Oko 11 i 30 sati, s gotovo pola sata zakašnjenja, počela je sjednica Vlade na kojoj se očekuje i otvaranje pitanja o spornoj platformi CijepiSe.

Uvodno je premijer Andrej Plenković najavio da će biti usvojen najvažniji dokument za razvoj Hrvatske.

“Danas ćemo na Vladi usvojiti prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje ’21.-’26. koji potom šaljemo na usuglašavanje EK – kazao je premijer.

Ključan dokument

– Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj Hrvatske, gospodarski i oporavak i otpornost te za korištenje 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja. Zatražit ćemo zajmove od 3,6 milijardi kuna do 2023. ako će trebati – kazao je Plenković.

Dokument ima više od 1100 stranica. Na gospodarstvo bi trebalo ići 54% plana oporavka. Na obnovu zgrada trebalo bi ići šest milijardi kuna, tu govorimo o obnovi od potresa.

Oko 66 posto plana se odnosi na oporavak, a 34% na otpornost. Gospodarski oporavak odnosi se na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno ili srednjeročno jamče gospodarski rast i očuvanje radnih mjesta. Jačanje otpornosti podrazumijeva provođenje reformi koje će institucije učiniti racionalnijim i učinkovitijim. Kad je riječ o makroekonomskim učincima, prema projekcijama realni rast BDP-a u ovoj godini trebao bi biti 5.2%, zatim rast od 6.6% te 4.1% u 2023.

Očekuje se da će reforme koje će se provesti dati dodatan zamah privatnom sektoru.

Već smo kazali da je korištenje sredstava iz plana oporavka Hrvatskoj na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura u ovom desetljeću. Ta činjenica je iznos bez presedana i jedinstvena prilika koja treba doprinijeti rastu gospodarstva”, rekao je premijer.

Cjepivo za sve

Zatim je govorio o epidemiji koronavirusa u Hrvatskoj.

“Ohrabruje što su nam brojevi počeli padati u odnosu na zadnja dva tjedna, ali nema opuštanja. Trebamo biti maksimalno odgovorni. Svatko od nas ima aktivnu ulogu u tom procesu i može pomoći očuvanja zdravlja, ali i gospodarstva i radnih mjesta.

Drago mi je da smo počeli s cijepljenjem turističkih radnika. Tijekom prošlog vikenda održali smo konzultacije s ministrom zdravstva kako bismo intenzivirali proces cijepljenja. Kad se uzme sve u obzir od kraja prosinca do kraja lipnja imat ćemo 3.2 milijuna doza i svi oni koji budu željeli cjepivo će biti u poziciji da ga prime.

Koristi od cijepljenja da su veći od rizika i zato apeliram na sve da svakako organiziraju sve što je potrebno sa svojim liječnicima da se cijepe na punktovima koji se organiziraju ili su već organizirane”, rekao je Plenković.

Plan oporavka je prihvaćen, a potom se prešlo na drugu toku Dnevnog reda – Prijedlog odluke o donošenju Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2022. – 2024., o čemu je izvijestio ministar financija Zdravko Marić.

“Za ovu godinu dokument ima dodatnu napomenu da se obrade gospodarski efekti od Nacionalnog plana. Stopa gospodarskog rasta za ovu godinu je 5,2 posto. U odnosu na originalnu projekciju efekti Nacionalnog plana oporavka su veći”, rekao je Marić.

Struktura prihoda HZZO-a

U prošloj godini je zbog koronakrize došlo do značajnih promjena u strukturi prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), odnosno značajno je smanjen udio prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranje, pokazuje Izvješće o poslovanju HZZO-a.

Izvješće HZZO-a, koje je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, podneseno je sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i sadrži najvažnije pokazatelje financijskog poslovanja HZZO-a.

Tijekom 2020. godine u uvjetima proglašenja pandemije bolesti covid-19 i poduzetim strogim epidemiološkim mjerama došlo je do smanjenja gospodarskih aktivnosti što je dovelo do značajnijih promjena u strukturi ukupnih prihoda Zavoda, naveo je ministar zdravstva Vili Beroš.

“Znatno je smanjen udio prihoda od doprinosa (za zdravstveno osiguranje) s 81,88 na 74,21 posto, a povećan je udio prihoda od proračuna s 9,59 na 13,29 posto, zbog dodatnih sredstava bolnicama i HZZO-u za podmirenje dospjelih obveza prema ljekarnama i povećanih troškova vezano uz bolest covid-19”, naveo je.

U strukturi prihoda – novi prihodi su primici od zaduživanja odnosno beskamatnog zajma u iznosu od 1,463 milijardi kuna koje je Zavodu odobrilo Ministarstvo financija, kao kompenzacijsku mjeru zbog provođenja mjera pomoći gospodarstvenicima u očuvanju radnih mjesta, koje su za posljedicu imali smanjenje prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranja.

Proračun za zdravstvo

“Teži uvjeti poslovanja zbog izvanrednih okolnosti u 2020. godini odrazili su se na stanje ukupnih i dospjelih obveza Zavoda. Tako su na dan 31. prosinca ukupne obveze iskazane u iznosu od 4,177 milijardi kuna, od čega su dospjele obveze 657 milijuna kuna”, naveo je Beroš.

U strukturi dospjelih obveza, prema Izvješću, najveća stavka u 2020. godini odnosi se na obveze za lijekove na recepte (318 milijuna kuna) i naknade zbog privremene nesposobnosti za rad za korisnike državnog proračuna (192 milijuna kuna).

Izvješće pokazuje i da je došlo do manjeg smanjenja ukupnog broja osiguranika te je prosječno u evidenciji bilo 4.161.628 osiguranika, što je 27.030 osoba manje nego u istom razdoblju 2019. godine.

Prosječan broj aktivnih osiguranika manji je za 1,51 posto, odnosno evidentirano je 1.575.192 zaposlenih što je za 24.119 osoba manje, pokazuje Izvješće.

Vlada je na sjednici odlučila dodijeliti sredstava iz državnog proračuna za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini za ovu godinu, za suzbijanje epidemije bolesti covid-19 temeljem koje će se Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar sukcesivno doznačavati 40 milijuna kuna.

Novac je namjenski i doznačivat će se radi podmirenja dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

O načinu njihova utroška Ministarstvo zdravstva i Sveučilišna klinička bolnica Mostar potpisat će ugovor, a Ministarstvo zdravstva pratit će utrošak te će o provedbi ove odluke izvijestiti Ministarstvo financija.