ZAGREB – Premijer Andrej Plenković podsjetio je sa svečanog koncerta u Hrvatskom narodnom kazalištu povodom Dana državnosti kako smo u 35 godina došli od usklika “oba su pala, do hrvatskih Rafalea”, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković pozvao je sve na prihvaćanje 30. svibnja Danom državnosti.
“Ova je godina posebno svečana jer, uz 1100. obljetnicu uspostave Hrvatskog Kraljevstva, obilježavamo i 35. godišnjicu konstituiranja prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora, 30. svibnja 1990. nakon prvih slobodnih izbora”, istaknuo je premijer u obraćanju pred brojnim uzvanicima iz hrvatskog javnog i političkog života, među kojima su bili i neki od zastupnika prvog saziva Sabora iz 1990. godine.

Od njih 351, danas ih je živo 188, a kako je istaknuo predsjednik Sabora Gordan Jandroković, na svečanost ih je stiglo više od 80. Među njima i Andro Krstulović Opara, jedini zastupnik aktualnog saziva koji je bio zastupnik i u Saboru konstituiranom te 1990. godine.

Plenković je naglasio kako je tog 30. svibnja, nakon gotovo devet stoljeća, hrvatski narod ponovno preuzeo vlastitu sudbinu u svoje ruke, postao suveren te se svrstao uz slobodne europske narode kao ravnopravan politički subjekt i suvereni tvorac vlastite budućnosti. Tog je dana Hrvatski sabor, kao povijesni simbol hrvatske državnosti, ponovno postao nositelj suvereniteta i izražavanja volje naroda, dodao je i naglasio kako je tog dana rođena moderna demokratska Hrvatska.

“Zato danas slavimo 30. svibnja, kao temeljnu prekretnicu i političko ishodište obnove hrvatske državnosti”, naveo je.

Premijer je odao počast svima, a posebno hrvatskim braniteljima. “Pod vodstvom prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana i uz odlučnost hrvatskog naroda, ostvarili smo pravo na vlastitu državu”, rekao je.

Plenković: Od “oba su pala” do hrvatskih Rafalea

Podsjetio je premijer kako smo od zemlje razorene ratom izrasli u modernu europsku demokraciju, članicu NATO-a, Europske unije, Schengena i europodručja.

“Od razrušenog Vukovara do velebnog Pelješkog mosta, od stotina tisuća prognanika do više od 20 milijuna turista godišnje, od “oba su pala!”  do hrvatskih Rafalea”, kazao je, što su uzvanici pozdravili aplauzom.

Govoreći o današnjim globalnim izazovima, istaknuo je kako Hrvatska stoji uz ukrajinski narod koji, naglasio je, braneći svoju slobodu, istodobno štiti i sigurnost Europe. Modernizacijom i opremanjem Hrvatske vojske podigli smo, kazao je, obrambene sposobnosti na dosad najvišu razinu, a u 35 godina došli u kategoriju naprednog gospodarstva uz rekordnu zaposlenost, najnižu nezaposlenost te, naglasio je, povijesni rast plaća i mirovina.

“Za ta postignuća najzaslužnije su stotine tisuća hrvatskih radnika, poljoprivrednika, učitelja, liječnika, službenika, policajaca, obrtnika, gospodarstvenika i svih onih koji svakodnevno grade našu zemlju. Svojim radom, odgovornošću i upornošću oni jačaju Hrvatsku, za sebe, za svoje obitelji i za budućnost domovine”, ustvrdio je premijer.

Naša postignuća daju nam pravo na samopouzdanje, dodao je te pozvao, bez obzira na političke razlike, na gradnju konsenzusa oko strateških pitanja budućnosti.

“Dan državnosti nije samo dan sjećanja, već i trenutak odgovornosti prema ljudima, zemlji i generacijama koje dolaze. Zato, u duhu zajedništva i odgovornosti, svima vam od srca čestitam Dan državnosti”, poručio je.

Jandroković citirao Mažuranića

U čestitkama mu se u prigodnom govoru pridružio i predsjednik Sabora, koji je istaknuo kako je hrvatski narod prije 35 godina pokazao da ne želi živjeti u državi koja je totalitarna, nedemokratska, jednostranačka i jednopartijska i u kojoj su zanemarena temeljna ljudska i građanska prava.

“Hrvatski je narod odabrao put slobode, demokracije, višestranačja, pluralizma. Taj dan poslane su temeljne poruke vezane za buduću suverenost, samostalnost i neovisnost RH. Iz tog razloga smatram da taj dan treba biti Danom državnosti i pozivam sve one koji još imaju bilo kakve dvojbe treba li ovaj dan obilježavati kao Dan državnosti, da to prihvate i da to bude naš središnji nacionalni praznik”, poručio je Jandroković aludirajući na predsjednika Republike Zorana Milanovića, a okupljeni su mu zapljeskali.

