ZAGREB – Ulazak Hrvatske u EU bio je težak jer je trebalo nadoknaditi izgubljene ratne godine, rekao je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak, dodavši da to neki danas ne znaju cijeniti.

Plenković je na Pravnom fakultetu u Zagrebu govori na temu “Međunarodni položaj Hrvatske: od neovisnosti do novih izazova i prilika” i podsjetio na težak put Hrvatske prema priznanju neovisnosti u vrijeme velikosrpske agresije, a zatim i prema članstvu u Europskoj uniji.

“Ulazak u Uniju je bio proces koji je bi sve samo ne jednostavan (…) U 90-ima smo za razliku od ostalih zemalja srednje i istočne Europe ostali kompletno na margini”, rekao je Plenković.

U trenucima u kojima se mi bavimo okupiranim područjima, izbjeglicama i posljedicama ratnih šteta, nastavio je, zemlje istočne i srednje Europe postaju financijski investicijski centri.

Ta je činjenica, ističe Plenković, stvorila distancu između tih zemalja koje su brzo napredovale prema Uniji i Hrvatske koja je nastojala loviti taj korak.

Povjerenje između ‘dviju Europa’ 

Kao ključni element za proširenje Unije, Plenković navodi povjerenje, između “stare” i “nove” Europe.

“Ključni element je povjerenje između istoka i zapada Europe. Ne piše nigdje, a ključ je svega”, rekao je Plenković.

Za ilustraciju je naveo anegdotu s britanskim diplomatom koji je tada rekao: “Vi, čelnici istočne i srednje Europe se pretvarate da ste spremni, mi na Zapadu, se pretvaramo da vas želimo”.

“Ostvarenje 2013. je bilo vrlo zahtjevno, vrlo teško. Danas, kad gledam neke političke aktere, pa i javnost, gotovo da imam dojam da dio ljudi to ne da ne cijeni”, rekao je Plenković.

Također je istaknuo da su šengenski prostor i eurozona jedine dvije dublje integracije kojima Hrvatska treba pristupiti, o čemu će uskoro biti donijete odluke.

“Mi u Schengen ulazimo u trenutku kada Schengen nije ono što bi mi htjeli da jest, da slobodno prelazimo granice (…) danas, zbog tri elementa: migracijske krize, terorizma i covida je upravo obrnuto. Unutarnje kontrole su svuda i cilj je zaštititi vanjsku granicu EU-a, spriječiti terorizam i staviti pandemiju pod kontrolu kako bismo se vratili u slobodu kretanja kakva je bila nekada”, objasnio je premijer.

Što se tiče euro područja, on je danas zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem predstavio prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i najavio  da bi od 5. rujna ove godine cijene u Hrvatskoj trebale biti iskazivane i u kunama i eurima, a to dualno iskazivanje će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.

“Ovo što se događa ove godine u biti je kulminacija je procesa na kojima se sustavno radi zadnja dva desetljeća”, ustvrdio je Plenković