ZAMJENA

Poslodavci će već od idućeg ljeta morati raditi dvostruki obračun plaća – u kunama i u eurima

Aneli Dragojević Mijatović

Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Većinu gospodarstva čine mala i srednja poduzeća kojima troškovi novih knjigovodstvenih programa, blagajni i ostalih preduvjeta za uvođenje eura čine značajan teret na ukupno poslovanje, stoga im se treba pružiti adekvatna podrška i pomoć nadležnih tijela u vidu sufinanciranja dijela troškova, kažu u HUP-u.



RIJEKA – Ako zaista dobijemo zeleno svjetlo za uvođenje eura već 1. siječnja 2023., pola godine prije, dakle već iduće ljeto, dvojno će – u kunama, ali i u eurima – morati biti iskazane, ne samo cijene, nego i plaće. To će zahtijevati i određene tehničke prilagodbe poslodavaca, a o detaljima smo pitali Hrvatsku narodnu banku. U HNB-u su potvrdili da će se »obveza dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, što predstavlja jednu od najvažnijih mjera u okviru mehanizma za zaštitu potrošača, te za informiranje i privikavanje građana na novu valutu, odnositi na poduzeća, uključujući banke, tijela državne uprave i poduzeća iz javnog sektora«.


– Osim na stavke potrošnje, kao što su cijene u trgovinama i kod pružatelja usluga, te cjenici i katalozi, dvojno iskazivanje primjenjivat će se i na primanja stanovništva, npr. izvješća o isplati plaća, mirovina ili socijalnih naknada. Obveza dvojnog iskazivanja cijena bit će na snazi u razdoblju od 30 dana od odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj do 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura, ističu u HNB-u. Dodatnih pojašnjenja o tome što se točno tu očekuje od poslodavaca, međutim, ne daju. Kažu samo da će »sve pojedinosti o dvojnom iskazivanju cijena biti uređene zakonom kojim će se regulirati uvođenje eura (Zakonom o euru), te ostalim propisima«.


Dvojno iskazivanje


Kako su već ranije najavili u HNB-u, očekuje se da bi spomenuti zakon mogao biti donesen u prvom kvartalu 2022. U Nacionalnom pak planu zamjene hrvatske kune eurom detaljno je pojašnjen hodogram priprema. Otprilike šest mjeseci prije uvođenja eura, Vijeće EU-a o tome donosi odluku te utvrđuje tečaj konverzije. Najvjerojatnije će to biti 7,5345 kune za euro, što je bio i tečaj ulaska naše zemlje u ERM2 mehanizam. Odluka Vijeća najčešće se donosi u srpnju, nepunih šest mjeseci prije službenog ulaska u eurozonu.


»Crne liste« za nepoštene



– Poduzeća koja će pokušati zlorabiti proces uvođenja eura da bi povećala cijene na štetu potrošača snosit će posljedice tako da će se njihova imena moći naći na popisima prijavljenih za lošu poslovnu praksu (tzv. crne liste) koji će se objavljivati na službenoj web-stranici uvođenja eura (www.euro.hr) i putem drugih kanala informiranja, navodi se u Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom. Osim nadležnih tijela, Državnog inspektorata i drugih, značajna će tu biti i uloga samih potrošača, koji se pozivaju da sve prate i eventualne nepravilnosti prijave.

Ako bi, znači, kao datum ulaska u eurozonu definitivno bio potvrđen 1. siječnja 2023., onda bi ove aktivnosti krenule u srpnju 2022., a unutar te faze, 30 dana nakon što Vijeće EU-a potvrdi da Hrvatska zadovoljava sve kriterije za uvođenje eura, odnosno otprilike pet mjeseci prije uvođenja eura, počinje razdoblje obveznoga dvojnog iskazivanja cijena, stoji u Planu. Kako je HNB u odgovoru pojasnio, to se dakle odnosi i na plaće, mirovine, socijalna davanja itd.


Znači, srpanj ili kolovoz bit će mjesec kada će i na artiklima, u vidu cijena, ali i na platnim listama hrvatskih građana, uz kunski, »osvanuti« i ekvivalentni eurski iznos. Budući da je sve to relativno blizu, upit smo poslali i Hrvatskoj udruzi poslodavaca – znaju li nešto više o cijelom procesu, što sve uključuje pripreme za ovo dvojno iskazivanje, pripremaju li se poslodavci na taj korak, te koliki procjenjuju da bi mogao biti trošak u smislu eventualnih tehničkih pripremi, možda blagajni, programa koji će sve to preračunavati itd.


Tehničke prilagodbe


– S obzirom na brojne tehničke prilagodbe koje će poslodavci morati provesti kod uvođenja eura, očekujemo da im se osigura razuman rok prilagodbe, te podrška u vidu stručnih edukacija, konferencija, seminara na kojima bi se mogli educirati i što kvalitetnije proći kroz prijelazni period prelaska iz kune u euro, poručuju iz HUP-a. U nastavku odgovora spominju i troškove.


– Ne zaboravimo da većinu hrvatskoga gospodarstva čine mala i srednja poduzeća kojima troškovi novih knjigovodstvenih programa, blagajni i ostalih preduvjeta za uvođenje eura čine značajan teret na ukupno poslovanje, stoga im se treba pružiti adekvatna podrška i pomoć nadležnih tijela u vidu sufinanciranja dijela troškova, pravovremenog obavještavanja o svim potrebnim promjenama te perioda prilagodbe u kojem će naglasak biti na edukaciji, zaključuju u HUP-u.