Za razliku od susjedne Španjolske, gdje je lijeva socijalistička vlada zajedno s Irskom i Norveškom priznala palestinsku državnost u svibnju 2024. te pozvala druge države članice Europske unije da učine isto, Portugal se odlučio na oprezniji pristup, rekavši da najprije želi dogovoriti zajednički stav s ostalim članicama EU-a. Hrvatski susjed Slovenija je još u lipnju priznala Palestinu a priznanje palestinske državnosti najavio je i Pariz.


Francuski predsjednik Emmanuel Macron je prošlog tjedna objavio da njegova zemlja, jedna od najutjecajnijih u Uniji, namjerava priznati palestinsku državu, čime bi postala prva veća zapadna država koja bi to učinila.




Do njegovog poteza je došlo usred sve većeg negodovanja u svijetu zbog gladi i razaranja u Gazi, gdje Izrael vodi rat protiv Hamasovih militanata.


Velika Britanija i Kanada su otada rekle da bi također mogle priznati palestinsku državu.


“Vlada je odlučila potaknuti konzultacije s predsjednikom i parlamentarnim političkim strankama o razmatranju priznanja palestinske države u sklopu procesa koji bi mogao biti zaključen na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u rujnu”, rekao je Montenegro u priopćenju.


Otprilike 144 od 193 zemlje članice UN-a priznaje Palestinu kao državu, uključujući većinu globalnog juga te Rusiju, Kinu i Indiju.


No, od 27 država članica EU-a, to čini tek šačica njih, a uglavnom je riječ o bivšim komunističkim zemljama uz Švedsku i Cipar.


Opća skupština UN-a je odobrila de facto priznanje suverene države Palestine u studenom 2012. unaprijedivši njen status promatrača u svjetskoj organizaciji s razine “entiteta” na razinu “države nečlanice”.