Prije pandemije COVID-19 bolesti jedna od top tema u turizmu definitivno je bila i pojava overturizma – ili pojednostavljeno rečeno – prevelikog broja turista u nekoj destinaciji i sve ono što takav masovni turizam nosi sa sobom. Pa su tako u Barceloni i na Mallorci čak i prosvjedovali protiv pretjerane posjećenosti i opterećenosti destinacija (pre)velikim brojem gostiju, Venecija je s kruzerima, ali ne samo s njima, postala jedan od simbola overturizma i grada koji istodobno živi od turizma, ali ga turizam i uništava. Već tada shvatilo se da stihijsko povećanje broja turista jednostavno nije održivo pa su Venecija i Barcelona, kao i neke druge destinacije, krenule u ograničavanje broja turista. A onda je pandemija sve to izbrisala…

Sliku prenapučene Venecije su u 2020. preko noći zamijenile nadrealne slike praznih venecijanskih ulica, restorana, gondola, muzeja, čistog mora u venecijanskim kanalima… COVID je preko noći, barem na kratko, riješio problem overturizma preokrenuvši u potpunosti i same navike putnike.

Ubrzana transformacija

Potvrdilo se to i tijekom prošle sezone koja je donijela vraćanje turističke živosti, ali ponovo su se tražila osamljenija mjesta, prostori koji prružaju intimu i izolaciju, priroda… Gužve, natiskivanje u redovima… jednostavno su postali nepoželjni. U konačnici, i epidemiološki su neprihvatljivi.

Međutim, da koronakriza nije magičnim štapićem riješila nagomilane probleme i u ropotarnicu povijesti odnijela sindrom overturizma, pokazala je već i lanjska sezona, barem u Hrvatskoj, kada se tijekom ljeta, posebno u kolovozu, tražio krevet više, a plaže definitivno nisu dale naslutiti da se radi o vremenima pandemije, već su ponovo nalikovale mravinjacima. Ipak, korona je u cijeloj toj situaciji donijela i barem nešto dobro, pokazala je kako hrvatski turizam treba izgledati i čemu stremiti te da je to i moguće. Riječ je o tome da je turista bilo manje, ali su prihodi bili dobri, kod nekih čak i bolji nego prije pandemije, barem u tim ljetnim mjesecima. Kriza u avioprometu i činjenica da letova u daleke destinacije gotovo da i nije bilo, našu je zemlju zbog blizine učinila zanimljivom nekim novim, imućnijim turistima, koji su inače svoje godišnje odmore provodili u egzotičnim, dalekim destinacijama.

Posložilo se tako da je pandemija na neki način ubrzala transformaciju prema održivom turizmu kao turizmu budućnosti te je i Ministarstvo turizma krenulo u izradu prve Strategije održivog turizma Hrvatske, dokumenta kojim će se i formalizirati usmjerenje Hrvatske te time ujedno otvoriti put i prema korištenju europskih sredstava.
Umjesto overturizma, Hrvatska želi održivi turizam – to je osnovna postavka.

Mišljenje zajednice

Važno je, naime, kako život s turizmom i od turizma ustvari vidi lokalna zajednica, s obzirom na to da Hrvatska nema, niti će ikad moći imati klasičan resortski turizam u kojem su turisti ograđeni u resortima koje čuvaju naoružani stražari. O tome kakva je percepcija stanovnika o overturizmu istraživao je tim znanstvenika s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, u suradnji s profesorima s Instituta »Ivo Pilar« i Business School, University of Technology iz Sydneyja, a na čijem je čelu bila doc. dr. sc. Daniela Soldić Frleta. Pojašnjavajući što je to overturizam, doc. dr. sc. Soldić Frleta kazala je kako su uzroci overturizma često kompleksni i specifični za određenu destinaciju te se rijetko pojavljuju u jednini. Stoga je potrebno istraživati kako lokalna zajednica percipira posebice negativne učinke turizma u pojedinim destinacijama, poput povećanja cijena i troškova života, gužvi, buke, preopterećenosti prometne i komunalne infrastrukture, onečišćenja okoliša i slično.

Daniela Soldić Frleta

– Sve navedeno može umanjiti kvalitetu života, a to je i jedna od posljedica overturizma. U trenutku kada smo se odlučili provoditi ovo istraživanje, bili smo svjedoci radikalnih promjena u percepcijama lokalnog stanovništva o učincima turizma u visoko posjećenim destinacijama kao što su Barcelona i Venecija. U tim je destinacijama, upravo zbog pojave overturizma, došlo do generiranja kritične mase koja je sve aktivnije protestirala zbog negativnih utjecaja prevelikog broja turista na kvalitetu života u tim destinacijama, pojasnila je ova znanstvenica. ​Istraživanje u okviru znanstveno-istraživačkog projekta »Od održivog do overtourisma i natrag: percepcija stanovništva i realni učinci turizma na lokalnoj razini« provodili su u destinacijama Hrvatske u različitim fazama razvojnog ciklusa, i to u najvećoj mjeri tijekom drugog dijela 2019., dakle u rekordnoj turističkoj godini. Dio rezultata objavili su u nizu publikacija, posebno onaj dio koji se odnosi na uzorak od 859 ispitanika, odnosno na stavove stanovnika Istarske županije koja je ostvarila više od 4,5 milijuna dolazaka u 2019., Krapinsko-zagorske županije, otoka Vira i Ližnjana. Naime, htjelo se istražiti postoje li razlike u percepcijama učinaka turizma i kvalitete života između stanovnika koji žive u destinacijama različitog stupnja razvoja.

