Foto D. KOVAČEVIĆ
Prema podacima Ministarstva financija, Porezne uprave, kada je riječ o fiskalizaciji računa, riječ je o 5 milijardi i 414 milijuna eura, što je 10% više nego u istom razdoblju prošle godine, rekao je Plenković
povezane vijesti
Na početku sjednice Vlade uvodno se obratio premijer Andrej Plenković koji je komentirao aktivnosti Vlade, javlja HRT.
Premijer je kazao kako zahvaljuje na organizaciji vojnog mimohoda i obilježavanju Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja.
– I vojni mimohod u Zagrebu i obilježavanje u Kninu, ali i diljem Hrvatske u brojnim gradovima održani su također. Mimohodi su pokazali koliko Hrvatska, cijelo hrvatsko društvo, hrvatski narod drži do Domovinskog rata, do Vojno-redarstvene operacije Oluja. A naravno i do jačanja sposobnosti Hrvatske vojske, policije, civilne zaštite, vatrogastva i svih drugih sastavnica domovinske sigurnosti, istaknuo je premijer.
O turističkoj sezoni
Dotaknuo se i aktualne turističke sezone.
– Što se tiče turističke sezone, prema podacima ministra Glavine i Hrvatske turističke zajednice, do jučer, 20. kolovoza, zabilježeno je 15,5 milijuna dolazaka i 79,2 milijuna noćenja, što je 1% više u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine, naglasio je.
– Prema podacima Ministarstva financija, Porezne uprave, kada je riječ o fiskalizaciji računa, riječ je o 5 milijardi i 414 milijuna eura, što je 10% više nego u istom razdoblju prošle godine, rekao je Plenković.
– Želio bih ovaj put zahvaliti svim djelatnicima u turizmu i s turizmom povezanim aktivnostima na njihovom angažmanu i na želji da imamo održiv cjelogodišnji turizam s nastavkom ulaganja u kvalitetu, a time i podizanje usluge. Nastavit ćemo u našem dijalogu pripremati i iduću turističku sezonu. Prema svim najavama, posezona će biti jednako dobra kao što je bila i predsezona, dodao je.
Premijer je zahvalio i zdravstvenim timovima koji su tijekom ljeta radili u otežanim uvjetima.
– Evo, želim zahvaliti i svim timovima medicinske službe u ovim ljetnim mjesecima, koji su, osobito hitna medicinska služba, i na kopnu, i na moru, i u zraku, spašavali živote naših stanovnika i svih turista koji su dolazili u Hrvatsku, kazao je Plenković.
Komentirao je i najnovije podatke o plaćama i zaposlenosti.
O plaćama
– Kad je riječ o plaćama, najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna neto plaća za lipanj iznosila 1.444 eura, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine, rast od 9,8%, nominalno 5,9%, realno.
Medijalna neto plaća za lipanj bila je 1.233 eura, što je 11,5% više nego u lipnju prošle godine, naveo je premijer.
– Prosječna zaposlenost u srpnju bila je 1.788.000 ljudi od osiguranika. To je za 283.000 ljudi više nego što je bilo prije 9 godina, odnosno prije početka našeg prvoga mandata, zaključio je Plenković.
Kamere za nadzor i rano otkrivanje požara
Premijer se osvrnuo na učinkovitost intervencija u gašenju požara te je istaknuo važnost sustava nadzora.
– Želimo naglasiti i sustav 272 kamere za nadzor i rano otkrivanje požara. Zahvaljujem na angažmanu naših 18.000 vatrogasaca, to je 1.000 vatrogasaca više nego u istom razdoblju lani, istaknuo je.
– Mi smo također pokazali solidarnost sa susjednim državama kada su nas zamolili za pomoć. Posebno zahvaljujem Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, našim pilotima i tehničarima Kanadera na potpori tijekom aktivnosti gašenja požara u BiH, Albaniji i Crnoj Gori. A mi ćemo i dalje, kao i do sada, jačati naš vatrogasni sustav. Zahvaljujem i glavnom vatrogasnom zapovjedniku, gospodinu Tucakoviću, i svim njegovim suradnicima na angažmanu, rekao je.
Dotaknuo se i nedavnog posjeta Mostaru te odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Posjet Mostaru
– Početkom ovoga tjedna bili smo i u Mostaru u BiH. Susreli smo se s predsjedateljicom Vijeća ministara, s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora. Razgovarali smo o daljnjem unapređenju odnosa Hrvatske i BiH. Robna razmjena je dosegnula prošle godine 4 milijarde eura. I također smo napomenuli da su u našim mandatima za projekte koje smo financirali iz različitih resora u BiH. Tu su uključene, naravno, i mirovine. Do sada je investirano pola milijarde eura u našim mandatima, kazao je Plenković.
