Istraživanje, koje je komora provela među svojim članstvom krajem prošle godine, pokazalo je da medicinske sestre u domovima zdravlja svakodnevno skrbe prosječno o 41 pacijentu, uz pet kućnih posjeta dnevno.


Unatoč dugogodišnjem iskustvu, ispitanice navode da im stupanj obrazovanja nije priznat u 22 posto slučajeva, dok su plaće, radni uvjeti i administrativno opterećenje među najčešćim izvorima nezadovoljstva, navodi Komora u priopćenju.




Čak 19 posto medicinskih sestara u domovima zdravlja lani je pretraživalo posao u inozemstvu, a 12 posto ih planira u narednih godinu dana promijeniti poslodavca ili skroz napustiti struku.


Također, svaka četvrta medicinska sestra u primarnoj zaštiti ne bi ponovno odabrala to zanimanje, dok svaka druga želi u prijevremenu mirovinu.


Medicinske sestre najranjivija karika


Istraživanje je pokazalo i da su medicinske sestre nezadovoljne upravljanjem u domovima zdravlja koje ocjenjuju s ocjenom 2,6 (školske ocjene od 1 do 5), a istom ocjenom ocjenjuju i komunikaciju ravnatelja domova zdravlja.


HKMS ističe kako ti podaci dodatno potvrđuju postojanje duboke krize u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u kojoj medicinske sestre čine ključan, ali često zanemaren stup sustava. Suočene su s nedostatkom kadra, velikim administrativnim obvezama i ograničenim mogućnostima profesionalnog napredovanja, a svakodnevno nose najveći teret zdravstvene skrbi u zajednici.


“Rezultati istraživanja jasno pokazuju da su medicinske sestre temelj sustava, ali istodobno i njegova najranjivija karika”, komentirao je istraživanje predsjednik HKMS Mario Gazić.


Vrijeme je, dodaje, da se prepozna vrijednost njihovog rada i da se stvore uvjeti koji će ih motivirati da ostanu i razvijaju se profesionalno i nadalje u hrvatskom zdravstvenom sustavu.


Istraživanje “Perspektive hrvatskog sestrinstva” HKMS je provela među svojim članovima u prosincu 2024. i obuhvaća više od 90 pitanja raspoređenih u četiri cjeline: uvjeti rada, kvaliteta upravljanja, edukacija i zadovoljstvo poslom. Istraživanje će se ponavljati svake tri godine a rezultati su važan alat za praćenje stanja i planiranje reformi u hrvatskom sestrinstvu.