ZAGREB – I HDZ i dio oporbe u četvrtak je Saboru bio protiv prijedloga Katarine Peović (Radnička fronta) da se vratiti Zakon o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine, poručivši da je nepotreban jer u pravnom sustavu imamo zakone kojima se to uređuje.

“Moramo vratiti Zakon o ispitivanju podrijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine koji je ukinut 1990.”, rekla je Peović, dodavši da je  to “zakon koji stoji na pragu istočnog grijeha ove države, pljačkaške pretvorbe i privatizacije”.

Navela je afere vezane uz bivše ministre, rekavši kako smjenom jednog ministra ili smjenom jedne stranke drugom, neće doći do poštenije vlade nego se moraju uspostaviti mehanizmi da se tako što ne dogodi.

HNB ne želi objaviti podatke o koncentraciji štednje, rekla je Peović, dodavši kako oni iz 2014. pokazuju da 1,7 posto najbogatijih u Hrvatskoj drži preko 40  posto štednje. Navela je i da je po procjenama MMF-a vrijednost sive ekonomije u našoj zemlji iznosi trećinu BDP-a dok su USKOK i DORH naplatili samo tek 28 milijuna eura.

Peović drži kako nije trebalo ukinuti Zakon o ispitivanju podrijetla imovine jer, kada je ukinut, počela  pljačka u pretvorbi i privatizaciji i nije se zaustavila do danas.  Založila se da se, osim oduzimanja nezakonito stečene imovine, oporezuje i ono što je zakonski stečeno, rekavši da u našoj zemlji ne postoji porez na nekretnine, na imovinu i sl.

“Mi predstavljamo poreznu oazu za bogate i poreznu tamnicu za siromašne”, smatra Peović.

Ustvrdila je kako je 2019.  provedeno istraživanje koje je pokazalo da čak 83 posto ljudi smatra da se treba vratiti Zakon o ispitivanju porijekla imovine te oduzimati nezakonito stečenu imovinu od 1990. do danas.

I HDZ i dio oporbe smatra da zakonski prijedlog Peović s pravnog stajališta nije dobar

Tijekom višesatne rasprave zastupnici HDZ-a te dio desne te lijeve oporbe ocijenili su da taj zakonski prijedlog s pravnog stajališta nije dobar, da je nepotpun i nije nomotehnički usklađen.

Marija Jelkovac (HDZ) rekla je kako i sada u kaznenom postupku imamo mogućnost da se imovina okrivljenika može blokirati dok se postupak ne okonča a može se i oduzeti ako se dokaže da je stečena kaznenim djelom. Upozorila je i kako se prijedlogom zakona, među inim, narušava i trodioba vlasti tako što se upravnom tijelu dodjeljuju ovlasti koje ima sudbena vlast.

Navodeći kako podržava ideju, ali da prijedlog s pravne točke nije dobar, Dalija Orešković (Klub Centra, GLAS-a i SSiP) smatra da je najveći problem u  dijelu u kojem se navodi kako će se ponovno ići istraživati ono što je stečeno u pretvorbi i privatizaciji. “Danas u 2023. godini davati obećanje ili iluziju građanima  da će se poništiti pretvorba i privatizacija to s pravne strane ne drži vodu”, rekla je.

I Davor Dretar (Domovinski pokret)  pozdravlja suzbijanje kriminala motiviranog stjecanjem imovinske koristi, ali i on smatra da prijedlog zakona nije dobro napisan, da nije dovoljno obuhvatan te ga treba značajno dorađivati.

Peović se složila da bi i postojeći zakonski okvir  mogao biti dobar, ali smatra kako ne postoji politička volja da se oni provode.

To smatra i oporba koja je upozoravala da se u namjerno radi na opstrukciji i potkapacitiranju Porezne uprave, DORH-a, USKOK-a, policije i sl.

“Mi možemo napisati najsavršeniji zakon s kojim ćemo se svi slagati i on će opet ostati mrtvo slovo na papiru. Bez političke volje od glave do kapacitiranih ljudi u operativi, to se neće provoditi”, rekla je Sandra Benčić (Možemo). Iznijela je i podatak je porezni Uskok u prošloj godini pokrenula samo 51 postupak za utvrđivanje nesrazmjera prihoda i imovine.

Zastupnici su bez rasprave prihvatili odluku saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) koje je odbilo da se protiv Mostovog Zvonimira Troskota  pokrene kazneni postupak, odnosno da mu se skine imunitet. Troskota je zbog klevete želio tužiti SDP-ov načelnik Općine Jelsa Nikša Peronja koji će za to morati pričekati da Troskotu završi saborski mandat.