ZAGREB – Saborski zastupnici završili su u srijedu navečer cjelodnevnu raspravu o prijedlogu Državnog proračuna za 2022. godinu, koji oporba smatra nerealnim jer drži da je sličan ovogodišnjem i da u uvjetima pandemije koronavirusa ne može biti ostvariv te najavljuju da ga neće podržati.

Damir Bajs (klub Fokus-NZ) rekao je kako prijedlog proračuna i ne može biti realan u uvjetima pandemije koronavirusa i izrazio nadu da će sredstva uzeta zdravstvu biti vraćena rebalansom proračuna, napominjući kako je i Europska unija dala prioritet zdravstvu.

Opterećeni korupcijom

Ocijenio je kako je predloženi proračun za iduću godinu sličan ovogodišnjem te izrazio nadu da će se dovršiti brze prometnice iz Zagreba prema Virovitici i Koprivnici, čija je izgradnja “zapela”.

Domagoj Hajduković (klub Socijademokrata) rekao je kako ne može podržati prijedlog proračuna, jer se u njemu ne vidi kako se planira amortizirati moguće udare te “ne trasira ono što bi trebao”. HDZ-ova većina i Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem ne valja uz sva nastojanja da se uljepša i prikrije stvarno stanje, ustvrdio je Hajduković podsjetivši na čitav niz slavonskih tvrtki koje u propale ili u problemima.

Također je rekao kako u KBC Osijek, kao u ubožnici, otpada žbuka sa zidova i propada strop, upitavši kako u takvoj situaciji mogu pomagati drugim, uz svo dužno poštovanje.

Dalija Orešković (klub Centar-Glas) rekla je kako ne samo da ne dijeli optimizam vladajućih već je skeptična, jer kako neuređen sustav tjera ljude iz Hrvatske, a kad još opterećen korupcijom, klijentelizmom i nepotizmom povlači i upravlja sredstvima postoje velike šanse da cilj ne bude ostvaren. Dodala je kako to potvrđuju dosadašnja iskustva s neiskorištenim sredstvima.

Ustvrdila je kako se zlorabi pomoć Hrvatima u BiH za kupnju njihovih glasova.

Marin Lerotić (klub IDS-a) upozorio je na problem neadekvatne zdravstvene zaštite u Istri te ponovio tezu kako Istra državi puno više daje nego što od nje prima, odnosno dobiva.

Marin Mandarić (klub HDZ-a) istaknuo je kako prijedlog proračuna za 2022. potvrđuje kontinuitet rasta BDP-a, povećanja zaposlenosti, plaća, smanjenja javnog duga, smanjenje nezaposlenosti, približavanje eurozoni i sve to pod vodstvom HDZ-a i Vlade premijera Andreja Plenkovića. Dodao je kako se u idućoj godini očekuje rast prihoda od PDV-a uslijed povećanja osobne potrošnje, turističke sezone i porasta investicija.

Građani žive lošije

Prijedlogom Državnog proračuna za 2022. godinu predviđaju se prihodi od 164,5 milijardi i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je, predstavljajući Saboru prijedlog državnog proračuna, istaknuo kako je glavni smjer preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta. “Želimo da ovaj proračun ubrza rast, gospodarsku transformaciju i strukturne reforme te jača našu otpornost i dublju integraciju unutar Europske unije”, istaknuo je.

Prijedlog proračuna se temelji na pozitivnim i ohrabrujućim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva, najavi gospodarskog rata i rasta BDP-a od najmanje 9 posto u 2021., uspješnoj turističkoj sezoni i rastu izvoza, rekao je, uz ostalo, Plenković. Dodao je kako je, s obzirom na neizvjesnost oko daljnjeg razvoja pandemije, Državni proračun prilagođen i okolnostima s kojima se Hrvatska i cijeli svijet suočavaju zadnjih više od godinu i pol dana od početka najveće zdravstvene krize koju pamtimo.

U saborskoj raspravi o Prijedlogu Državnog proračuna za 2022. oporbeni su zastupnici u srijedu ustvrdili kako je iz njega vidljiv izostanak reformi i da nema promjene smjera te upozorili da građani žive sve lošije, rastu cijene, smanjuje im se životni standard, a za to se ne nude rješenja.

Emil Daus (Klub IDS-a) ustvrdio je kako je prijedlog proračuna za iduću godinu identičan ovogodišnjem, a razliku vidi jedino u tome što se jedne godine proračunske rupe krpaju zaduženjima, a druge novcem iz europskih fondova, bez strateškog promišljanja samo kako bi se ostvarili kratkoročni ciljevi.

Najavio je podnošenje 57 amandmana na predloženi proračun, sve u interesu hrvatskih građana.

Katarina Peović (klub HSU-Radnička fronta) ustvrdila je kako HDZ  manipulira statističkim podacima tvrdeći kako imamo velik rast BDP-a, napomenuvši kako ga ima, primjerice ne naročito bogati Kongo. Upozorila je kako je BDP u Hrvatskoj rastao najsporije u proteklih devet godina u odnosu na zemlje u okruženju, a sada imamo najveći rast, jer smo bili u depresiji i imali najveći pad. U fazi smo hvatanja koraka, jer susjedne zemlje rastu brže, rekla je Peović.

Napomenula je kako je rast izvoza rezultat rasta turizma i da Hrvatska postaje monokulturna zemlja jer sve više ovisimo o prihodima od turizma, a s druge strane gasi se industrijska proizvodnja s viskom dodanom vrijednošću. Naglasila je kako prijedlog proračuna reflektira iskorak prema padu izdvajanja za zdravstvo te da nisu predviđena sredstva za Brodarski institut.

Zvane Brumnić (nezavisni) smatra kako bi zbog smanjenja proračuna Ministarstva zdravstva, resorni ministar trebao podnijeti ostavku, izrazivši iskrenu sumnju da su u postojećim uvjetima moguće i ostvarive tolike uštede kako bi se ono anuliralo.

Ivana Kekin (Možemo!) upozorila je da je u idućoj godini predviđeno 6,4 milijarde kuna manje za zdravstvo ocijenivši kako se radi o neumjerenom i neutemeljenom optimizmu kada se zna da pandemija neće samo tako nestati, da nisu obavljeni i odgođeni brojni preventivni pregledi i liječenja kroničnih bolesti, a dugovi bolnica stalno rastu. Upozorila je i na smanjenje sredstava Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja te da za osnivanje hitne helikopterske medicinske službe  nisu ni predviđena.

Potporu prijedlogu proračuna najavio je Vladimir Bilek (klub nacionalnih manjina) istaknuvši kako je potrebno bolje iskoristiti sredstva EU fondova za izgradnju prometne infrastrukture, bolnica, dječjih vrtića. Pozdravio je povećanje sredstava namijenjenih za isplatu mirovina i izmjene zakona o roditeljskim potporama i rodiljnim naknadama budući smo suočeni s porastom cijena i padom kupovne moći.

Dario Hrebak (klub HSLS-reformisti) ocijenio je kako je proračun realan s obzirom na okolnosti nastale uslijed pandemije koronavirusa. Dodao je kako su velika očekivanja od Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Potrebno je sanirati i reformirati zdravstvo i porezno rasteretiti poduzetništvo, poručio je Hrebak.