Premijer Andrej Plenković nije se na posljednjoj sjednici Vlade referirao na oštre kritike koje su mu dužnosnici Mosta uputili zbog jedne njegove opaske u Davosu, u kojoj je komparirao ratove u Hrvatskoj i Ukrajini. Ponašao se Plenković u skladu sa svojim dan ranije izrečenim stavom da je Most »skupina potpuno nebitnih, nerelevantnih aktera«. One koji su toliko politički nevažni se, naravno, ignorira. Ali, sasvim su drukčije HDZ, pa i sam predsjednik Vlade, postupali u četvrtak, u odgovoru na kampanju Mosta motiviranom Plenkovićevom ocjenom da je »ukrajinska vojska ta koja je prošla takav test obrane i rata, nitko drugi to nije napravio na tolikoj skali« te da je Hrvatska »mala zemlja koja je imala problem prije 30 godina, ali to je gotovo neusporedivo s onim što je Ukrajina izdržala, propatila«.

Ni dana predaha

Cijeli četvrtak stizale su iz HDZ-a ogorčene izjave i priopćenja kojima se Plenkovića branilo od nerelevantnog Mosta, čiji je Miro Bulj poručio da »dok drugi državnici u svijetu govore s ponosom o svojim ratovima za slobodu, njihovim herojima i žrtvama, naš premijer u Davosu Domovinski rat naziva problemom, gotovo problemčićem«.

Vodeći HDZ-ovi zastupnici organizirali su u Hrvatskom saboru posebnu konferenciju za novinare kako bi uzvratili mostovcima, oglasila se ovim povodom i Zajednica utemeljitelja HDZ-a, a na kraju dana se u Bruxellesu i Plenković pozabavio Buljem i kolegama, premda ih je sasvim politički minorizirao. HDZ se našao u raskoraku, kao da u vrhu stranke nisu imali dovoljno vremena za pripreme da bi izbjegli kontradikciju u koju su upali. U Mostu su jako zadovoljni političkim učinkom što ga je izazvalo njihovo verbalno granatiranje Plenkovića jer HDZ je prekomjernom reakcijom, u želji da zaštiti premijera, stvorio javnu percepciju da je on doista rekao nešto grozno, krajnje nedomoljubno. Objektivno, nije.

Nema nikakve dvojbe da je rat u Ukrajini, prouzročen ruskom agresijom, daleko intenzivniji od Domovinskog rata. U Ukrajini se ratuje četiri godine bez prestanka, nema ni dana predaha, a pritom se koristi najrazornije oružje, masovno i bespilotne letjelice s kojima početkom devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije nitko nije raspolagao. Hrvatska je sreća što rat na njezinom teritoriju ipak nije bio baš takva klaonica.

S tom se konstatacijom slaže i saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić, hrvatski branitelj koji je iznimno osjetljiv na svako spominjanje Domovinskog rata u, prema njegovom mišljenju, negativnom kontekstu. Uvjeren je da Plenković nije ničim umanjio značaj rata za obranu i oslobađanje Hrvatske.

– Nisam bio tamo i ne znam što je točno i na koji način predsjednik Vlade kazao. Činjenica je da bi bilo bolje da u Hrvatskoj nije bilo rata, ali za nas Domovinski rat svejedno nije problem, nego svetinja, jer smo kroz njega stvorili hrvatsku državu unatoč agresiji Srbije. Ali, Domovinski rat zaista je neusporediv s agresijom Rusije na Ukrajinu jer ovdje se radi o nuklearnoj sili. Mislim da je premijer tu povlačio paralelu, nema sumnje da su razmjeri rata u Ukrajini puno veći nego u Hrvatskoj. Taj je rat puno gori nego što je bio Domovinski rat.

Suosjeća s Ukrajincima

Je, Ukrajina prima pomoć iz svijeta, materijalnu i diplomatsku, što mi nismo imali. Nije se nas s ljubavlju promatralo devedesetih godina. Međutim, žrtva koju trpi Ukrajina puno je veća od onoga što je proživjela Hrvatska. Koliko je samo gradova uništeno. Uzmite primjer Kijeva, glavnog grada s nekoliko milijuna stanovnika u kojem ljudi na temperaturi od -18 stupnjeva žive bez grijanja i tople vode. Toga u Zagrebu, srećom Božjom, nije bilo. Zamislite da je Zagreb bio bez svjetla, struje, grijanja. Zamislite da su hrvatski civili četiri godine proživljavali ono što se sada događa u Ukrajini. Ponavljam, neusporedivo je to. Kada na HTV-u prikazuju kartu s temperaturama širom kontinenta, uvijek pogledam koja je u Kijevu, zato što suosjećam s njegovim stanovnicima, ističe Mlinarić.

Za njega je, kaže, politički legitimno to što se Plenkovićevi protivnici »hvataju za svaku premijerovu riječ«, ali odbacuje mogućnost da on nema empatija prema Domovinskom ratu i braniteljima.

– Jednostavno mu se to ne može spočitavati. Njegova Vlada kontinuirano vodi brigu o braniteljima, o obilježevanju obljetnica vezanih za Domovinski rat, na incijativu Grada Vukovara je 18. studenog proglašen državnim praznikom i neradnim danom. Zato se zbog jedne riječi, izvučene iz konteksta, možda i nespretne, nikako ne može tvrditi da Plenkovića ne zanima Domovinski rat, zaključuje saborski zastupnik Domovinskog pokreta.