Zahvalio je zastupnicima prvog saziva Sabora, koji su, kazao je, sebe ugradili u samostalnu i demokratsku Hrvatsku, a posebnu je zahvalu uputio braniteljima jer je, naglasio je, njihova žrtva najveća. “Od srca im hvala, kao i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, čovjeku koji je imao viziju stvaranja neovisne RH i koji je svoje snove pretvorio u realnost. To je razlika između njega i brojnih drugih političara ili teoretičara”, ocijenio je.

Put do samostalnosti bio je zahtjevan jer se događao u vrijeme velikosrpske agresije, čije odjeke osjećamo i danas, kazao je Jandroković.

“Ne damo na Domovinski rat i hrvatske branitelje, na dr. Tuđmana, naše temeljne vrijednosti, naš jezik, našu povijest, kulturu, vjeru, naše velikane i tako će biti dovijeka”, rekao je.

Za kraj je citirao govor prvog hrvatskog bana pučanina Ivana Mažuranića u Hrvatskom saboru 1886. godine: “Vjerujem u Hrvatsku, njezinu prošlost, njezinu sadašnjost, njezinu budućnost”.

Svečanim koncertom, na kojem je izveden treći čin opere ‘Ero s onoga svijeta’ Jakova Gotovca u režiji Krešimira Dolenčića, a pod ravnanjem maestra Ivana Repušića i na kojem su nastupili Balet, Orkestar i Zbor Opere HNK-a te solisti Ivica Čikeš, Dubravka Šeparović Mušović, Valentina Fijačko Kobić, Tomislav Mužek i Ljubomir Puškarić, završen je cjelodnevni program obilježavanja Dana državnosti.

Obraćanje premijera

Obraćanje predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

“Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora,
poštovani visoki državni dužnosnici i uzvanici,
bivši dužnosnici, napose bivši zastupnici u prvom sazivu Hrvatskog sabora,
poštovani gradonačelniče Grada Zagreba,
drage Hrvatice i Hrvati u domovini i izvan Hrvatske,
dragi sugrađani,
dame i gospodo,

sve vas srdačno pozdravljam na početku ovog svečanog koncerta u Hrvatskom narodnom kazalištu u povodu Dana državnosti.

Dan državnosti nije samo dan sjećanja, već i trenutak odgovornosti – prema ljudima, zemlji i generacijama koje dolaze

Ova je godina posebno svečana jer, uz 1100. obljetnicu uspostave Hrvatskog Kraljevstva, obilježavamo i 35. godišnjicu konstituiranja prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora, 30. svibnja 1990. nakon prvih slobodnih izbora.

Tog je dana, nakon gotovo devet stoljeća, hrvatski narod ponovno preuzeo vlastitu sudbinu u svoje ruke i postao suveren.

Nakon stoljeća tuđinskih vlasti koje su odlučivale o nama bez našeg glasa, hrvatski se narod svrstao uz slobodne europske narode – kao ravnopravan politički subjekti i suvereni tvorac vlastite budućnosti.

Tog je dana Hrvatski sabor, kao povijesni simbol hrvatske državnosti, ponovno postao nositelj suvereniteta i izražavanja volje naroda.

Zato danas slavimo 30. svibnja, kao temeljnu prekretnicu i političko ishodište obnove hrvatske državnosti. Jer bez demokratski izabranog Sabora i samostalne vlasti, hrvatski narod ne bi imao ključne političke instrumente: za donošenje Ustava, za određivanje zastave, grba, himne i jezika, za raspisivanje referenduma o neovisnosti, za uspostavu vlastitih oružanih snaga, i na kraju, za proglašavanje neovisnosti.

Pored teritorija i stanovništva, koje smo oduvijek imali, bez vlastite vlasti, ne bismo ispunjavali treći i ključni preduvjet za međunarodno priznanje.

Zato je 30. svibnja s punim pravom izabran kao Dan državnosti.

Jer tog je dana rođena moderna demokratska Hrvatska.

Dan kad smo, nakon gotovo devet stoljeća, ponovno preuzeli vlastitu sudbinu u svoje ruke

Danas odajemo počast svima koji su omogućili našu slobodu – osobito hrvatskim braniteljima koji su položili živote za Hrvatsku.

Temelji današnje Hrvatske ukorijenjeni su u našim kršćanskim vrednotama, izgrađeni su na idealima slobode i demokracije izborenima u Domovinskom ratu.

