EEA

Objavljeni novi podaci o čistoći kupališta u Europi, evo kako stoji Hrvatska

Alenka Juričić Bukarica

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

U top pet zemalja ulaze i Malta, Grčka, Hrvatska i Cipar.



U Hrvatskoj je čak 95,7 posto voda pogodnih za kupanje izvrsne kakvoće. Pokazao je to novi izvještaj o kvaliteti europskih voda, i to mora, ali i jezera te drugih kupališta, Europske agencije za okoliš (EEA) u kojem su obuhvaćeni podaci o čistoći vode za gotovo 22.000 kopnenih i obalnih mjesta za kupanje.


O obzir su uzimana kupališta u zemljama članicama Europske unije, Albaniji i Švicarskoj. Velika Britanija, koja je napustila EU, prvi put je izostala iz izvještaja.


Pritom je gotovo 85 posto kupališta u Europi dobilo odličnu ocjenu. Pokazalo se kako je kvaliteta vode za kupanje u obalnih mjestima, a koja čine dvije trećine ukupnih kupališta, općenito bolja od one u unutrašnjosti.




Lani je tako 88 posto obalnih kupališta u EU dobilo ocjenu izvrsna kvaliteta u usporedbi sa 78,2 posto kopnenih. Austrija, iako bez izlaza na more, nalazi se na vrhu ljestvice, i to s čak 97,7 posto kupališta s odličnom kvalitetom vode.


U top pet zemalja ulaze i Malta, Grčka, Hrvatska i Cipar. Portugal je, primjerice, na desetom mjestu, a slijede ga Italija i Španjolska.


U Francuskoj, pak, oko 75 posto kupališta ima odličnu ocjenu, a u Poljskoj samo 44,5 posto.


Uz ovogodišnje Izvješće, EEA je također objavila ažuriranu interaktivnu kartu koja prikazuje podatke svakog pojedinog kupališta.


Na njoj je vidljivo i kako nešto manje od tri posto voda u Hrvatskoj ima oznaku dobro, dok samo 0,6 posto njih ima ocjenu dovoljan, a riječ je o kupalištima na Bundeku, Jarunu te Foginovom kupalištu u Karlovcu.


Činjenica da je Hrvatska među zemljama s najčišćim morem, ali i vodom na kupalištima na kontinentu, sigurno je izvrstan mamac i za turiste.


U Ministarstvu turizma i sporta (MINTS) istakli su kako podaci Europske agencije za okoliš prema kojima je Hrvatska u top pet zemalja s najboljom kvalitetom voda za kupanje, zapravo potvrđuju prirodnu očuvanost Hrvatske, koja je uz gospodarsku i društvenu komponentu, ključ razvoja održivosti hrvatskog turizma.


– Vjerujemo da će ovakvi podaci i u budućnosti biti dodatni motiv i turistima i lokalnom stanovništvu da poštuju prirodne resurse te time doprinose podizanju kvalitete čitave destinacije, istakli su u MINTS-u.


I u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) istakli su kako su ovo odlične vijesti.


– Uz činjenicu da smo iznimno tražena destinacija na Mediteranu ovaj podatak je i odličan pokazatelj kupačima gdje ovog ljeta mogu pronaći idealan odmor uz najčišću vodu za kupanje.


Naša je zemlja već sada vrlo dobro pozicionirana i prepoznata kao destinacija s izrazito očuvanom prirodnom baštinom koja, između ostalog, predstavlja jedan od najčešćih motiva dolaska inozemnih gostiju u hrvatske destinacije.


Podsjećamo da kroz cijelu pozivnu brend kampanju “Your Life, Your Time, Your Experience.” koju trenutno provodimo na 14 emitivnih tržišta ističemo i posebnu oznaku održivosti hrvatskog turizma Croatia, naturally yours kojim promoviramo sklad i prožimanje plave i zelene Hrvatske u održivom turizmu, ukazali su u HTZ-u.


Inače, u EEA-u ističu kako se kvaliteta vode na kuplaištima uz more i na kopnu uvelike poboljšala tijekom posljednjih desetljeća zahvaljujući sustavnom praćenju i upravljanju uvedenom u skladu s Direktivom o vodama za kupanje EU-a i drugim zakonima EU-a o okolišu, uključujući Direktivu o pročišćavanju gradskih otpadnih voda.


Zakonodavstvo EU o vodama za kupanje navodi može li se kvaliteta vode za kupanje klasificirati kao izvrsna, dobra, dovoljna ili loša, ovisno o razinama otkrivenih fekalnih bakterija.


Ova pravila općenito su dovela su do velikog smanjenja količine nepročišćenih ili djelomično pročišćenih komunalnih i industrijskih otpadnih voda koje završavaju u vodi za kupanje.


Zbog toga je kupanje moguće i u mnogim gradskim sredinama u kojima je voda za kupanje prethodno bila jako onečišćena.


Europska komisija trenutno revidira Direktivu o vodi za kupanje te obzirom da je cilj procijeniti jesu li trenutna pravila još uvijek prikladna za zaštitu javnog zdravlja ili postoji potreba za poboljšanjem postojećeg okvira.