Nakon što je u listopadu inflacija usporila s rujanskih 4,2 na 3,6 posto, u studenom je prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku ponovo ubrzala na 3,8 posto na godišnjoj razini, tj. u odnosu na studeni prošle godine, dok je prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, Hrvatska u studenom i dalje u samom vrhu članica eurozone po visini inflacije.

Najveći doprinos inflaciji u studenome, kao i tijekom cijele ove godine, dao je rast cijena usluga koje su u odnosu na isti mjesec prošle godine veće za 6,6 posto, no na drugo mjesto su izbile cijene energije koje su porasle za 5,3 posto i time nadmašile rast cijena hrane, pića i duhana, koje su u odnosu na lanjski studeni veće za 4,1 posto.

Poštanske usluge

Zanimljivo je da cijene hrane i usluga na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na listopad, uopće nisu porasle (ali su zadržale stope rasta na godišnjoj razini) dok su cijene energije veće za 3,6 posto, što se može pripisati Vladinoj odluci o polaganom izlasku iz mjera subvencija cijena energenata kojima je devetim paketom mjera pomoći građanima i poduzetnicima smanjena državna subvencija na cijene plina i električne energije koje su zbog toga blago poskupjele.

Porast mjesečnih troškova za grijanje početak je niza najavljenih poskupljenja koja nas očekuju u idućim tjednima i mjesecima. Subvencije za plin, podsjetimo, smanjene su prvog listopada, a za struju se smanjenje subvencija provodi u dva navrata – prvog studenog i prvog siječnja iduće godine kada će računi za potrošenu električnu enegiju prosječno porasti za dodatnih pet eura. Prema izračunu koji je premijer Andrej Plenković u rujnu predstavio na sjednici Vlade, mjesečni račun za struju koji je iznosio 40,65 eura od 1. studenoga iznosi 43,65 eura, a od 1. siječnja će dodatno porasti na 45,61 euro, što bi bilo poskupljenje od nekih 12 posto. Time će se smanjiti i godišnje uštede za struju, koje su zahvaljujući subvencijama iznosile oko 112 eura po kućanstvu, a sada će se zbog rezanja subvencija prepoloviti na 53 eura.

Poskupljenjima, i to drastičnima, pridružila se i Hrvatska pošta koja je od prvog prosinca povećala cijene usluge »posebne dostave i preuzimanja pošiljaka u prostorijama korisnika« s dosadašnjih 2,40 eura (bez PDV-a) na pet eura (bez PDV-a), odnosno za 108 posto, kao i usluge »servisa po pozivu« u kojoj se cijena preuzimanja i dostave paketa povećava s dosadašnjih 0,62 eura (bez PDV-a) na 1,32 eura (bez PDV-a) po paketu, odnosno za 113 posto!

Podsjetimo i da je u tijeku javno savjetovanje o prijedlogu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o poskupljenju police dopunskog zdravstvenog osiguranja za čak 60 posto, koje traje do 17. ovoga mjeseca, a u HZZO-u se pravdaju da cijenu police nisu podizali od 2013. Prema tom prijedlogu, dopunsko zdravstveno osiguranje mjesečno bi trebalo poskupjeti sa sadašnjih 9,29 na čak 15 eura, ili godišnje sa 111,49 na 180 eura.

Najgori u Europi

I sve vlasnike automobila uskoro čeka veliko poskupljenje na tehničkim pregledima, odnosno prilikom registracije vozila jer Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predlaže povećanje godišnje osnovne naknade za upotrebu javnih cesta sa sadašnjih 28,5 eura na 40 eura. Ministarstvo je prijedlog odluke prije mjesec dana poslalo u javno savjetovanje.

Podsjetimo i da velik broj jedinica lokalne samouprave od Nove godine podiže cijene komunalnih naknada koje će, primjerice, u Osijeku, Slavonskom Brodu i Belom Manastiru porasti za 25 posto, u Opatiji za 45 posto, u Čazmi za 100 posto, a u Dugom Selu za čak 182 posto.

Prema prvoj procjeni Eurostata, koji koristi drugačiju metodu izračuna inflacije usporedivu s drugim zemljama, potrošačke cijene u Hrvatskoj veće su za 4,3 posto nego u studenom prošle godine, a veću stopu inflacije imala je samo Estonija (4,7 posto), dok je Austrija odmah iza Hrvatske sa stopom inflacije od 4,1 posto. Istodobno je prosječna stopa inflacije za cijelo europodručje u studenom iznosila 2,2 posto što znači da je inflacija u Hrvatskoj gotovo dvsdtruko veća od prosjeka zone primjene zajedničke europske valute, a Hrvatska je cijelu ovu godinu, odnosno 11. mjesec zaredom pri samom vrhu članica eurozone po stopi inflacije.

Šušnjar: Inflaciji se pridaje prevelika važnost

Komentirajući prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku o ubrzanju inflacije u studenom, ministar gospodarstva Ante Šušnjar je rekao da se inflaciji »pridaje prevelika važnost«.

– Mi smo sezonalno gospodarstvo. Za vrijeme turističke sezone ili blagdanskog razdoblja imamo povećanu potrošnju, koja raste 31 mjesec zaredom i tu dolazi do generiranja, tj. ubrzavanja inflacije, rekao je Šušnjar dodavši da je inflacija neželjeni efekt gospodarskog rasta te da ona nije toliko visoka koliko joj se pridaje važnost.

– Imamo 31 mjesec zaredom povećanu potrošnju. Dobrim dijelom ta potrošnja generira inflaciju. Potrošnja dolazi od gospodarskog rasta, povećanja svih primanja svih građana u Republici Hrvatskoj, koja su povećana politikama vlade, rekao je Šušnjar podsjetivši da Vlada pomaže najranjivijim skupinama kako bi smanjila inflatorne pritiske i omogućila im lakši život. Najavio je da će iduće godine Vlada moći ciljanije pomagati najugroženije skupine te predviđa da će inflacija usporavati kako bi bila dovedena u očekivane povoljne makroekonomske okvire.