Hrvatska još nije cijepila 50 posto odraslog stanovništva što je Vlada planirala postići do kraja lipnja, a s oko tri tisuće ljudi, koliko ih se dnevno odlučuje na cijepljenje prvom dozom, teško će u sljedećim tjednima znatnije povećati te brojke.

U prilog kampanji cijepljena u Hrvatskoj, koja se temeljila na poruci »Misli na druge, cijepi se« ne idu ni objave engleske Državne agencije za javno zdravstvo i američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti po kojima i cijepljene osobe mogu širiti zarazu delta varijantom, za razliku od ostalih sojeva, kao i necijepljene.

Otvara to brojna pitanja za jesen, kada će Vlada morati donijeti odluke koje se tiču cijepljenja zaposlenih u zdravstvu, socijalnoj skrbi ili obrazovanju, ali i epidemioloških mjera poput nošenja maski u trgovinama, rada kafića i restorana, odnosno istog ili različitog statusa za cijepljene i necijepljene osobe, što se već provodi ili najavljuje u pojedinim europskim zemljama.

Zaštita života

Iako Hrvatski zavod za javno zdravstvo zasad ne nudi nikakve analize kako cijepljene osobe utječu na širenje virusa, pomoćnica ravnatelja tog Zavoda Marija Bubaš poručuje da je prerano za zaključke da i cijepljene osobe prenose delta varijantu jednako kao i necijepljene.

Ona je tako istaknula da osim engleske studije postoje i druge studije koje govore suprotno, pa treba pričekati da se provedu nove studije i donesu novi zaključci te poručuje da se osobe koje rade s osjetljivom populacijom moraju pridržavati svih mjera i biti cijepljene kako bi u eventualnom kontaktu s virusom smanjile njegovu količinu na svom ždrijelu.

Da cijepljene osobe mogu prenositi koronavirus, upozoravaju cijelo vrijeme brojni hrvatski epidemiolozi i bio je to i jedan od razloga zbog kojeg su se protivili prijedlogu da cijepljeni građani ubuduće u zatvorenim prostorima ne moraju nosi maske, što znači da objava iz SAD-a i Engleske ne bi trebala biti nikakva novost, ali bi mogla postati još jedan argument za one koji se ne žele cijepiti i koji se protive tomu da se na osnovu COVID-potvrda određuje koliko će slobode građani imati najesen.

Jedan od prvaka u cijepljenju Izrael odlučio je postrožiti mjere zbog povećanja broja potvrđenih zaraza, a ta zemlja ponovo bilježi broj hospitalizacija koliko ih je imala i u travnju. Situacija je po tom pitanju drukčija na Islandu, na što je jučer upozorio i član Vladina savjeta Gordan Lauc.

Island, naglašava Lauc u svojoj objavi na Facebooku, ima najveći val zaraze dosad iako je cijepio 93 posto starijih od 16 godina. Incidencija je zaključuje Lauc, deset puta veća od one u Hrvatskoj, »ali većina zaraženih ima minimalne ili nikakve simptome i imaju vrlo malo hospitaliziranih«.

Pobjeda znanosti

– Cjepiva protiv COVID-19 su fantastična pobjeda znanosti, no treba ih koristiti za ono za što su i namijenjena, a to je smanjenje rizika za teški oblik bolesti. Država treba usmjeriti sve resurse u cijepljenje rizičnih (stariji i pretili), a COVID-potvrde te razne oblike pritisaka i ucjena treba zaboraviti jer ne da nisu korisni već su i jako štetni na doslovno svim razinama, poručio je član Vladina savjeta.

S obzirom na postotak necijepljenih, a time i bazen onih koji imaju veću vjerojatnost teže oboljeti i završiti u bolnici, Vlada će o svemu spomenutom morati voditi računa kad bude donosila mjere za jasen. Ako se doista pokaže da i cijepljeni šire delta soj virusa kao i necijepljeni, parola »Misli na druge, cijepi se«, više neće vrijediti, a glavna će poruka morati postati, ono što od početka tvrde i znanstvenici i epidemiolozi, da se cijepljenjem građani štite od težih oblika bolesti i da se time štiti zdravstveni sustav od velikog broja hospitalizacija oboljelih od COVID-19.

Pri tome će se morati razbijati i pojedine predrasude o nuspojavama cjepiva, ali i otvoreno razgovarati i o posljedicama koje, iako u malom broju slučajeva može imati cijepljenje. One koji vjeruju da cjepivo sadrži čipove, pa to dokazuju prislanjanjem kovanica na ruku, teško će se uvjeriti u to da se cijepe.

Očito ni poruke da ne postoji nikakav dokaz da cijepljenje utječe na plodnost nisu došle do jednog broja mladih ljudi koji strahuju da bi ih cijepljenje moglo spriječiti u tome da zasnuju obitelj.

Europska agencija za lijekove (EMA) u petak je izvijestila da njezini stručnjaci dosad nisu otkrili povezanost između cjepiva protiv COVID-19 i menstrualnih poremećaja, ali je dodala i da je od proizvođača zatražila dodatne podatke.

No u istoj su objavi naglasili i da je nova nuspojava cjepiva Johnson & Johnson imunološka trombocitopenija, stanje u kojem imunološki sustav greškom napada i uništava trombocite, a koji su potrebni za normalno zgrušavanje krvi.

Iako su iz EMA-e poručili da i dalje omjer koristi i rizika tog cjepiva ostaje nepromijenjen, vjerojatno će i takve objave odvratiti dio građana od cijepljenja, kao što su bile i one o pojavi ugrušaka ili upali srčanog mišića, koliko god rijetke bile i koliko god bile i nuspojave brojnih lijekova koji građeni bez puno razmišljanja o posljedicama svakodnevno uzimaju.

Otpor Dalmatinaca

To su okolnosti u kojima bi država trebala uvjeriti više od polovine svog odraslog stanovništva da su spomenuti rizici ipak manji od posljedica koje bi moglo donijeti ponovno širenje koronavirusa i pri tome će najteži posao imati u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je prema jučer objavljenim podacima HZJZ-a, i prvom i drugom dozom cijepljeno najmanje stanovništva.

U toj je županiji jednom dozom cijepljeno 32,57 posto ukupnog stanovništva, dakle manje od trećine, dok je dvije doze primilo 27,69 posto tamošnjeg stanovništva.

Kad je u pitanju jedna doza, među županijama je na prvom mjestu Primorsko-goranska s 44,77 posto stanovnika, a slijedi Zagreb, dok su te dvije jedinice regionalne uprave zamijenile mjesta kad su u pitanju cijepljeni dvjema dozama.

Karta po općinama i gradovima pokazuje i to da samo četiri lokalne jedinice, Sali, Lovas, Saborsko i Đelekovec imaju više od 50 posto cijepljenog stanovništva. Šampion cijepljenja je općina Sali gdje je 58,53 posto stanovništva cijepljeno dvjema dozama.

Više od 50 posto stanovništva cijepljenog barem jednom dozom ima 29 općina i gradova u Hrvatskoj, od čega ih je sedam iz Primorsko-goranske županije.

Od velikih gradova u toj je skupini jedino Varaždin, dok je u Rijeci jednom dozom cijepljeno 45,49 posto stanovnika.