Turistički prihod u tri ljetna mjeseca, srpnju, kolovozu i rujnu, ove je godine bio čak 2 posto veći nego u istom razdoblju rekordne 2019., izračunala je Hrvatska narodna banka u svojim prosinačkim Makroekonomskim kretanjima i prognozama.

Naime, taj se prihod i u trećem kvartalu 2021. kreće na razini od 6,6 milijardi eura, koliki je bio i u trećem kvartalu 2019., odnosno čak je ove godine i nešto viši.

Ako se uzme da je upravo treći kvartal ona »prava« sezona, odnosno njena špica (srpanj i kolovoz), koja malo zadire i u posezonu (rujan), onda je Hrvatska u 2021., gledajući »samo« financijske pokazatelje, možda imala najbolju sezonu ikad (treći kvartal 2021. u odnosu na treći kvartal 2019.).

U HNB-u kažu da je ovakvo ostvarenje prihoda od potrošnje stranih gostiju u trećem kvartalu zaista iznad svih ranijih očekivanja, s obzirom na pandemiju te onaj veliki pad 2020.

No, što se tiče očekivanja za turistički prihod za cijelu 2021., u središnjoj banci ostaju pri ranijim projekcijama koje su na 87 posto prihoda iz cijele 2019., i to zbog slabije izvedbe u prva dva kvartala, dok je četvrti još otvoren, no, očito se procjenjuje, i ne dovoljno jak da pokrije minuse iz prva dva.

To znači da bi Hrvatska ove godine od turističke potrošnje, odnosno potrošnje stranih gostiju, mogla ukupno uprihoditi više od 9 milijardi eura.

Podsjetimo, u 2019. je postavljen rekord, i to na 10,5 milijardi eura prihoda od turizma koji su se u 2020. otprilike prepolovili, da bi dakle ova godina donijela novi uzlet na gotovo predpandemijsku razinu, sa čak nešto boljom špicom ako se gledaju financijski pokazatelji koje HNB marljivo računa.

Računi i kartice

U HNB-u kažu da »ostvarenim financijskim rezultatom u turizmu u cijeloj 2021., a posebno u trećem tromjesečju, Hrvatska još izraženije pozitivno odskače u odnosu na konkurente, iako je i u ostalim mediteranskim zemljama zabilježena zamjetno manja kontrakcija financijskih pokazatelja u odnosu na one fizičke«.

– O visokoj stopi rasta prihoda od turizma u Hrvatskoj ove godine svjedoči niz relevantnih visokofrekventnih financijskih pokazatelja koji su povezani s kretanjima u turizmu.

Podaci o iznosima fiskaliziranih računa u ugostiteljstvu pokazuju da je njihova razina u trećem tromjesečju bila za 15 posto viša u odnosu na isto razdoblje 2019., dok je potrošnja po karticama inozemnog izdavatelja u istom razdoblju porasla za 11,4 posto.

Podaci o ostvarenom prihodu privatnih iznajmljivača preko platforme Airbnb i Vrbo upućuju na nešto sporiji oporavak, iako su se i oni kumulativnim rezultatom do kraja rujna približili pretkriznoj razini, a do kraja listopada je nadmašili, ističu u HNB-u.

Vele da »snažan rast prihoda od turizma zrcali i veću prosječnu potrošnju turističkih posjetitelja u odnosu na razdoblje prije pandemije, što je djelomično uzrokovano rastom cijena«.

– Hrvatska se nalazi u skupini zemalja u kojima je u prvih devet mjeseci 2021. zabilježen rast cijena smještaja u odnosu na 2019. (tu su još Italija, Malta i Francuska, dok su Cipar, Portugal, Grčka i Španjolska još i snizile cijene, op.a.), pri čemu se Hrvatska izdvaja najizraženijim rastom cijena ugostiteljskih usluga, poručuju iz HNB-a.

Spominju i veću sklonost potrošnji za vrijeme ljetnih odmora u odnosu na razdoblje prije pandemije, uslijed akumulirane štednje.

U 2022. bit će teže

U HNB-u ocjenjuju da će ubuduće biti teže jer će normalizacija stanja, u smislu pandemije, ponovo učiniti dostupnijima udaljenije destinacije, pa će se malo istopiti ove naše prednosti, a među rizike ubrajaju i nedostatak radne snage, ograničenje smještajnih kapaciteta te upravo cjenovnu (ne)konkurentnost.

Unatoč svemu tome, guverner Boris Vujčić nedavno je sumirao kako HNB u 2022. očekuje bolju sezonu nego 2021., iako će, dakle, biti teže ostati konkurentan.

Treba dodati i da je HNB nedavno opet povisio očekivanja za rast BDP-a u 2021., koji bi, po njima, trebao rasti gotovo 11 posto (ranije prognoze bile su nešto manje), stoga smo očekivali i revidiranu, još višu prognozu za prihode od turizma na razini cijele godine.

No, iz HNB-a ostaju, kako je navedeno, pri očekivanjima turističke potrošnje od oko 87 posto prihoda iz 2019., bez obzira što je treći kvartal ove godine malo i premašio prihode iz trećeg kvartala 2019., i to zbog nešto slabije izvedbe u prvom i drugom kvartalu, te bez obzira na posezonu koja je ušla i u listopad.

To znači da se ova zadnja revizija rasta BDP-a naviše ne oslanja toliko na izvoz usluga, već na osobnu potrošnju, te izvoz roba koji je također porastao te se upravo očekuje njegov značajan doprinos u 2022.