Komentirao je i niz međunarodnih sastanaka i mirovne napore vezane za Ukrajinu.
– Imali smo i niz međunarodnih sastanaka, svi su bili vezani za mirovne napore koji se odnose na Ukrajinu, pa smo sudjelovali i na sastancima Koalicije voljnih, na sastancima Europskog vijeća i drugim političkim sastancima na europskoj razini, gdje se ulažu napori od strane SAD-a i od strane europskih zemalja i drugih zemalja kako bi sve došlo do mira, rekao je premijer.
– Mi smatramo da mir treba svakako postići, ali treba uključivati i poštivanje onih temeljnih načela za koje smo se zalagali tijekom tri i pol godine brutalne ruske agresije na Ukrajinu. To je poštivanje teritorijalnog integriteta i poštivanje međunarodnog prava kada je riječ o Ukrajini, naglasio je.
Premijer je komentirao i posljednja zbivanja u Ukrajini.
– Evo i ova noćna i jutrošnja bombardiranja ukrajinskih gradova i žrtve govore o tome da Rusija ne staje s agresijom na Ukrajinu, unatoč mirovnim naporima na najvišoj razini, mislim na sastanke u Anchorageu i u Washingtonu koji su održani proteklih dana, ističe premijer.
– Sigurnost Ukrajine nije samo pitanje za slobodu Ukrajine, to je važno sigurnosno pitanje za cijelu Europu, za cijeli svijet i zbog toga smo mi kao Vlada itekako angažirani, poručio je.
Otklonio je i netočne informacije o mogućem slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu.
Otklonio špekulacije o slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu
– Otklanjam sve špekulacije koje su neistine u eteru o nekom slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu, niti je to ikada razmatrano, niti se to od nas očekuje, ali koristi se za dezinformiranje hrvatske javnosti, hrvatskih građana pa svi oni koji nastavljaju tu dezinformacijsku kampanju koja traje godinu dana, a predvodi je Milanović, ja ih upućujem na to da se bave činjenicama i istinom, a ne izmišljenim tezama u hrvatskom političkom prostoru, koji onda neopravdano zaokupiraju interes i javnosti i politika i zbunjuju hrvatske građane, rekao je.
– Vlada to ne radi, nije radila nikada, neće raditi ni u budućnosti, a ovi koji od toga profitiraju, to je profit kratkog daha, poručio je Plenković.
U nastavku je zahvalio na organizaciji brojnih manifestacija koje su se održale tijekom ljetnih mjeseci.
Sjednica Vlade – dnevni red
Nakon nekoliko tjedana stanke, danas se održava sjednica Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Na dnevnom redu otvorenog dijela sjednice nalazi se niz zakonskih prijedloga, programa i odluka.
Vlada će razmatrati Nacrt prijedloga zakona o provedbi uredbe Europske unije o stavljanju na raspolaganje i izvozu proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma. Na dnevnom redu su i prijedlog godišnjeg plana upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu države za 2025., Program nacionalnih zajmova za investicije i obrtna sredstva te Program demografske revitalizacije depopuliranih područja kroz subvenciju dijela glavnice zajma.
Pred Vladom će se naći i Nacionalni program zaštite potrošača do 2028., kao i izvješće o provedbi dosadašnjeg programa. Raspravljat će se i o izmjenama Programa potpore svinjogojcima pogođenima mjerama suzbijanja afričke svinjske kuge.
Dnevni red uključuje i odluku o doprinosu Hrvatske Globalnom savezu za cjepiva, davanje posebne upotrebe pomorskog dobra za postavljanje meteorološko-oceanografskih plutača u Jadranu te odluke vezane uz kreditno zaduženje Jadrolinije za nabavu dvaju brzih putničkih brodova, „Mila“ i „Ružica“.
Predviđene su i odluke o izmjenama koncesije pomorskog dobra kompleksa Runjica, raspisivanju dopunskih izbora za predstavnike nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima lokalne samouprave, suglasnosti Općini Konavle za zaduženje kod HBOR-a, dopuni odluke o organizaciji carinskih ureda, kao i donošenje uredbe o sadržaju podataka u Središnjem registru stanovništva.
Na sjednici će se raspravljati i o preporukama iz izvješća o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, Memorandumu o razumijevanju za razvoj tržišta kapitala, programu suradnje u obrazovanju s Kinom te o sudjelovanju Hrvatske na međunarodnom sajmu hrane i poljoprivrede „Zeleni tjedan“ u Berlinu. Na dnevnom redu su i izvješće o radu Državne škole za javnu upravu za 2024. te prijedlog da Vlada bude pokrovitelj 30. Dana hrvatskog filma „Ivo Gregurević“.
