ZAGREB – Prošlog tjedna u Hrvatskoj se trošilo više nego u usporedivom srpanjskom tjednu pretkrizne 2019. godine, pokazuju to podaci iz sustava fiskalizacije. Iako je broj izdanih računa manji nego 2019. godine, njihova je vrijednost za tri posto veća nego u vrijeme prije pandemije. U odnosu na 2020. godinu vrijednost računa je još i veća, pa je prošli tjedan bio za 25 posto jači od usporedivog tjedna prošle godine. Na to da je vrijednost računa u prošlom tjednu veća nego u usporedivom tjednu 2019. godine, vjerojatno je utjecala i inflacija, odnosno rast cijena, ali ona nije zaslužna za ukupno povećanje vrijednosti prometa.

Usporedili su u Poreznoj upravi i razdoblje od 22. veljače ove godine do 11. srpnja, s otprilike istim razdobljem prošle godine, čiji početak označava pojavu prvih slučajeva koronavirusa u Hrvatskoj, pa se pokazalo da je ove godine u tih gotovo pet mjeseci u Hrvatskoj potrošeno čak 12 milijardi kuna više nego lani. U ovoj su godini u tom razdoblju kroz sustav fiskalizacije izdani računi vrijedni 72,6 milijardi kuna i to je tek 2,3 posto, odnosno 1,6 milijardi kuna manje nego u usporedivom razdoblju 2019. godine.
Pojačana potrošnja u ovoj godini morala se naravno osjetiti i na proračunskim prihodima, a već neko vrijeme potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ističe kako u njegovu ministarstvu više ne uspoređuju podatke s 2020., nego s 2019. godinom.

Optimistične procjene

– Još od ožujka, uz redovno praćenje prihoda na međugodišnjoj razini, pomno pratimo i uspoređujemo prihode s istim razdobljem 2019. godine. S današnjim danom porezni prihodi su gotovo na razini 2019. godine. Naravno da je relevantniji trenutak usporedbe kraj mjeseca, no svejedno mogu reći da su neki prihodi i iznad razine 2019. godine, posebno izdvajam PDV, gdje su prihodi veći za jedan do dva posto, i doprinose, kazao nam je ministar Marić.

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Dodao je da je to na tragu očekivanja i da su ti pokazatelji, ali i neki drugi, potpora Vladinoj procjeni rasta BDP-a ove godine. Vlada je u rebalansu proračuna za ovu godinu početkom lipnja procijenila da bi rast ove godine mogao biti 5,2 posto, ali ministar Marić dodaje da bi, ako »ne bude nekih negativnih iznenađenja, Hrvatska mogla tu stopu i nadmašiti«. Veću stopu rasta od Vladine procjene Hrvatskoj su za ovu godinu prognozirali Europska komisija (5,4 posto), Međunarodni monetarni fond (od pet do šest posto) te Hrvatska narodna banka koja je istaknula optimističnih 5,9 posto.

Unatoč trenutačno dobrim vijestima o potrošnji i proračunskim prihodima ministar financija, kao i proteklih nekoliko mjeseci, upozorava na to da fokus mora biti na rashodima koji su, nakon godina konsolidacije, u koronakrizi opet porasli.

– Bez obzira na dobre vijesti s prihodne strane, naš ključni izazov ostaje i još više postaje rashodna strana proračuna. Zato upravo taj segment posebno analiziramo i pratimo u Ministarstvu financija. Još bolja kontrola rashoda i njihova bolja ciljanost, odnosno efikasnost će biti ponovo glavno uporište novog vala fiskalne konsolidacije i nastavka trenda smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, poručuje Marić.
Iako bi u ovoj godini manjak proračuna opće države trebao biti 3,8 posto, Vlada je planirala i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 88,7 na 86,6 posto i to je među ostalima temeljila baš na stopi rasta iznad pet posto.

Na oporavak gospodarstva od koronakrize ukazuju i brojni pokazatelji koje nekoliko posljednjih mjeseci objavljuje Državni zavod za statistiku. Tako je nakon 11 mjeseci pada promet u trgovini na malo u pet mjeseci ove godine rastao za 13 posto u odnosu na prošlu godinu. Podaci što ih je jučer objavila Porezna uprava to dodatno potvrđuju i za razdoblje od kraja veljače do početka srpnja jer je iznos fiskaliziranih računa ove godine veći za 17 posto, odnosno za sedam i pol milijardi kuna. Čak i u odnosu na isto razdoblje 2019. godine fiskalizirani računi u trgovini na veliko i malo porasli su za dva posto, odnosno za gotovo dvije milijarde kuna.

Znatan rast

Usto je u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci industrijska proizvodnja rasla za gotovo deset posto, a oporavlja se i robna razmjena s inozemstvom. U prva četiri mjeseca ove godine izvoz je rastao 20,8 posto, dok je uvoz porastao 14,6 posto.

Sve to sugerira da će Hrvatska u drugom kvartalu ove godine imati znatan rast gospodarstva, što je i očekivano s obzirom na to da je lani u drugom tromjesečju zabilježila i rekordan pad od 15,4 posto, no koliko će se to preliti na treći, udarni turistički kvartal, umnogome će ovisiti o epidemiološkoj situaciji.

Djelatnostima koje su najviše pogođene koronakrizom, odnosno epidemiološkim mjerama, poput ugostiteljstva i turizma ipak će trebati malo više vremena za oporavak, odnosno on se u turizmu, prema brojnim procjenama, u potpunosti neće dogoditi možda ni 2023. godine, a i dalje će ovisiti o epidemiološkoj situaciji i mjerama koje, ne samo Hrvatska nego i države iz kojih dolazi najveći broj turista budu donosili u sljedećim mjesecima, a možda i godinama.

Iako je u ugostiteljstvu i turizmu promet porastao u odnosu na prošlu godinu, za razliku od trgovine, još uvijek je lošiji od pokazatelja iz 2019. godine. Tako je primjerice od 5. do 11. srpnja u odnosu na usporedivi tjedan prošle godine iznos računa u tim djelatnostima za čak 64 posto veći nego lani, ali je još uvijek manji za pet posto nego što je bio u istom razdoblju 2019. godine. Brojke su još lošije ako se uzme razdoblje od kraja veljače do 11. srpnja, jer je tada promet, odnosno vrijednost fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine manji za 37 posto, što ne čudi s obzirom na epidemiološke mjere u prvim mjesecima ove godine. U ovoj godini te su djelatnosti imale čak tri i pol milijarde kuna manje prometa nego u istom razdoblju 2019. godine.