Andrej Plenković / Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Odgovarajući na upit novinara nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a kako će dogovor između MOL-a i Gazprom Nefta oko NIS-a utjecati na Janaf, Plenković je ocijenio da će "u neposrednoj budućnosti utjecati jako dobro"
povezane vijesti
ZAGREB – Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da će dogovor između MOL-a i Gazprom Nefta o kupoprodaji većinskog udjela Naftne industrije Srbije (NIS) u neposrednoj budućnosti za Jadranski naftovod (Janaf) biti dobar, a što će biti u budućnosti, teško je u ovome trenutku reći te je kazao da će se s predstavnicima MOL-a razgovarati kako bi se osiguralo da riječka rafinerija i dalje radi.
Odgovarajući na upit novinara nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a kako će dogovor između MOL-a i Gazprom Nefta oko NIS-a utjecati na Janaf, Plenković je ocijenio da će “u neposrednoj budućnosti utjecati jako dobro”.
Podsjetio je da su od veljače 2025. sankcije SAD-a obuhvatile oko 250 različitih pravnih subjekata, među kojima i NIS, koji je u većinskom vlasništvu ruske kompanije Gazprom Neft.
“Zbog takve strukture vlasništva, NIS, koji ima rafineriju u Pančevu, našao se u problemima. Putem Janafa rafinerija u Pančevu dobiva više od 90 posto sirove nafte, koja tankerima dolazi u Omišalj, onda ide u naftovod i dolazi u Srbiju, gdje se prerađuje. Mi smo uspijevali zajedno s našim partnerima, dakle ne samo kompanija Janaf i hrvatska Vlada, nego u razgovorima s predstavnicima NIS-a, pa posebno i s predstavnicima Vlade Srbije, i s akterima koji su nas predstavljali u Washingtonu, odgađati provedbu tog paketa sankcija do početka listopada. Međutim onda je ta giljotina pala”, kazao je Plenković.
Od tog trenutka, naime, NIS zbog vlasničke strukture više nije mogao dobivati nerusku naftu putem Janafa. Istaknuo je i da je Srbija znala za tu temu godinama te da su imali vrlo jasnu sugestiju da promijene strukturu valsništva.
“Nakon puno peripetija, kompliciranih i nama ne nužno u svim segmentima poznatih, došlo se u situaciju da je većinski vlasnik NIS-a odlučio ipak prodati svoje dionice MOL-u, da li s MOL-om i još nekome, to ćemo još vidjeti kako bi NIS izašao na taj način iz režima sankcija. Trenutkom izlaska iz režima sankcija, automatski se odobrava i transport neruske nafte putem Janafa u Srbiju, što znači da će Janaf na taj način postojeće ugovore konzumirati i transportirati naftu. To je ono što je dobro, što će biti u budućnosti, teško je u ovome trenutku reći”, zaključio je Peleković.
Na upit novinara može li širenje MOL-a na srpsko tržište utjecati na riječku rafineriju, koja je u vlasništvu Ine, a u kojoj je većinski vlasnik također MOL, Plenković je rekao da je to “stvar o kojoj će se u budućnosti razgovarati”.
“Pozicija Hrvatske je nažalost samo kao suvlasnika u okviru Ine, što je jedna od odluka koja je meni iz kuta premijera koji je morao prebroditi mnoge izazove tijekom energetske krize ograničavala manevarski prostor djelovanja. No, srećom smo se mogli osloniti na HEP i na druge načine dati potpore gospodarstvu i građanima. Vjerojatno da je onima koji su donosili te odluke današnje iskustva i pamet, da vjerojatno nikada ne bi prodavali Inu, ne MOL-u, nego bilo kome. Dakle to je današnje iskustvo”, kazao je Plenković.
Podsjetio je da je njegova Vlada zatražila ozbiljnu valuaciju kompanije, da su ponudili cijenu za udjel u Ini, no MOL nije prihvatio tu valuaciju. “Međutim, ova okolnost će zahtijevati da razgovaramo s predstavnicima MOL-a, s Mađarskom, i da osiguramo da rafinerija u Rijeci treba raditi. Ona može preraditi praktički svu naftu koja je potrebna Hrvatskoj”, rekao je Plenković, dodavši da ne postoje nikakve najave da bi bilo drugačije.
Potpisan obvezujući sporazum
Iz MOL Grupe u ponedjeljak su izvijestili da su potpisali obvezujući sporazum o glavnim odredbama s Gazprom Neftom za preuzimanje njegovog udjela od 56,15 posto u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji uključuje i dobivanje regulatornih odobrenja te da ugovor o kupoprodaji teži potpisati do kraja ožujka.
Po završetku transakcije, MOL će preuzeti značajne dioničarske odgovornosti i prava kontrole u kompaniji koja upravlja jedinom rafinerijom u Srbiji, čime dodatno jača svoju prisutnost na srednjoeuropskom i jugoistočno europskom energetskom tržištu. Osim rafinerije nafte u Pančevu, NIS također posjeduje maloprodajnu mrežu te portfelj istraživanja i proizvodnje nafte i plina, naveli su u priopćenju.
Transakcija, koja će biti dovršena nakon ispunjavanja uvjeta iz glavnih odredbi sporazuma, uključujući dobivanje potrebnih regulatornih odobrenja, može osigurati dugoročno, stabilno poslovanje rafinerije u Pančevu i povezanih poslovnih jedinica, kao i neprekidnu opskrbu energetskih tržišta regije, istaknuli su.