– Rezultati koje smo dobili, dakle radi se o stavovima lokalnog stanovništva prije pandemije, 2019., odnosno u godini u kojoj Hrvatska bilježi rekordne turističke rezultate, pokazali su da kada je riječ o percipiranim pozitivnim utjecajima turizma, nema razlike u stavovima. Naime stanovnici, bez obzira o kojoj je destinaciji riječ, podjednako percipiraju velik broj pozitivnih učinaka kao što su mogućnost zapošljavanja, veća ulaganja, veći broj sadržaja za turiste i lokalno stanovništvo, zaštita kulturne i prirodne baštine…

No, uočene su razlike u percipiranim negativnim učincima turizma i kvalitete života. Stanovnici koji žive u visoko posjećenim destinacijama snažnije percipiraju negativne učinke, ali i iskazuju višu razinu zadovoljstva kvalitetom života u usporedbi s onima koji žive u destinacijama koje bilježe manji turistički promet. Navedeno implicira kako lokalno stanovništvo percipira da turizam i dalje u konačnici donosi više koristi nego »troškova« i zbog toga u većini slučajeva i dalje podržava razvoj turizma. Takav stav je posebno izražen kod stanovnika kojima turizam predstavlja redovni ili dodatni izvor prihoda, pojasnila je doc. dr. sc. Soldić Frleta.

Žudnja za »normalnim«

Na pitanje koliko je koronakriza promijenila prisutnost overturizma u Hrvatskoj te prijeti li nam njezinim smirivanjem ponovo taj fenomen, podsjetila je kako smo u Hrvatskoj prije pandemije, kao i u drugim visokorazvijenim turističkim zemljama, bili svjedoci pojave prekomjernog turizma u određenim destinacijama tijekom ljetne sezone.

– No, 2020. nam se u trenutku dogodila potpuno suprotna situacija, zatvaranje granica, prestanak putovanja, prazne ulice, trgovi, plaže. Doživjeli smo nagli i potpuno neočekivani preokret, od prekomjernog do situacije bez turizma. Čini se da smo u tim okolnostima brzo zaboravili na to kako je prekomjerni turizam prije pandemije utjecao na lokalnu zajednicu u pojedinim destinacijama jer je većina žudila, i žudi, povratku na staro. Tako smo već prošlog ljeta ponovo svjedočili sličnim pojavama overturisma kao i prije pandemije, kazala je naša sugovornica te dodala kako to ukazuje na potrebu značajnog iskoraka u smislu odgovornijeg sustava upravljanja destinacijama u kojem će lokalna zajednica imati daleko aktivniju i značajniju ulogu s ciljem unapređenja kvalitete života. Ovo istraživanje, dodala je, potvrđuje i kako oni lokalni stanovnici koji se osjećaju informiranije i uključenije u proces turističkog planiranja, ujedno iskazuju i veću potporu turističkom razvoju.

– Rezultati jasno ukazuju i na to da su oni koji percipiraju više pozitivnih i manje negativnih učinaka turizma zadovoljniji kvalitetom života i iskazuju snažniju potporu razvoju turizma. Upravo potpora turizmu od strane lokalne zajednice predstavlja osnovni preduvjet njegova održivog razvoja, poručila je doc. dr. sc. Soldić Frleta. Kao suprotnost overturizmu, Hrvatska, dakle, želi održivi turizam, bilo kroz korištenje zelenih tehnologija u hotelima, bilo kroz cjelokupno upravljanje destinacijom, od prikupljanja komunalnog otpada, brige o infrastrukturi i ostalim detaljima koji čine samu destinaciju u njenoj ukupnosti. Dakle, turizam koji poštuje lokalnu zajednicu.

Jedan od najboljih primjera kako se od overturizma preorijentirati prema održivom turizmu na zadovoljstvo gostiju i samih stanovnika u Hrvatskoj, svakako je hrvatski pandan Veneciji – Dubrovnik. Ovaj turistički grad se posljednje desetljeće, postavši svjetska atrakcija, također suočio s problemom prevelikog broja gostiju, posebno s velikih kruzera.

Poštovanje Grada

U ovom biseru Jadrana stoga su se uhvatili u koštac s problemom i definirali kakav turizam žele i kako ga postići. Govoreći o tome što se sve u destinaciji napravilo i tko je sve uključen u rješavanje pitanja overturizma, zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić kazala je kako se Dubrovnik u predpandemijskim godinama suočio s ozbiljnim problemom prekomjernog turizma te je Grad Dubrovnik 2017. počeo razvijati strateški projekt »Respect the City«.

