Premijer Andrej Plenković nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a dao je izjavu za medije, javlja HRT.

Premijer je najprije istaknuo da su se prije svega zahvalili ministru Medvedu i svim službama na ustrojenom radu te na istraživanju posmrtnih ostataka nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

– Ovaj puta i na Ovčari, i Petrovačka Dola, Jean-Michel Nicolier, Zorislav Gašpar, Josip Batarelo i Dragutin Štic. To je zasigurno važna vijest za njihove obitelji, ali i važna vijest za Hrvatsku, rekao je Plenković.

Naglasio je da je osobito važno što su posmrtni ostaci pronađeni i na lokacijama koje su i ranije bile pregledavane.

– Ovaj puta sa svim, uz napredovalom tehnologijom i suradnjom s drugim službama i ekspertima. Drago mi je da je do toga došlo. Siguran sam da će obitelji poginulih hrvatskih branitelja s ovom viješću imati i određeni mir s obzirom na njihove najmilije, dodao je.

Premijer je istaknuo da će se nastaviti tragati za nestalima u Domovinskom ratu.

Inflacija usporila

Naglasio je i da je pozitivno što je inflacija usporila u listopadu te sada iznosi 3,6%.

– Vidjeli ste da smo izašli s projekcijama proračunskog plana za iduću godinu. Taj dokument je itekako važan jer determinira pripreme za finalne aktivnosti koje su u tijeku na razini resora, a to je priprema proračuna za 2026. godinu, dodao je.

– Što se tiče izbora predsjednika Vrhovnog suda, malo ću šire komentirati izjave koje je dao predsjednik Milanović. Prvo, njegova teza da je javni poziv besmislen potpuno je promašena. Već prije četiri godine imali smo situaciju u kojoj je kršio zakon kada je jednu svoju raniju kandidatkinju, profesoricu Pravnog fakulteta, predlagao Saboru mimo zakonske procedure. Važno je podsjetiti na to jer ljudi brzo zaboravljaju, istaknuo je.

– Drugo, zakon koji je donesen prošao je test zakonitosti i ustavnosti. Čak je SDP, ako se ne varam Bauk, išao za ocjenom ustavnosti zakona koji je donesen prije sedam ili osam godina, a Ustavni sud je tada potvrdio da je javni poziv u skladu sa zakonom. Dakle, zakon ne ugrožava ustavni položaj institucija koje imaju određene ovlasti temeljem Ustava. U ovom slučaju, predsjednik ima ustavom definiranu oblast predlaganja predsjednika Vrhovnog suda, kazao je.

– Također, važno je podsjetiti hrvatsku javnost zašto smo uveli javnost u cijeli postupak.

Premijer je pojasnio da javni poziv nije uveden kako bi se ograničavale ovlasti tadašnje predsjednice Republike, Kolinde Grabar-Kitarović, nego kako bi se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s preporukama tijela Vijeća Europe za suzbijanje korupcije.

– To je preporuka koju smo dobili u mandatu kao Hrvatska kada je Milanović bio premijer, istaknuo je.

– Malo političke pedagogije nije loše i ne škodi hrvatskoj javnosti jer vrijeme prolazi, a malo ljudi zna detalje, rekao je.

Naglasio je da javni poziv ima za cilj omogućiti svim uglednim pravnicima koji ispunjavaju zakonske kriterije da se jave na poziv.

– Što se toga tiče, predsjednik Republike ima pravo predložiti kandidata. Konačnu odluku o tome tko će postati predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda donosi Sabor, i to većinom zastupnika, dakle parlamentarna većina, istaknuo je.

Komentirajući kandidatkinju Matić, premijer je rekao:

– Radi potpunog i istinitog informiranja javnosti, ja gospođu nisam ranije poznavao. Postoji jedan zahtjev da bi ona htjela sa mnom konzultirati, ja sam je primio i saslušao. Rekao sam joj da se može javiti kao i svatko drugi, a konačnu odluku donijet ćemo naknadno, rekao je.

Dodao je da je, u skladu s dosadašnjom praksom i prema pokojnom predsjedniku Vrhovnog suda, primio i gospodina Dobronića.

Komentirao je i prethodnu kandidatkinju Artuković-Kunšt.

