Foto Reuters
Pozdravio je što Trump stiže u Švicarsku gdje će „pojasniti i svoju inicijativu - Odbor za mir”
povezane vijesti
ZAGREB – Međunarodna komunikacija o pitanju Grenlanda nekad donosi „više problema nego rješenja” te je treba zamijeniti dijalogom, rekao je u utorak u Davosu premijer Andrej Plenković.
Premijer sudjeluje na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom alpskom gradiću u koji u srijedu stiže i američki predsjednik Donald Trump.
Čelnik SAD-a stiže na skup na vrhuncu napetosti između dviju strana Atlantika, nakon što je tijekom vikenda najavio carine za europske zemlje koje su stale uz Kopenhagen po pitanju njegovog svojatanja danskog autonomnog teritorija Grenlanda.
„Mislim da je tu važno da dijalog zamijeni ponekad i koju riječ više u ovoj brzoj međunarodnoj komunikaciji koja nekad donosi više problema nego rješenja”, rekao je Plenković u izjavi novinarima.
Pitanja Danske se tiču i njezinih saveznica u NATO-u i svih članica u Europskoj uniji, pa se one moraju „pozicionirati, ali i voditi razumnu politiku” prema SAD-u kao transatlantskom partneru, nastavio je premijer.
Članice EU-a o toj će temi razgovarati na sastanku Europskog vijeća u četvrtak koji će imati jednu temu – odnosi između SAD-a i EU-a.
Plenković je naglasio da je hrvatski stav pritom jasan – solidarnost s Danskom i razumno rješenje kroz dijalog sa SAD-om.
Pozdravio je što Trump stiže u Švicarsku gdje će „pojasniti i svoju inicijativu – Odbor za mir”.
Američki predsjednik potpisat će povelju tog tijela u četvrtak u 10:30 na marginama skupa u Davosu kojem će se obratiti u srijedu.
Plenković je rekao da je još prerano znati hoće li se odboru pridružiti i Hrvatska jer je riječ o dokumentu koji se treba proučiti i o njemu konzultirati.
“Da bi se potpisao dokument treba ipak proći određene procedure, to se ne može učiniti ovako, iz dana u dan”, rekao je premijer, no dodao da je Hrvatska uvijek spremna podržati sve inicijative koje vode prema miru.
Odbor za mir izvorno je osmišljen kao tijelo koje će nadzirati provedbu primirja u Gazi na temelju rezolucije Ujedinjenih naroda, no svjetski mediji pišu kako ga je Trump zamislio kao dugotrajniju alternativu toj organizaciji koju godinama kritizira.
U Trumpov odbor, po dosad poznatim informacijama, pozvano je pedesetak zemalja, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Pozvani su i ruski predsjednik Vladimir Putin, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, bjeloruski Aleksandar Lukašenko i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, kao i Hrvatska i Europska komisija.
O imenovanju Vujčića
Premijer Andrej Plenković osvrnuo se u utorak u Davosu na nominaciju guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke (ESB), istaknuvši da će se konačna odluka donijeti na razini Europskog vijeća u ožujku, pri čemu je izrazio uvjerenje da neće biti prepreka.
Kako je rekao, ministri financija Eurogrupe jučer su “napravili trijažu od šest kandidata” i preporučili Vujčića, a konačna odluka donijeti će se na razini Europskog vijeća u ožujku. Za uspjeh te nominacije poklopilo se više stvari, naveo je. Prvo, istaknuo je, guverner Vujčić ima dugogodišnje iskustvo te je trenutno najstariji po stažu od svih guvernera u Eurogrupi, a nominaciji je pridonio i njegov osobni kredibilitet.
Naveo je da se to uspjelo i “jednom vrlo diskretnom, ali izrazito angažiranom, preciznom, kvalitetnom logističkom kampanjom”, koja se odvijala na tri razine – jedna je bila razina guvernera o čemu je vodio računa sam Vujčić, druga je bila ministara financija koju je vodio ministar Primorac i razina predsjednika i predsjednika vlada, kojom se on sam bavio. Dodao je i da je neposredno pred Europsko vijeće, odnosno pred samo podnošenje Vujčićeve kandidature imao ključne posjete u Rimu, Parizu i Berlinu, gdje je glavne aktere imao prigodu izvijestiti o njegovim kvalitetama i želji da Hrvatska dobije tu dužnost.
“Dobro je ne samo za Hrvatsku, dobro je za cijelu srednju i istočnu Europu, jer po prvi put da netko iz srednje i istočne Europe dolazi u Izvršni odbor ESB-a i meni je drago da to baš Hrvatska, najmlađa članica Eurogrupe. Vjerujem da se je zasluženo”, ocijenio je Plenković u razgovoru s novinarima na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u švicarskom alpskom gradiću u koji u srijedu stiže i američki predsjednik Donald Trump.
Preuzimanje dužnosti 1. lipnja
Vujčića, koji je karijerni centralni bankar od 1997. godine, ministri financija država članica europodručja (Eurogrupa) su za funkciju potpredsjednika ESB-a nominirali na jučerašnjem sastanku u Bruxellesu.
Vujčić bi na ovu funkciju, nakon što odluku Eurogrupe potvrdi Europsko vijeće, trebao stupiti 1. lipnja 2026., po završetku mandata sadašnjeg potpredsjednika, Luisa de Guindosa.
Kada je riječ o postupku imenovanja, prvo bi Odbor Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) trebao s Vujčićem održati saslušanje, dok će upravno vijeće ESB-a donijeti svoje mišljenje o njegovoj nominaciji.
U ožujku će Europski parlament dati svoje mišljenje o nominaciji guvernera HNB-a na plenarnoj sjednici, a u istom mjesecu će Europsko vijeće donijeti konačnu odluku o njegovu imenovanju.
U izjavi novinarima u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), Vujčić je u utorak zahvalio ministrima financija eurozone na nominaciji za poziciju potpredsjednika ESB-a, a Vladi RH, koja ga je i predložila za to mjesto, na aktivnoj potpori u cijelom procesu kandidature na tu poziciju. Pritom, posebno je zahvalio predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu.
