GODINA ODLUKE

Kolika je šansa za prijevremene izbore već ove godine? ‘Računica je jasna, SDP i Možemo! zajedno imaju 10 % manje od HDZ-a’

Zlatko Crnčec

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

Iduće godine ćemo birati zastupnike u Europski parlament, zatim novi sastav Hrvatskog sabora, a na kraju i predsjednika Republike. Odluku o datumu izbora za Sabor donijet će vrh vladajuće stranke, a tu postoji dilema spojiti ili ne euroizbore i one za Hrvatski sabor



ZAGREB – Ova godina koja je tek započela zadnja je u kojoj neće biti nikakvih izbora prije superizborne 2024. u kojoj ćemo birati prvo zastupnike u Europski parlament, zatim novi sastav Hrvatskog sabora, a na kraju i novog predsjednika ili predsjednicu Republike. Od ova tri izlaska na birališta, dva imaju fiksirani datum, to su euroizbori i oni za predsjednika Republike, i on se ne može mijenjati slijedom bilo čije političke volje. Međutim, točan datum izbora za Sabor u Hrvatskoj, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji parlamentarne demokracije, ovisi o političkim okolnostima, odnosno ili o procjeni Vlade da je neki nadnevak pogodan za raspisivanje izbora, ili o tome da ona gubi podršku u predstavničkom tijelu. U slučaju Hrvatske u obzir dolazi samo ovaj prvi faktor, budući da vladajuća većina u ovom trenutku iznosi 77 ruku. Vladu više ne podržavaju Reformisti Radimira Čačića, ali su se zastupnicima koji je podržavaju priključili nekadašnji suverenist Hrvoje Zekanović i umirovljenički zastupnik Silvano Hrelja. Dakle, o tome kada ćemo ići na izbore, odluku će donijeti vrh vladajuće stranke.


Razne teorije


U javnosti se mogu čuti razne teorije o tome da bi se parlamentarni izbori mogli održati već ove godine, možda čak u rano proljeće. Kao prvi razlog navodi se činjenica da HDZ – bez obzira na afere s korupcijom koje se povezuju s nekim njihovim ministrima i brutalne napade predsjednika Zorana Milanovića – jako dobro stoji u istraživanjima raspoloženja birača. Tako Crobarometar, istraživanje koje za Dnevnik Nova TV provodi agencija Ipsos Puls, pokazuje da HDZ krajem prosinca ima rejting na 30,7 posto. Druga najjača stranka u državi, SDP, ima čak dva i pol puta manju podršku birača. Ova je stranka na 12,3 posto. Njihov mogući koalicijski partner, platforma Možemo!, je na 7,5 posto. Što znači da one zajedno, kada bi se mehanički zbrajali njihovi rezultati, imaju deset posto manje podrške birača od HDZ-a. U ovom su trenutku na djelu neformalni razgovori o mogućoj predizbornoj koaliciji ovih dviju političkih opcija, ali sve je to na jako dugom štapu. Točnije, za dogovor o tome potrebno je vrijeme jer treba dogovoriti mnoga pitanja, među kojima je ono najosjetljivije – koga bi ova koalicija ponudila građanima kao kandidata ili kandidatkinju za prvu osobu buduće vlade.


Kao drugi razlog koji se navodi u prilog parlamentarnih izbora već ove godine, navodi se činjenica da je Hrvatska s početkom ove godine postala članica sustava Schengena i počela koristiti euro kao svoju valutu, odnosno postala je dio europodručja. Usto, tu je i puštanje u promet Pelješkog mosta koji je u simboličkom smislu velik uspjeh Vlade budući da je njime najjužniji dio zemlje spojen s ostatkom Hrvatske. Tu je i niz mjera kojima je Vlada pomogla raznim društvenim skupinama i dijelovima gospodarstva. Zadnja je bila ona iz prosinca ove godine, teška 700 milijuna kuna, koja se odnosi na jednokratnu novčanu pomoć umirovljenicima, korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi te stradalima u potresima.


Solidan rast




Usto, Hrvatska ovu godinu završava sa solidnim rastom BDP-a jer gospodarske posljedice rata u Ukrajini još uvijek nisu do kraja pogodile Hrvatsku. Međutim, projekcije gospodarskog rasta govore o tome da će BDP u 2023. biti bitno smanjen zbog rata u Ukrajini. Tako bi to bio još jedan dodatni razlog za izlazak na birališta već tijekom ove godine.


Međutim, kako se može neslužbeno doznati u krugovima bliskim Vladi, njezin vrh nije sklon prijevremenim izborima, ponajviše zbog toga jer bi to poremetilo vođenje države u ovim izazovnim vremenima, u kojima će gospodarske posljedice ruske agresije svakim danom biti sve izraženije. Stoga je ipak u ovom trenutku puno vjerojatnija solucija po kojoj će se svo troje izbora održati sljedeće godine. Ali i ovdje postoji jedna dilema. A to je spojiti ili ne euroizbore i one za Hrvatski sabor. S jedne strane to bi bilo logično kako bi se, ako ništa drugo, smanjili troškovi ako bi se ovi izbori održali na isti dan. Međutim, postoji i politički razlog da se oni održe odvojeno. Naime, kako su izbori ipak najbolje istraživanje raspoloženja birača, oni na kojima bi se birali europarlamentarci bili bi dobar putokaz vladajućoj, ali i svim drugim strankama kako stoje na političkom tržištu. Postoji, naravno, i mogućnost da se parlamentarni izbori održe na isti dan kada i predsjednički, dakle na samom kraju 2024., ali u tom slučaju Vlada bi duljinu svog mandata zaista rastegnula do samoga kraja, što bi mogla biti dobra meta za napade oporbe. Uza sve ove kalkulacije, tu je i potreba da se promijeni izborni zakon jer zbog odljeva stanovništva vrijednost glasova u pojedinim izbornim jedinicama nije jednaka.