O spornoj pjesmi na rukometnom prvenstvu
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković poručio je kako je protiv zabrane Thompsonove pjesme “Ako ne znaš što je bilo” na Europskom rukometnom prvenstvu ustvrdivši kako je pjesma lijepa, popularna i sportaši je vole, te ‘u sadržajnom smislu u njoj nema ništa sporno po bilo kojem kriteriju’.
“Mi smo uvijek protiv svih zabrana, pogotovo pjesme koja je neformalna himna ove generacije hrvatskih rukometaša”, rekao je Plenković novinarima u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora upitan za komentar odluke Europske rukometne federacije o zabrani te Thompsonove pjesme.
Ustvrdio je i kako ‘smo uz tu pjesmu prošle godine svi bili sretni i zadovoljni kada je hrvatska rukometna reprezentacija osvojila srebrnu medalju na Svjetskom rukometnom prvenstvu održanom u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj’.
“Pjesma je jako lijepa, popularna i sportaši je vole. Uostalom, što da oni slušaju na utakmicama nacionalne vrste? Valjda trebaju slušati neke pjesme koje ih potiču na što entuzijastičniji pristup borbi za boje svoje zastave, svoje zemlje i svoje države”, rekao je.
Istaknuo je i da je pjesma “Ako ne znaš što je bilo” prošle godine dizala naše rukometaše na utakmicama.
Predsjednik HDZ-a kazao je i da u toj pjesmi u sadržajnom pogledu nema ništa što bi bilo kome trebalo biti sporno po bilo kojem kriteriju.
Ponovio je da su protiv bilo kakve zabrane, ‘pjesma im se sviđa te bi bilo lijepo da se pušta i potakne naše rukometaše na što bolje rezultate na Europskom prvenstvu’.
Moguće, smatra, radi se o nekoj političkoj i zakulisnoj igri kako bi se napravila neka vrsta “mini teme”, ali nema informacije o tome tko je što govorio Europskoj rukometnoj federaciji.
“Sigurno nije netko tko navija za Hrvatsku niti pri tome obožava izvođača”, kazao je.
EU i Grenland
Potrebno je pronaći razumno rješenje za spor između Washingtona i Europske unije o Grenlandu i ne stvarati tenzije gdje ne treba, poručio je u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković, dodajući da Zagreb neće slati vojnike na taj arktički otok.
“Situacija je takva da trebamo razgovarati. … Da, treba pronaći rješenje koje je razumno i kvalitetno i dobro i ne stvarati tenzije tamo gdje ih ne treba stvarati”, rekao je Plenković na tiskovnoj konferenciji nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a.
Odgovarao je na pitanja novinara o tome treba li se Europska unija suprotstaviti naporima američkog predsjednika Donalda Trumpa da od Danske preuzme kontrolu nad arktičkim otokom.
Naglasio je da EU mora svoje odnose s partnerima poboljšavati, a ne zatezati.
“Imamo dovoljno drugih aktera u svijetu koji su bitno dalje od našeg vrijednosnog sustava s kojima imamo niz velikih, krupnih tema na dnevnom redu pa ne mislim da je baš mudro da dolazi do tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije”, kazao je Plenković.
Iako je SAD nazvao prijateljskom i savezničkom zemljom, kazao je da sada ipak očito postoje tenzije, ali da za njih nije kriva Europska unija.
‘Nema potrebe’ za hrvatskim vojnicima na Grenlandu
Trump je zaprijetio da će uvesti dodatne carine od 10 posto od 1. veljače za osam europskih zemalja, od kojih su njih šest članice EU-a. Riječ je o zemljama koje su poslale svoje vojnike na vojnu vježbu na Grenland, arktički otok u sastavu Kraljevine Danske. Carine bi se od 1. lipnja povećale na 25 posto i bile bi na snazi sve dok SAD ne dobije Grenland, najavio je Trump.
Hrvatski premijer, koji u utorak putuje u švicarski Davos gdje se održava Svjetski gospodarski forum, a u četvrtak na neformalni sastanak Europskog vijeća, rekao je da je u ovakvim okolnostima, odnosno u situaciji u kojoj se carine koriste za rješavanje nekih drugih političkih pitanja, “itekako važno da imamo jedan koordinirani stav na razini šefova država i vlada”.
“Zato će ta neformalna večera (u četvrtak) poslužiti da malo kalibriramo stavove, da razmijenimo mišljenja da znamo gdje smo otprilike u ovoj situaciji u kojoj se danas nalazimo. Mi smatramo da se treba dogovoriti, razgovarati, računati jedni na druge kao što smo činili do sada”, rekao je premijer.
Na pitanje novinara o tome razmišlja li Hrvatska poslati dio svojih vojnika na Grenland, premijer je odgovorio da je bilo rasprava u okviru vojnog odbora NATO-a na temu određene prisutnosti saveznika, ali da smatra da “nema nikakve potrebe da Hrvatska uopće razmatra takvu opciju niti smo to ikada razmotrili”.
“Ne vidim nikakvu dodanu vrijednost ni za Hrvatsku ni za Dansku ni za Grenland, a ni za odnose sa SAD-om … Mislim da to uopće nije opcija”, poručio je Plenković.
