Premijer Andrej Plenković sastao se s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i nakon toga dao je izjavu za medije, javlja Televizija N1.

Premijer na početku ponovno govorio o energentima i tome kako bi Hrvatska mogla postati energetski HUB za srednju Europu.

“Završilo je još jedno izvanredno Europsko vijeće posvećeno temama energetike, hrane, obrane i Ukrajine. Glavna tema bilo usuglašavanje lanica oko šestog paketa sankcija. Usuglasili smo se i još jednom pokazali jedinstvo EU-a. Dogovoreno je da režim uvoza naftnih derivatava do kraja ove godine bude postojeći za sve, a ovaj režim stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine. Bitno je, na liste restriktivnih mjera bit će uvršteno još nekoliko osoba, Sber banka je uključena. Možemo reći da je EU dana još jednom pokazala jedinstvo. Što se tiče Hrvatske, ono što je posebno važno, cijela ideja je bila da Hrvatska postane regionalni energetski HUB. Na tom tragu možemo biti izrazito zadovoljni jer će kapaciteti i nova ulaganja u povećanja kapaciteta LNG terminala omogućiti Hrvatskoj, ne samo nacionalnu sigurnost opskrbe nego i doprinos čitavom EU naporu napuštanja fosilnih goriva iz Rusije”, rekao je.

“Što se tiče dogovora, obavijestili smo EK vrlo detaljno o kapacitetima jadranskog naftovoda koji u ovom trenutku može prevoziti 11,4 milijuna tona u vrlo povoljnom načinu investiranja. Taj kapacitet se na godišnjoj razini može dići do 25,6 milijuan tona što znači da bismo omogućili dostavu nafte za Mađarsku i Poljsku u dovoljnim količinama. To je prilika da se JANAF u pregovorima pozicionira. Time kapitaliziramo položaj Hrvatske i Krka. Mi smo stvari stavili na stol onakve kakve jesu.

Mi smo u pripremi ovog Europskog vijeća održali niz sastanaka sa svim ključnim akterima u Hrvatskoj. Postoje planovi da se investira u nadogradnju postojećeg broda, LNG Hrvatska i mi bismo s odgovarajućom investicijom mogli doći s podizanja postojećih kapaciteta, koji su izvorno bili 2,6 milijardi kubika na čak 6,1 milijardu kubika plina koji bi dolazio brodovima kao ukapljeni plin u Hrvatsku i nakon toga bez problema možemo osigurati opskrbu ne samo za Hrvatsku nego i Sloveniju, BiH, Mađarsku… Hrvatska ovaj trenutak koristi ne samo za zaštitu nacionalnih interesa nego i za preuzimanje regionalne uloge”, kaže.

Rekao je i kako je svima objasnio postojeće kapacitete kao i ulaganja.

Govorio je i o transferu nafte za Srbiju koji ide preko JANAF-a. Komentirao je i izjavu srpske premijerke da je Hrvatska etnički najčišča zemlja Europe:

“Hrvatska poštuje prava nacionalnih manjina.  Potpredsjednica Vlade je Anja Šimpraga, bio je Boris Milošević, prisustvo svih predstavnika manjina u različitim segmentima vlasti govori kakva je naša politika. Politika rješavanja otvorenih pitanja, politika istine, politika procesuiranja ratnih zločina, politika pronalaska nestalih. Teze o tome da je Hrvatska etnički čista su smiješne. Da jesmo niti bi oni bili u saboru niti bi sudjelovali u vlasti. Naša politika je politika uključivanja, toleranciej i pomirdbe, ali prije svega putem istine. Bez istine teško da možemo ići naprijed nakon velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku”, kaže.

Ponovio je da treba biti na pravoj strani povijesti što se tiče invazije na Ukrajinu.

“Mi vodimo politiku u interesu Hrvatske i pravde. Ne vodimo politiku koja bi trebala ići na ruku agresora, odnosno Rusije. Ako je on vodi, to je velika šteta i sramota za Hrvatsku”, veli.

Govorio je i o višim cijenama goriva za strance u Mađarskoj, rekao je da je to kršenje prava i da će to uskoro prestati. Rekao je da će to pasti na sudu i da nema ni teoretske šanse da to prođe.

“Nije ovdje samo stvar Mađarske, ima nekoliko zemalja koje su u potpunosti ovisile o energentima iz Rusije. Zato i nije otvarana tema plina, jer nema alternative. Zato je i taj tranzicijski period, ali on će trajati ograničeno”, rekao je.