– Veliki izazov koji je tada bio pred nama počeli smo rješavati kroz različite mjere ublažavanja gužvi u prometu i u samoj povijesnoj jezgri, što je i predstavljalo najveći problem građanima, ali i posjetiteljima. Budući da je značajan dio problema s prekomjernim turizmom vezan uz brodove na kružnim putovanjima i dnevne posjetitelje, Grad se obratio CLIA-i, najvećem svjetskom trgovačkom udruženju kruzera. Bili smo prva jedinica lokalne samouprave koja je napravila takvo što, ali smo imali jako dobar odaziv od CLIA-e i u dosta kratkom vremenu razradili smo smjernice za suradnju. Shvatili su da nam je to zajednički interes jer ni gosti s kruzera nisu bili zadovoljni prepunim ulicama, što im je umanjilo doživljaj Dubrovnika, rekla je dubrovačka dogradonačelnica. Tako su u Gradu ubrzo napravili prilagodbe i krenuli raditi na dugoročnom rješenju koje u osnovi znači pomno planiranje dolazaka i odlazaka brodova na dnevnoj, tjednoj i godišnjoj bazi. No, osim što se krenulo planski u primanje kruzera, napravljen je i niz koraka u samoj destinaciji.

– Odmah smo proveli neke mjere za organiziranje komunalne i prometne problematike te postavili nova pravila upravljanja javnim prostorom. Primjerice, turistički infoštandovi, restoranski stolovi i ilegalni bookeri uklonjeni su s najprometnijih i najkritičnijih ulica, što je odmah za rezultat imalo smanjenje gužve. Također, Dubrovnik je integrirao neka smart city rješenja poput web platforme za predviđanje broja posjetitelja u povijesnoj jezgri na određeni dan, kako bi se turiste preusmjerilo za posjet u nekom drugom terminu u danu, a ne onda kada su najveće gužve. Isto tako smo uveli sustav pametnog parkiranja što je smanjilo ‘’kruženje’’ automobilima po gradu u traženju slobodnih parkirališta i tako umanjilo gužve na prometnicama, potom smo pokrenuli aplikaciju Dubrovnik Card za posjetitelje, web kamere na gradskim prometnicama, kao i projekt »car sharinga«.

Uspostavljena je i internetska trgovina za kupnju online vaučera za zaustavljanje u zoni posebnog prometnog režima u kontaktnoj zoni stare gradske jezgre, koja je najviše opterećena za vrijeme gužvi. Također, implementirana je oprema potrebna za uspostavljanje zone zagušenja prometa oko povijesne jezgre Grada, čime će se dodatno kontrolirati i ograničavati promet u ovom dijelu grada, dodala je Tepšić.

​Pametno upravljanje

Što se tiče posjetitelja s kruzera koji su s dnevnim izletničkim posjetiteljima generirali najveći dio gužvi, uvedena su određena ograničenje u broju dolazaka. Naime, ranije se događalo da je u dubrovačkoj luci istovremeno bilo pet, šest, pa i do osam kruzera, koji dolaze i odlaze u otprilike isto vrijeme, zadržavaju se tek koji sat i svi posjetitelji gotovo istovremeno odlaze prema povijesnoj jezgri, što je stvaralo neopisive gužve na prometnicama i u povijesnoj jezgri.

– Sukladno novim mjerama, koje smo usuglasili s CLIA-om i Lučkom upravom Dubrovnik, s kojima imamo izvrsnu suradnju, u Dubrovniku mogu biti istovremeno maksimalno dva broda i njihov boravak mora biti dulji. Na taj smo način, upravljanjem dolascima, odlascima i vremenom zadržavanja, u mogućnosti kontrolirati broj ljudi na ulicama i utjecati na smanjenje gužve. Moram naglasiti i kako nam je u ovom smislu jako važna suradnja s Lučkom upravom Dubrovnik, koja je cijelo vrijeme naš partner u provedbi mjera, istaknula je naša sugovornica te dodala kako su sve poduzete mjere doista u konačnici imale konkretan učinak na terenu i svakako povećale zadovoljstvo kako gostiju koji posjećuju Dubrovnik, ali prvenstveno građana koji, ukazala je dubrovačka dogradonačelnica, i jesu u fokusu svih promišljanja za bolje funkcioniranje grada.

– Mogu reći i kako nam je jako drago i to što su naša nastojanja prepoznata i u stručnoj javnosti te se Dubrovnik često ističe kao primjer dobre prakse u svijetu kako se nositi s prekomjernim turizmom. Naime, u relativno kratkom vremenu počeli smo upravljati svojom destinacijom, a sada idemo prema održivom turizmu, na veliko zadovoljstvo posjetitelja i građana, zaključila je Tepšić.
Pametno upravljanje destinacijom definitivno je budućnost ne samo dubrovačkog, već i čitavog hrvatskog turizma.