Prema jučerašnjoj prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u prosincu 2025. iznosila 3,3 posto na godišnjoj razini, što je usporavanje u odnosu na studeni, kada je bila 3,8 posto.


Plenković je u uvodnom dijelu sjednice Vlade istaknuo da je riječ o desetom mjesecu zaredom s inflacijom ispod četiri posto, a ujedno i o najnižoj stopi u posljednjih osam mjeseci.




Time su zaključeni i podaci za cijelu 2025. godinu, u kojoj je prosječna inflacija iznosila 3,7 posto.


Plenković je kazao da je, u odnosu na razdoblje energetske krize, inflacija znatno smanjena, a da su tome su pridonijeli brojni Vladini paketi mjera za ublažavanje utjecaja rasta cijena, ukupne vrijednosti 8,5 milijardi eura.


Podsjetio je i na nedavno donesene nove mjere administrativnog ograničavanja cijena, čime je sada obuhvaćeno stotinu proizvoda, “sidrenje” cijena s 2. svibnja, kao i obvezu javne objave cijena. Također, predsjednik Vlade je podsjetio i na potpore umirovljenicima. kao i na novi institut godišnjeg dodatka na mirovine.


Plenković je poručio da je najbitnije da realne plaće i dalje rastu brže od inflacije, “što se osjeti i u standardu građana”.


Napomenuo je i da Vlada očekuje smirivanje inflacije prema 2,8 posto u 2026.


U 2026. potrebni dodatni iskoraci


Osvrnuo se i na turističke rezulate u 2025. godini, s obzirom na jučer objavljene podatke sustava eVisitor, po kojima je ostvareno više od 21,8 milijuna dolazaka i 110,1 milijun noćenja, što predstavlja rast u odnosu na 2024. godinu.


Rekao je da je time potvrđena otpornost i stabilnost hrvatskog turizma te njegova važna uloga u ukupnom gospodarskom rastu, unatoč kompleksnim globalnim okolnostima u proteklim godinama.


Između ostalog, apostrofirao je pozitivne trendove u fiskalnim pokazateljima, budući da je u turističkim djelatnostima tijekom 2025. godine fiskalizirano više od osam milijardi eura, što predstavlja porast od 10,4 posto u odnosu na godinu ranije.


Istodobno, naveo je Plenković, prihodi od stranih turista u prvih devet mjeseci 2025. godine dosegnuli su 13,4 milijarde eura. Također, rast turističke aktivnosti pratio je i porast prometa na autocestama te u zračnom prometu, pri čemu su hrvatske zračne luke ostvarile više od 14 milijuna putnika.


“Svi ovi pokazatelji potvrđuju da Hrvatska ostaje sigurna, dobro povezana i međunarodno konkurentna turistička destinacija, s potencijalom daljnjeg razvoja cjelogodišnjeg i održivog turizma”, izjavio je predsjednik Vlade.


Zaključno, poručio je da u pripremama za 2026. treba napraviti dodatne iskorake po pitanju cjenovne konkuretnosti hrvatskog turizma. S obzirom na aktivnosti drugih zemalja, posebice onih na Mediteranu, treba voditi računa o najvažnijem aspektu na temelju kojeg brojni turisti donose svoje odluke o putovanjima, a to je politika cijena, rekao je Plenković.