ZAGREB – Prošlotjedna ostavka ravnatelja Fonda za obnovu Damira Vanđelića ponovo je, barem na kratko, skrenula pažnju javnosti na saniranje šteta i obnovu nakon potresa, odnosno na to koliko je posla napravila Vlada, gotovo godinu i pol nakon zagrebačkog i godinu dana nakon banijskog potresa. Vlada je mijenjala Zakon o obnovi, programe i pravilnike, kako bi ubrzala obnovu, ali sve se i dalje, posebice za ljude koji su ostali bez domova, događa presporo.

Možda je najbolji pokazatelj koliko je administracija spremna za tako velike zahvate tek jedan manji segment obnove, onaj koji se financira iz europskog Fonda solidarnosti koji ima i strogo propisane rokove u kojima se posao mora odraditi.

Procijenjena šteta od dva prošlogodišnja potresa, zagrebačkog i banijskog, iznosi ukupno 17 milijardi eura, a Hrvatska je iz europskog Fonda solidarnosti dobila ukupno milijardu i tri milijuna eura bespovratne pomoći za saniranje šteta na javnoj infrastrukturi, za zbrinjavanje ljudi i pomoć hitnim službama. No, iako je riječ o iznosu čiji je udio u ukupnim štetama manji od šest posto, već je neizvjesno hoće li Hrvatska uspjeti potrošiti taj novac.

Produženje roka

U slučaju zagrebačkog potresa Hrvatskoj je odobreno 683,7 milijuna eura, odnosno oko 5,1 milijardu kuna bespovratne pomoći. Dosad je od tog iznosa isplaćeno malo manje od 43,7 milijuna kuna, odnosno oko 0,85 posto ukupnog iznosa. Uz to, podneseni su zahtjevi za ukupnu naknadu sredstava u vrijednosti 231 milijun kuna, što je opet jako mali udio, 4,5 posto od ukupno odobrene pomoći za potres iz ožujka 2020. godine. Država i lokalne vlasti morat će se poprilično ubrzati ako žele povećati te udjele, jer je rok za korištenje pomoći sredina lipnja sljedeće godine. Već sada se spominje zahtjev za produženje roka, i ako ga Europska komisija prihvati, bit će to prvi put da je nekom produljen rok za potrošnju novca iz Fonda solidarnosti.

Ipak, za očekivati je da će se u sljedećih pola godine svari ubrzati i da će se taj iznos povećati. Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kažu da su od prvih poziva na dostavu projektnih prijedloga iz siječnja ove godine, resorna ministarstva i provedbena tijela objavila 13 poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, prometne infrastrukture i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, a sredstva izravno povlače i Grad Zagreb i susjedne županije.

– Po tim je pozivima do kraja listopada zaprimljeno ukupno 436 projektnih prijedloga, ukupne vrijednosti oko 11 milijardi kuna, te je sklopljeno 255 ugovora u vrijednosti od 7,9 milijardi kuna, što uključuje financiranje iz Fonda solidarnosti, ali i drugih izvora, otkrivaju iz Ministarstva državne imovine.

Foto Davor Kovačević

Dakle, vrijednost projekata pristiglih na pozive dvostruko je veća od iznosa koji država ima na raspolaganju kad je u pitanju Fond solidarnosti, a vrijednost sklopljenih ugovora je za 2,8 milijardi kuna veća od novca iz Fonda solidarnosti i na tome u Vladi vjerojatno temelje očekivanja da će na kraju značajno porasti sadašnji isplaćeni iznos od samo 43,7 milijuna kuna te da će taj iznos rasti, kao i zahtjevi za naknadu novca koji su trenutno tek prešli 231 milijun kuna. Uz to, plan je da se za te projekte, osim novca iz Fonda solidarnosti koji ionako nije dostatan, koristi novac i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te višegodišnjeg europskog proračuna, ali i ostalih međunarodnih institucija, koji nije ograničen tako kratkim rokom.

Brže na Baniji

Što se tiče petrinjskog potresa, Hrvatskoj je odobreno 319 milijuna eura pomoći, što je oko 2,4 milijarde kuna, a dosad je isplaćen 41 milijun eura predujma, dok se očekuje da bi preostali novac, nakon odobrenja na tijelima Europske unije, trebao stići do kraja godine. Ukoliko preostali novac bude uplaćen do kraja ove godine, to bi značilo da je rok za njegovo korištenje lipanj 2023. godine.

S iskustvom uspostave potrebnih koordinacijskih tijela nakon zagrebačkog potresa, za očekivati je da će se novac odobren za sanaciju nakon potresa na Baniji ipak koristiti nešto bržom dinamikom.
– Prema raspoloživim podacima od već nastalih ili ugovorenih troškova u iznosu od oko 240 milijuna eura, gotovo 80 milijuna eura je dosad utrošeno na operacije čije financiranje je prihvatljivo iz FSEU-a, dok projekcije potreba po konkretnim projektima iskazanim na potresom pogođenom području sežu i do 760 milijuna eura, što uvelike premašuje visinu financijske pomoći iz FSEU-a te će biti nužno razmotriti i druge moguće izvore financiranja, navode iz Ministarstva državne imovine.

Dakle, kad je u pitanju petrinjski potres, procjena je da je već potrošeno 80 milijuna eura, ili oko 600 milijuna kuna koje bi se moglo refundirati iz Fonda solidarnosti. No, prema odgovoru iz Ministarstva može se naslutiti da za Baniju dosad nije isplaćena ni kuna iz Fonda solidarnosti. Ministarstvo nije odgovorilo ni na naš upit hoće li Hrvatska tražiti produljenje roka za korištenje novca iz Fonda solidarnosti, ali malo je vjerojatno da Vlada to barem neće pokušati učiniti, posebice zato što za zagrebački potres ima i argument da su u centru glavnoga grada nastale i naknadne štete nakon potresa koji je u prosincu pogodio Baniju.