– Moram priznati da nisam znao ništa o njoj u trenutku kada sam čuo njeno ime. Kasnije sam shvatio o kome je riječ i kakve su njene kvalifikacije. Normalno je da nije mogla dobiti podršku, a pogotovo ne od onih koji na sastanku za kandidature za Ustavni sud javno tvrde da zakon nije kršen prije parlamentarnih izbora prošle godine. Tko tako misli, neka se bavi nekim drugim poslom, a ne da pretendira na najviše pravosudne dužnosti, rekao je.

“Milanović kntinuirano vrijeđa suce Vrhovnog suda”

Premijer je upozorio i na Milanovićevo, kako je rekao, kontinuirano vrijeđanje sudaca Vrhovnog suda.

– Godinama se ignorira u hrvatskoj javnosti da Milanović grubo vrijeđa suce Vrhovnog suda. I to već godinama. Otprilike ima stav prema njima da mora doći netko tko nije iz sastava sudaca Vrhovnog suda kao da ovi koji su tamo otprilike ne znaju svoj posao, pa da suci koje je tamo izabralo Državno sudbeno vijeće i to na način da ih biraju praktički suci među sobom. Tamo su uglavnom predstavnici sudaca različitih sudova, tamo su profesori pravnih fakulteta, tamo su dva saborska zastupnika i to je jedan iz oporbe i jedan iz parlamentarne većine. Takav prijezir prema sucima Vrhovnog suda je jako indikativan za stajalište nekoga tko obnaša takvu institucionalnu dužnost u Hrvatskoj u odnosu na najviši sud u Republici Hrvatskoj, naglasio je.

Kazao je i kako Milanovića ne zanimaju mišljenja niti sjednice Vrhovnog suda, niti nadležnog saborskog odbora, Odbora za pravosuđe.

– Zadnji put se na ovaj poziv javila samo profesorica Maganić. On je rekao da je, bez obzira što oni rekli, neće slati dalje. Čak nije dovršena zakonski procedura, pa je Državno sudbeno vijeće, ne znam na temelju čega, zaključilo taj poziv zaključen. Tamo su ključna pitanja, kazao je.

– Njega ne zanima procedura, rekao je.

Na ponovno pitanje novinara što nije “valjalo” s gospođom Artuković Kunšt, odgovara kako nije imala program koji bi zadovoljavao da postane predsjednica Vrhovnog suda.

O imenovanju veleposlanika

Na pitanje o veleposlanicima, premijer Andrej Plenković podsjetio je kako je predsjednik Milanović odbio proces imenovanja veleposlanika u jesen 2020. godine.

– Tada je ministarstvo napravilo jednu okvirnu, neformalnu listu ljudi za tada upražnjena mjesta. On je taj koji je to odbacio i time praktički blokirao imenovanje veleposlanika, rekao je Plenković.

Naglasio je da Milanović u javnosti, a sada i perpetuira, plasira tezu o nekakvoj 50-50 podjeli ovlasti predsjednika i Vlade.

– Takve 50-50 podjele, koje su meni poznate i koje pratim već 30 godina, nikada nije bilo. Da bi onda, iznenada, postalo 25-75, istaknuo je.

Premijer je objasnio kako su ministar Grlić i njegovi suradnici u ministarstvu pripremili interni javni poziv da se ljudi natječu.

– Nastojali su u kadrovskoj križaljci dati sugestije da to budu ljudi koji će dobro obavljati posao u određenoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji, kazao je.

HDZ-ovi članovi, rekao je Plenković, ni ne znaju tko su kandidati jer je ministarstvo vodilo računa da zaštiti struku.

Premijer je naglasio da je suprotno Milanovićevoj, kako je rekao, “lažnoj tezi” da Vlada uništava službu.

– U našem mandatu plaće hrvatskih diplomata povećane su dva puta, više nego ikada u posljednjih 35 godina sustava. Zgrada Ministarstva vanjskih i europskih poslova je u potpunosti obnovljena, jedna od prvih velikih javnih zgrada na Zrinjevcu koja je prošla cjeloviti proces obnove, rekao je Plenković.

– Ne vidim kako bi netko tko je toliko angažiran htio da se služba uništava, rekao je.