Izgradnja dvokolosiječne pruge i početak operativnog rada Rijeka Gateway kontejnerskog terminala, planiran do kraja ove godine, ključne su odrednice budućeg razvoja riječke luke – otprilike tako mogao bi glasiti zaključak konferencije i panel rasprave Riječki prometni pravac – Pogled u budućnost, održane u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka.

Cilj panela, ukojemu su sudjelovali Tomislav Rosandić, član uprave Rijeka Gatewaya, Marko Mišković, član uprave Luke Rijeka d.d., Darko Barišić, član uprave HŽ Infrastrukture, Vedran Devčić, član uprave Cenoza prometa, Petar Glavaš, član uprave Enna Transporta i Marin Škufca, član uprave Liburnia pomorske agencije, bio je naglasiti važnost ulaganja u Luku Rijeka i kako ostvariti njezin puni potencijal.

Uska grla

U uvodnom dijelu sudionike panel rasprave i goste pozdravila je Barbara Olenik Staničić, predsjednica HGK-a – ŽK-a Rijeka, kazavši kako riječka luka i prometni pravac imaju izuzetno značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu.

– Namjera ovog panela bila je pokrenuti konstruktivnu raspravu i naći možda neka nova rješenja koja će ostvariti i učvrstiti položaj riječke luke i prometnog pravca, rekla je Olenik Staničić.

Dario Soldo, direktor Sektora za promet HGK-a, istaknuo je kako je panel prvenstveno zamišljen kao susret i razgovor gospodarstvenika koji djeluju na riječkom prometnom pravcu, jednom od dva najvažnija u Hrvatskoj i značajnom u srednjoeuropskom suatavu TEN-T mreže glavnih europskih prometnih pravaca.

– Ključni projekt za razvoj riječkog prometnog pravca je izgradnja dvokolosiječne pruge od Zagreba do Rijeke, što bi uklonilo uska grla i ubrzalo teretni promet, rekao je Soldo.

Tri scenarija

Rezultate Studije o ekonomskim učincima Luke Rijeka koja kvantificira njezinu važnost, kako u hrvatskom gospodarstvu uopće, tako i u razvoju Jadrana, predstavio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK-a, istaknuvši kako Luka Rijeka, radi izuzetno povoljnog geostrateškog položaja, omogućuje najkraću pomorsku vezu između zemalja srednje i istočne Europe i prekomorskih zemalja.

Šaravanja je predstavio tri razvojna scenarija luke, osnovni, optimistični i pesimistični, koji u prvom redu ovise o dinamici izgradnje takozvane nizinske pruge. U osnovnom scenariju pruga bi trebala biti izgrađena najkasnije do 2035. godine, dok bi prema optimističnom bila izgrađena već 2030., a prema pesimističnom, pruga ne bi bila izgrađena prije 2040. godine.

Prema rezultatima studije, istaknuo je, Rijeka bi mogla do 2040. godine generirati 3,3 milijarde eura gospodarskih aktivnosti godišnje, uz otvaranje osam i pol tisuća radnih mjesta.

– Svaki euro ulaganja u luku i riječki prometni pravac generira euro i 55 centi gospodarske aktivnosti, a svako novo radno mjesto stvara dodatnih najmanje 1,15 novih povezanih radnih mjesta, rekao je Šaravanja, posebno istaknuvši iduću godinu kao prekretnicu u razvoju i rastu luke, jer će krajem ove godine s radom započeti novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal, što će u 2026. godini donijeti značajan skok u količinama prekrcanog tereta.

Rijeka Gateway prekretnica

U panel raspravi koja je uslijedila, Tomislav Rosandić, član uprave Rijeka Gatewaya istaknuo je kako će početak rada terminala značiti prekretnicu za riječki prometni pravac, ne samo po pitanju količina tereta i razvojnih mogućnosti, već i po pitanju novih tehnologija i održivosti.

– Vjerujemo da riječki prometni pravac ulazi u novo razdoblje kroz projekt Rijeka Gateway – terminal koji spaja najviše standarde održivosti, tehnološku izvrsnost i strateški položaj.

Održivost za nas nije izbor, već dužnost i dugoročna prednost – zato ulažemo u elektrificiranu opremu, zelene izvore energije i pametna rješenja koja smanjuju utjecaj na okoliš i zajednicu.

Naša vizija je jasan pogled u budućnost: pozicionirati Rijeku kao ključno središte za srednjoeuropska tržišta, uz snažnu željezničku povezanost i ulogu predvodnika u modernoj logistici, rekao je Rosandić.

Darko Barišić, član uprave HŽ Infrastrukture, govoreći o ulaganjima u željezničku infrastrukturu, istaknuo je kako će već do kraja ove godine biti u cijelosti izgrađena suvremena dvokolosiječna pruga na potezu od Zagreba do granice s Mađarskom, što će značajno smanjiti broj sadašnjih zatvaranja pruge zbog radova i ubrzati protok tereta, no naglasio je kako započinju radovi na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, koja bi trebala biti izgrađena u naredne tri godine, što će opet dovesti do povremenih zatvaranja pruge.

Barišić je istaknuo da je riječki prometni pravac trenutno najvažniji kada je riječ o ulaganjima HŽ Infrastrukture, a po pitanju izgradnje od Karlovca do Rijeke, kazao je kako je riječ o trasi dugoj 180 kilometara.

Naglasio je kako će se taj projekt izvoditi po sistemu design and build, pri čemu će se tražiti izvođač koji će izraditi i potrebnu dokumentaciju i izvesti radove.

– Po nama, moguć je optimistični scenarij, da pruga bude izgrađena do 2032. godine, skroz do luke Rijeka, rekao je Barišić, dodajući kako pri izgradnji pruge od Karlovca do Rijeke neće biti zatvaranja postojeće pruge, jer će nova prolaziti drugom trasom, što će, zajedno s dionicama koje će do tad biti izgrađene, značajno povećati propusnost pruge, rekao je Barišić.

Problemi u dopremanju kontejnera na odredište

Petar Glavaš, član uprave Enna Transporta, naglasio je kako Enna koja je suvlasnik Rijeka Gateway kontejnerskog terminala, nastoji osigurati kompletnu logističku uslugu, od prekrcaja kontejnera s broda na terminal, do daljnjeg željezničkog ili cestovnog prijevoza, no dodao je i kako postoje određeni problemi u željezničkom prijevozu.

– Drago nam je da se željeznica gradi, te da će neki projekti biti gotovi u skorije vrijeme. Ali treba biti svjestan da će oko pedeset posto kontejnera željeznicom s Rijeka Gateway terminala biti otpremano prema Mađarskoj te pedeset posto prema Srbiji.

Ako se uskoro završe dionice od Zagreba do mađarske granice, a istovremeno zatvaramo Zagreb – Karlovac, kao i dionicu Dugo Selo – Novska, prema Srbiji, opet ćemo biti u problemima i ograničenjima u dopremanju kontejnera na odredište.

U Enni smo povezani s više industrija, lukama Ploče i Rijeka gatewayom, ali vozimo primjerice i derivate iz Inine rafinerije u Rijeci. I njihovi kapaciteti rastu, povećat će se prijevoz derivata pa bi bilo dobro izaći izvan okvira standardnog razmišljanja i starih pravila u prijevozu željeznicom te stvoriti nove uvjete koje će dovesti do pozitivnih promjena i pomaka, rekao je Glavaš.