Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga redovna primanja na taj račun, predviđa se konačnim prijedlogom zakona koji je Vlada jučer uputila u Sabor. Riječ je o prijedlogu Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu za koji očekuje da će građanima, a posebno umirovljenicima i ranjivim skupinama olakšati pristup osnovnim bankarskim uslugama, bez dodatnih troškova.

Besplatne usluge

Usluge koje će banke morati nuditi bez troškova su otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima i bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske ili inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice i plaćanje karticom u trgovinama. Umirovljenici i osjetljive skupine moći će bez naknade podizati gotovinu i na šalterima i na bankomatima.

Osim toga, Ministarstvo financija planira i uspostavu nacionalne mreže bankomata kako bi svi građani, posebno oni u slabije dostupnim područjima, mogli podizati gotovinu bez naknada, neovisno o kojoj se banci radi. Cilj je da nacionalna mreža bankomata bude u funkciji od prvog siječnja 2027. godine za što će prethodno Vlada, Hrvatska narodna banka i zainteresirane banke potpisati Memorandum o suradnji, najavljeno je na sjednici Vlade. Uvođenjem mreže bankomata, ukinule bi se naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka jer bi svi bankomati radili kao da su bankomati matične banke potrošača.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) još je sredinom ožujka poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije. Također su stajališta da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. U HUP-u, naime, navode da prihodi od naknada bankama nisu samo dobit, već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini. Također su poručili i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače.

Regulacija tržišta

U HUP-u isto tako navode da su bankarske naknade u Hrvatskoj prema svim relevantnim analizama niže nego u većini zemalja članica EU-a, dok su kamatne stope na razini prosjeka europskih država.

– S druge strane, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj, podsjećaju u udruzi poslodavaca i dodaju da se banke ne protive uvođenju besplatnog računa, nego prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga, dok bi »socijalno osjetljive skupine trebale i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade«. Prema podacima HUP-a, banke su u prošloj godini na od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo uprihodile 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.

– Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji, naveli su još sredinom ožujka u HUP-u te dodali da naknade čine između 22 i 26 posto ukupnih neto prihoda domaćih banaka, dok kod banaka u europodručju taj udio iznosi između 27 i 34 posto.

Rast dobiti banaka nije ostvaren »na teret« stanovništva, navode dalje u HUP-u, već je posljedica ulaska Hrvatske u europodručje, zbog čega je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, a u 2024. godini 532,2 milijuna eura.

Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je »potpuno nejasno zašto riskiramo« destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.

Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici.

Banke naplaćuju oko 400 naknada

Banke nam inače naplaćuju oko 400 različitih naknada, a uvođenje eura i digitalizacija platnog prometa te su se naknade trebale smanjiti, no dogodilo se obrnuto. Iako platni promet s drugim članicama europodručja obavljamo u istoj valuti, banke su i takve transakcije odlučile naplatiti jer su ostale bez prihoda od konverzije kuna u euro. Nakon što je Europska komisija bankama zabranila naknade za prekogranično trgovanje, a kako bi nadoknadile taj gubitak, banke su povećale naknade u domaćem platnom prometu. Bankarske naknade, odnosno beskamatni prihodi, bankama predstavljaju drugi izvor prihoda, odmah nakon kamata na kredite.

HUB: Nezabilježena praksa koja utječe na tržišnu konkurenciju

Iz Hrvatske udruge banka (HUB) kratko su komentirali predložene izmjene zakona.

– Prijedlog izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada predviđa širok spektar usluga besplatno svim klijentima banaka što predstavlja dosad nezabilježenu praksu. Naknade i kamatne stope banaka u Hrvatskoj spadaju među najniže u usporedbi s većinom država Europske unije, dok su usluge banaka istovremeno među najboljima što se tiče kvalitete i opsega. Smatramo da ne postoje objektivni razlozi za ovako strogu regulaciju. Na financijskom tržištu posluju i drugi pružatelji usluga na koje se ove zakonske odredbe ne primjenjuju, što banke stavlja u neravnopravan položaj i utječe na tržišnu konkurenciju. Naknade banaka postoje zbog troškova nastalih pri pružanju usluga u poslovnicama, uključujući digitalne usluge, platni promet, bankomatsku mrežu i ostale sustave koji omogućuju nesmetano obavljanje transakcija građana i poduzeća. Banke će i dalje poslovati u skladu s važećim zakonskim propisima, a u ovom trenutku nije moguće dati precizne procjene dugoročnih troškova koje bi takvo rješenje moglo imati kao posljedicu za bankarski sektor, poručili su.