Pod vodstvom prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana i uz odlučnost hrvatskog naroda, ostvarili smo pravo na vlastitu državu.

Od zemlje razorene ratom izrasli smo u modernu europsku demokraciju, članicu NATO-a, Europske unije, schengenskog prostora i europodručja.

Od razrušenog Vukovara do velebnog Pelješkog mosta, od stotina tisuća prognanika do više od 20 milijuna turista godišnje, od oba su pala! do hrvatskih Rafalea – Hrvatska je u 35 godina prošla put kojim se rijetko tko može podičiti.

Iako je još posla pred nama, budimo ponosni na ostvareno i ustrajni u gradnji još bolje, pravednije i uspješnije Hrvatsku.

Učvrstili smo međunarodni položaj, podigli obrambene sposobnosti Hrvatske vojske

Hrvatska danas pomaže drugima, kao što su nekad drugi pomagali nama.

Stojimo uz ukrajinski narod koji, braneći svoju slobodu, istodobno štiti i sigurnost Europe – pa tako i našu.

Ne zaboravljamo njihovu solidarnost tijekom Domovinskog rata, osobito u vrijeme nepravednog embarga na uvoz oružja.

Modernizacijom i opremanjem Hrvatske vojske podigli smo obrambene sposobnosti na dosad najvišu razinu i time osnažili nacionalnu sigurnost.

Zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu i stabilnim javnim financijama, imamo i snagu i odgovornost da nastavimo ulagati u sigurnost, tehnologiju i strateški razvoj obrane.

Postali smo napredno gospodarstvo

U 35 godina, prešli smo put od četiri valute – od dinara, preko hrvatskog dinara i kune, do eura – i službeno postali napredno gospodarstvo, na pragu članstva u Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj.

Imamo rekordnu zaposlenost, povijesni rast plaća i mirovina te najnižu nezaposlenost u posljednjih 50 godina.

Uz drugi najveći rast u Europskoj uniji u prošloj godini, udvostručili smo BDP – s 11.000 na više od 22.000 eura po stanovniku u samo devet godina.

Obuzdali smo deficit, znatno smanjili udio javnoga duga u BDP-u, a kreditni rejting podigli za pet razina, što u istom razdoblju nije ostvarila niti jedna druga država.

Za ta postignuća najzaslužniji su stotine tisuća radnika, poljoprivrednika, učitelja, liječnika, službenika, policajaca, obrtnika, gospodarstvenika, poslodavaca i svih onih drugih koji svakodnevno grade našu zemlju.

Svojim radom, odgovornošću i upornošću oni jačaju Hrvatsku – za sebe, za svoje obitelji i za budućnost domovine.

Hrvatska je prepoznatljiva i ponosna

U međunarodnim okvirima Hrvatska je prepoznata kao mediteranska vrata Srednje Europe – zemljopisno, geopolitički i kulturno.

Poznata je po vrhunskim sportašima, inovatorima i prirodnim ljepotama – od tisuću otoka do nacionalnih parkova.

Hrvatski identitet i kultura danas su priznati i cijenjeni dio europske i svjetske baštine, zahvaljujući našim umjetnicima, znanstvenicima i kulturnjacima.

Iako se samobitnost hrvatskog jezika još prije nekoliko desetljeća dovodila u pitanje, danas je on ravnopravan među službenim jezicima Europske unije – što je povijesni iskorak u njegovoj međunarodnoj afirmaciji.

Posebno cijenimo veze s hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini, s hrvatskim manjinama u drugim državama i doprinosom hrvatske dijaspore snaženju hrvatske države.

Poput cijele Europe, suočavamo se s novim izazovima: demografskim padom, klimatskim promjenama, energetskom tranzicijom i digitalnom revolucijom.

Upravo zato su demografija, dekarbonizacija, digitalizacija i obrazovanje ključni izazovi  u godinama pred nama.

Vjerujem da Hrvatska ima znanje, talent, sredstva i odlučnost da ih savlada.

Izborenu slobodu pretvaramo u naprednu, pravednu i održivu budućnost

Naša postignuća daju nam pravo na samopouzdanje.

Zato, bez obzira na političke razlike, moramo graditi konsenzus oko strateških pitanja budućnosti.

Hrvatska je dokazala da zna izboriti svoju slobodu. Sada je na nama da tu slobodu pretvorimo u naprednu, pravednu i održivu budućnost.

Dan državnosti nije samo dan sjećanja, već i trenutak odgovornosti – prema ljudima, zemlji i generacijama koje dolaze.

Zato, u duhu zajedništva i odgovornosti, svima vam od srca čestitam Dan državnosti!”