Hrvatsku 2030. godine vidimo kao konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture, očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve, rekao je u četvrtak predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavljajući prijedlog Nacionalne razvojne strategije (NRS) Republike Hrvatske do 2030. godine.

Kako je naveo Plenković u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, strategija će idućih 30 dana biti u postupku javnog savjetovanja, što je prilika za svakog tko želi dati idejni doprinos i konstruktivne prijedloge za dokument.

Rekao je da su na dokumentu radila ministarstva, kao i šira stručna i akademska zajednica te drugi zainteresirani, te da riječ je o krovnom strateškom dokumentu za desetljeće pred nama.

Hrvatska ima zaista ogroman broj strateških dokumenata na nacionalnoj razini, kao i pojedinih lokalnih razvojnih strategija. No ono što je važno, istaknuo je Plenković, kada se u Hrvatskom saboru usvoji krovna strategija, svi oni će morati biti s njom usklađeni.

U kontekstu sustavnog i strateškog pristupa razvoju Hrvatske, Plenković je između ostalog apostrofirao važnost iskorištavanja ljudskih potencijala, koji jamče znanja, vještine i inovacije, a koje će pridonijeti stvaranju novih proizvoda i dodane vrijednosti gospodarstvu.

Hrvatska mora prepoznati vlastite prednosti

Također, rekao je da Hrvatska mora znati prepoznati vlastite gospodarske konkurentske prednosti i primjenjivati znanje radi ostvarivanja tehnološki dinamičnog i izvozno orijentiranog gospodarstva.

“Zato smo još 2017. godine pokrenuli proces izrade Nacionalne razvojne strategije, koja će za građane značiti sustavan i strateški iskorak prema uspješnijoj i razvijenijoj Hrvatskoj 2030. godine”, istaknuo je Plenković.

Rekao je i da strategija prepoznaje suvremene globalne trendove, poput četvrte industrijske revolucije, digitalne i zelene tranzicije, klimatskih promjena i geopolitičkih poremećaje.

Viziju Hrvatske 2030. kani se ostvariti sinergijskim djelovanjem javnih politika u četiri razvojna smjera, a unutar njih i 13 strateških ciljeva.

Razvojni smjerovi Hrvatske u ovom desetljeću, koji su postavljeni uzimajući u obzir okolnosti pandemije, naveo je Plenković, su održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran regionalni razvoj.

“Važno je da su oni postavljeni kao ambiciozni ali i realni indikatori prema kojima će se pratiti i vrednovati uspjeh u provedbi”, rekao je Plenković.

Ciljevi strategije, njih 13, su konkurentno i inovativno gospodarstvo, obrazovani i zaposleni ljudi, učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom, globalna prepoznatljivost i jačanje međunarodnog položaja i uloge Hrvatske, zdrav, aktivan i kvalitetan život građana, demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji, sigurnost za stabilan razvoj, ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost, samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva, održiva mobilnost, digitalna tranzicija društva i gospodarstva, razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, te naposljetku, jačanje regionalne konkurentnosti.

Cilj do 2030. BDP po stanovniku 75 posto prosjeka EU-a

Govoreći o ciljnim vrijednostima za Hrvatsku 2030.godine, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak istaknula je da je cilj da BDP po stanovniku iznosi 75 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 65 posto koliko je iznosio u 2019. godini.

Nadalje, cilj je da stopa zaposlenosti za 10 godina iznosi 75 posto (66,7 posto u 2019.), da Hrvatska na indeksu globalne konkurentnosti zauzima 45. mjesto ili bolje (63. mjesto 2019. godine), da vrijednost izvoza roba i usluga u odnosu na postotak BDP-a doseže 70 posto (52,3 posto u 2019.), dok je udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u cilj podići na tri posto (1,11 posto 2019.).

Nadalje, cilj je da očekivani broj godina zdravog života i za muškarce i žene poraste na 64 godine (u 2018. 56,5 godina muškarci, 58,5 godina žene), da stopa totalnog fertiliteta poraste na 1,8 djece (1,47 djece u 2018.). Kada je riječ o čitalačkoj pismenosti, mjeren PISA ljestvicom, cilj je do 2030. godine dosegnuti prosjek OECD-a, koji je u 2018. iznosio 487 bodova, dok je u Hrvatskoj tada iznosio 479 bodova.

Dostići prosjek EU-a je cilj i u segmentima duljine vremena kojeg učenici provode u nastavnom procesu, kao i u dijelu koji se odnosi na stopu sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju, koja je lani u Uniji iznosila 10,8 posto, a u Hrvatskoj 3,5 posto.

Do 2030. je cilj i na manje od 15 posto smanjiti postotak osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a taj postotak je lani iznosio 23,3 posto.

Želja je povećati produktivnost rada u poljoprivredi, pa tako da se 6107 eura po godišnjoj jedinici rada podigne na 10 tisuća eura.

Cilj je smanjiti i emisiju stakleničkih plinova, udio obnovljivih izvora energije u bruto ukupnoj potrošnji energije, stopu recikliranog komunalnog otpada podići na 55 posto (25,3 posto u 2018.), kao i dostići prosjek EU-a po DESI indeksu gospodarske i društvene digitalizacije, koji je u Uniji u 2020. iznosio 52,6, a u Hrvatskoj 47,6 bodova.

NRS nije radila Svjetska banka

Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je pojasnio da je riječ o okvirnom strateškom aktu, a ne operativnom planu ili sektorskoj strategiji, pa on po svojoj prirodi niti ne podrazumijeva provedbene dokumente.

S druge strane, za provedbu same strategije najodgovornija je Vlada, dodao je predsjednik Vlade.

Plenković je ustvrdio da donošenje ovog dokumenta ne kasni, a također i da je prilagođen okolnostima koje su obilježile ovu godinu.

Tramišak je kazala da je 2017. godine sa Svjetskom bankom potpisan sporazum o partnerstvu, vrijedan 4,3 milijuna eura, no ne za izradu NRS-a već, između ostalog, za izradu 16 analitičkih podloga i uspostavu sustava strateškog planiranja.

Izrada samog dokumenta, Nacionalne razvojne strategije, nije koštala ništa, navela je Tramišak, dodajući da je sastavljena od strane međuresornih radnih skupina, prvenstveno ministarstava, pa i HGK-a, HUP-a (…) no i istaknula kako dokument nije radila Svjetska banka.

Na pitanje o angažmanu Martine Dalić na izradi strategije, Tramišak je navela da je Dalić u proces izrade strategije bila uključena kao ministrica gospodarstva 2017. godine, dok je Plenković dodao da je eventualni kasniji angažman Dalić stvar njenog dogovora sa Svjetskom bankom, a ne s Vladom.

Na pitanje je li realno očekivati da će do 2030. hrvatski BDP po stanovniku doseći 75 posto razine EU-a, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je rekao da je u protekle četiri godine taj udio porastao za četiri postotna boda, a kako je u idućih deset godina cilj imati brži gospodarski rast od EU-a, a što je uostalom bilo vidljivo i protekle četiri godine.

Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija, uspješnom apsorpcijom i europskih sredstava, može načiniti i nekoliko koraka više od “tromih” ekonomija, koje trebaju puno više vremena za prilagodbu Zelenom planu i niskougljičnom razvoju, ustvrdio je Ćorić.