„Današnje globalne okolnosti su takve da mir i sigurnost nisu više zajamčeni”, kazao je na početku govora navodeći rusku agresiju na Ukrajinu, ratove na Bliskom istoku i u Africi, rastuće migracijske pritiske, energetske i klimatske krize, te kibernetičke prijetnje.

„U takvom svijetu, svaka država mora jasno definirati i štititi svoje nacionalne interese, ali i ostati vjerna svojim vrijednostima i načelima. Hrvatska to čini – odgovorno, predano i s vizijom boljitka položaja naših građana i jačanja našeg gospodarstva”, istaknuo je.

Kao članica EU-a i NATO-a, naveo je, Hrvatska je pouzdan partner i konstruktivan akter u međunarodnim odnosima, uspjela je u krizama osigurati gospodarsku otpornost i održati društvenu solidarnost. „Za razliku od onih koji traže razdor, a ne rješenja – mi tražimo zajedništvo, stabilnost i napredak. Hrvatska se ne vodi pesimizmom, nego radom, povjerenjem i odgovornošću”, naglasio je Plenković.

Odbačene kritike

Pritom je odgovorio na kritike iz oporbe istaknuvši da je broj ljudi u riziku od siromaštva smanjen iz vremena kada je SDP bio na vlasti s 1,2 milijuna na 800 tisuća. Naglasio je i da pravosudna tijela ne štite nikoga te korupcija ima ime i prezime. Odbacio je i optužbe iz Mosta da štite pedofiliju, te da nekontrolirano uvozimo stranu radnu snagu.

„Tvrdnje da ćemo slušati nekakve šarene laže i ljubičaste slike iz Hrvatske nisu točne, zadaća Vlade je podnijeti izvješće što radi. Vlada ne smatra da je riješila sve probleme niti smatra da je sve što čini idealno, ali smatramo da se svakoga dana trudimo i borimo da Hrvati žive bolje i da nam gospodarstvo bude snažnije i otpornije”, poručio je.

Nikola Grmoja iz Mosta pažljivo slušao Plenkovićevo izlaganje / Foto: Patrik Macek/PIXSELL

„Inputirati nama da ne znamo kako se živi u Hrvatskoj možda je nešto najbezobraznije i najnetočnije, netko tko ima čast voditi Vladu devet godina taj sigurno zna kako se u Hrvatskoj živi”, dodao je.

Godišnje izvješće premijer je strukturira oko pet prioriteta Programa Vlade: na gospodarski snažnoj i otpornoj Hrvatskoj, na Hrvatsku koja potiče demografski oporavak i socijalnu uključenost, na digitalno naprednoj i obrazovanoj Hrvatskoj, na zelenu i održivu Hrvatsku, i na sigurnu i međunarodno uvaženu Hrvatsku.

Hrvatsko gospodarstvo raste 18 uzastopnih kvartala, među najbržim stopama u Europskoj uniji, a za ovu godinu očekuje se rast na godišnjoj razini od 3,3 posto, BDP po stanovniku dosegnuo 77 posto prosjeka EU-a, a do kraja Vladina mandata cilj je premašiti 80 posto. kazao je govoreći o gospodarskim pokazateljima. „Ulazak iduće godine u OECD bit će nova potvrda našeg gospodarskog, političkog i društvenog sazrijevanja”.

Plaće i inflacija

Spomenuo je i podatke o rastu plaće od 2016., minimalne bruto plaće za 134 posto, prosječne za 92 posto, medijalne za 90 posto, prosječne mirovine za 93 posto . „Je li to dovoljno, nije, ali je trend većih primanja vrlo jasan”, rekao je. Spomenuo je i rekordan broj zaposlenih i pad nezaposlenih na povijesno nisku razinu. Dok smo 2016., na početku prvog mandata, na jednu nezaposlenu osobu imali četiri zaposlena, danas je omjer 1:23, istaknuo je.

Složio se s tvrdnjama da u Hrvatskoj postoje problem inflatornih pritisaka kazavši da očekuje puno snažniju i veću ulogu Hrvatske narodne banke.

Kao drugi problem izdvojio je priuštivo stanovanje za mlade, naglasivši da su ga svjesni tog problema i da na tome rade.

Najavio je daljnji rad na poreznoj reformi koja će, kako je kazao, potaknuti ulaganje u sport, kulturu, civilno društvo i unaprijediti fiskalizaciju, te jačati zaštitu potrošača i kvalitetu bankarskih usluga.