U zatvorenom dijelu sjednice Vlada će raspravljati o preuzimanju pravne stečevine Europske unije, kadrovskim pitanjima te o informacijama, pitanjima i prijedlozima.
Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Godišnji plan upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu države te Program demografske revitalizacije depopuliranih područja kroz subvenciju dijela zajma za malo gospodarstvo.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je kako je Godišnji plan upravljanja nekretninama i pokretninama jedan od tri ključna dokumenta koji definira upravljanje nekretninama i pokretninama. Prvi je Strategija upravljanja državnom imovinom, drugi je Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Hrvatske a treći je ovaj godišnji plan.
„Strateški cilj koji želimo dosegnuti ovim planom odnosi se na održivo, ekonomično i transparentno upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske”, kazao je Bačić.
Da bi se taj strateški cilj dosegnuo ovim se planom propisuju tri ključne mjere, prva je aktivacija neiskorištene imovine kroz rast investicijskih projekata, druga je smanjenje portfelja neperspektivne imovine kroz prodaju, darovanje ili razvrgnuće suvlasničke zajednice, dok se treća mjera odnosi na aktivnosti trgovačkog društva Državne nekretnine koje ubrzano raspolažu imovinom, uređuju prazne stanove kako bi se u njoh mogli useliti zaštićeni najmoprimci ali i realizirao program priuštivog najma, dodao je Bačić.
„Od raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ove ćemo godine uprihodiiti oko 60 milijuna eura”, rekao je ministar.
Šipić: Subvencije za demografsku revitalizaciju
Vlada je na sjednici donijela i Programa demografske revitalizacije depopuliranih područja kroz subvenciju dijela glavnice zajma namijenjenog subjektima malog gospodarstva.
Na temelju programa subjektima malog gospodarstva izravno će se odobravati subvencija dijela glavnice zajma sukladno definiranim uvjetima, što će se financirati sredstvima državnog proračuna.
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić kazao je da će poduzetnici koji posluju u slabije razvijenim i depopuliranim područjima moći ostvariti potporu do 75 tisuća eura, odnosno subvenciju glavnice zajma do polovice ukupnog iznosa.
„Na taj način država će im pružiti podršku u smanjenju tereta otplate zajma, olakšati pokretanje ili širenje poslovanje i otvaranje novih radnih mjesta”, dodao je Šipić.
Subvenciju će moći dobiti poduzetnici koji imaju odobren nacionalni zajam, minimalno jednog zaposlenog na puno radno vrijeme, nemaju nepodmirenih obveza po osnovi javnih davanja niti blokirane račune.
Vlada će za taj program u proračunu u trogodišnjem razdoblju izdvojiti 30 milijuna eura. Program stupa na snagu danom donošenja i važit će do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31. prosinca 2027. godine.
“Ovim programom potičemo ostanak na depopuliranim područjima, unutarnju migraciju iz urbanih sredina u ruralna, i ono što je osobito važno, potičemo povratak naših iseljenika koji je itekako vidljiv”, naglasio je premijer Andrej Plenković. Dodao je kako je ovo dio paketa demografskih mjera vrijednog više od 680 milijuna eura i stvaranja poticajnog okružja za demografske promjene.
Vlada je također donijela odluku o doprinosu Republike Hrvatske Globalnom savezu za cjepiva (GAVI) u ukupnom iznosu od 6 milijuna eura na način da će se godišnje uplaćivati po milijun eura u razdoblju od 2025. do 2030. godine. Globalni savez za cjepiva je međunarodna organizacija koja okuplja brojne dionike iz javnog i privatnog sektora čiji je zajednički cilj povećanje pristupa cjepivima, povećanje stope imunizacije i razvoj inovacija u samim cjepivima.
Jedan od najvažnijih ciljeva koji je postavljen ispred GAVI-ja da se dosegne brojka od 500 milijuna djece koja su cjepljena do 2030. i da bi se to provelo postoje brojni donatori, kazala je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Osim toga, Vlada je donijela odluku o raspisivanju dopunskih izbora za predstavnike nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave i to za Gradsko vijeće Grada Rijeke jednog predstavnika talijanske nacionalne manjine, te za Općinsko vijeće Općine Ston jednog predstavnika bošnjačke nacionalne manjine.
Riječ je o dva predstavnička tijela koja su nešto kasnije konstituirana pa nisu bila obuhvaćena ranijom vladinom odlukom o raspisivanju dopunskih izbora. Dopunski lokalni izbori održat će se 5. listopada 2025. godine.