Rast industrijske proizvodnje u prvih osam mjeseci je 3,6 posto, robni izvoz  raste 4,2 posto u prvih sedam mjeseci. „Suprotno tezi oporbe gospodarstvo nam raste na zdravim temeljima”, rekao je premijer i najavio veća ulaganja u istraživanje i razvoj.

Pohvalio se i kako je prvi put u povijesti Hrvatske inozemni dug države manji od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama. Naveo je kako je država štednju građana aktivirala u korist razvoja – kroz tri izdanja državnih obveznica i 13 trezorskih zapisa.

Građani su podnijeli 340 tisuća ponuda u vrijednosti 11,4 milijardi eura, a usto je otvoreno 52 tisuća novih računa u Središnjem klirinškom društvu (SKDD-u), čime je unesena nova dinamika na tržište kapitala. Time je 323 milijuna eura kamata ostalo hrvatskim građanima, a ne bankama. „U tome je najvažnije povjerenje, građani svoju štednju iz komercijalne banke ulažu u državu, a to govori da vjeruju kud država ide”, rekao je premijer.

Rekordna turistička sezona

Dotaknuo se i rekordne turističke sezone, s 20,4 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja. „Sada je bitno da politika kvalitete usluge i cijena budu takve da oni koji to rade ne samo da puno zarade, nego i vide kakva je situacija na emitivnim tržištima”, kazao je.

Spomenuo je i višestruko povećanje ulaganja u sport i prometnu infrastrukturu, kao i u otoke. Osim toga, najavio je novi zakon o regionalnom razvoju, a govoreći o ravnomjernom razvoju, posebno istaknuo poslijepotresnu obnovu Zagreba i Banije. „Do sada je uloženo 4 milijarde eura”, naglasio je.

Kao najvažniju demografsku mjeru izdvojio je povećanje maksimalne naknadu za roditeljski dopust, devet puta je viša u odnosu na 2016. Produžen je i očinski dopust na 20 dana za jedno dijete i 30 dana za blizance, te pokrenut Program demografske revitalizacije depopuliranih područja, dodao je.

Kao prioritet istaknuo je i politiku usmjerenu na ekonomsko osamostaljivanje mladih i financijsku stabilnost obitelji.

Umirovljenici i stariji

Za umirovljenike, Plenković je kazao kako razumije da im je teško i da žive teško , pa zato rade na tome da se njihova primanja povećaju. Spomenuo je pritom novu formulu usklađivanja, godišnji dodatak od 6 eura po godini staža, od 1.siječnja 2026. rast svih invalidskih mirovine za 10 posto, te ukidanje penalizacije.

Do kraja mandata donijet ćemo Zakon o starijim osobama kako bi se cjelovito uredila prava i usluge treće dobi, najavio je.

Osvrnuo se i na kritike o sporom rješavanju zahtjeva za dobivanje inkluzivnog dodatka. Pokrenuto je gotovo 350 tisuća postupaka, a riješeno više od 240 tisuća, više od 180 tisuća građana već prima inkluzivni dodatak, rekao je.

Primaju više nego su primali ranije (prije objedinjavanja prava), nitko neće biti u gorem položaju nego prije, nitko, poručio je premijer.

Kada je riječ o zdravstvu, naglasio je da je u taj sektor uloženo 2, 5 milijarde eura, te da u mandatu ministrice Irene Hrstić očekuje napredak kod lista čekanja. ”Želimo da se  suzbije korupcija u zdravstvu koja je u zadnje vrijeme postala itekako vidljiva i želimo bolju kontrolu javnih nabava”, kazao je.

Ulaganje u obrazovanje

Izdvojio je i važnost ulaganja u obrazovni sustav. Do 2030. želimo da svako dijete ima mjesto u vrtiću i da sve osnovne škole rade u jednoj smjeni, poručio je.

„Studenti i dalje plaćaju obrok u menzi 0,86 eura zahvaljujući mjerama Vlade”, rekao je uz ostalo.

Premijer je naglasio i važnost jačanja povjerenja u pravosuđe i institucije. Najavio je i novi zakon o prostornom uređenju, o gradnji i energetskoj učinkovitosti.

Zahvalio zastupnicima nacionalnih manjina na dobroj suradnji i poručio kako želi da se svaki pripadnik nacionalne manjine u Hrvatskoj dobro osjeća, kao što vodimo računa i o Hrvatima izvan Hrvatske.

Premijer je zaključio kao nas u budućnosti očekuju ogromni izazovi, sigurnosni, energetski, klimatski i ostali. “Vodit ćemo računa da građanima osiguramo sigurnost, nastavimo rast plaća, mirovina i životnog standarda, da suzbijamo inflaciju i nejednakost”, kazao je.