Da su izbori provedeni početkom svibnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 4. i 7. svibnja HDZ je zabilježio izbor od 29 posto (u odnosu na 30 posto iz travnja), prema novim rezultatima CRO Demoskopa koje je za RTL provela agencija Promocija Plus.

Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 22,2 posto (prema 22,8 posto u prošlomjesečnom mjerenju). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12 posto (prema 11,8 posto iz travnja).

Most je na četvrtom mjestu sa 7,3 posto podrške (u odnosu na 6,4 posto iz prethodnog mjeseca).Na petom je mjestu s 2,4 posto izbora stranka Drito bračnog para Raspudić (prema 2,2 posto prije mjesec dana). Domovinski pokret bilježi 2 posto podrške (prema 2,1 posto iz travnja).

Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio “uzimaju” HDZ i SDP (51,3 posto birača). Dobitnici mjeseca su Most (+0,9 postotnih bodova) te Možemo i Drito (obje s +0,2 postotna boda). Slabiji rezultat od prošlomjesečnog mjerenja su zabilježili HDZ (-1 postotni bod) i SDP (-0,6 postotnih bodova).

Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 2 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza stranaka iznad 1 posto podrške je Centar (1,1 posto), Domino i IDS (obje po 1 posto).

U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: Pravo i pravda te, Nezavisna platforma Sjever (obje stranke po 0,9 posto), Hrvatski suverenisti i HNS (po 0,8 posto), HSU (0,7 posto), HSLS (0,5 posto), HSS (0,4 posto) te Fokus (0,3 posto).

Manje od 0,3 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,5 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 15,1 posto neodlučnih (u usporedbi s 14,9 posto iz travnja).

Najutjecajniji hrvatski političari

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 26,2 posto ispitanika (u odnosu na 26,8 posto iz travnja).

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 16,1 posto (prema 16 posto iz prošlog mjerenja u travnju). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 5,5 posto (prema prošlih 5,8 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 3,2 posto drži drugi čovjek HDZ-a, ministar obrane Ivan Anušić (u travnju 3 posto), a slijedi ga Ivana Kekin s rezultatom od 2,5 posto (u travnju 2,1 posto). Dalje slijede Dalija Orešković (2 posto), Nikola Grmoja (1,8 posto), Biljana Borzan (1,7 posto), Marin Miletić (1,3 posto) i Marija Selak Raspudić (1,1 posto).

Među deset najpozitivnijih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, Drito, Most, DOSIP), dok su predsjednici SDP-a i DP-a odmah “ispod praga” s 1 posto izbora (dijele 11. mjesto).

Najnegativniji političari

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države i glavnog grada, premijer Plenković, predsjednik Milanović i gradonačelnik Tomašević.

Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 31,9 posto (u odnosu na 31,3 posto iz travnja), dok je na drugom mjestu predsjednik Milanović s izborom od 9,7 posto (u travnju 9,4 posto).

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je treći izbor s 6,5 posto izbora (prema 7,8 posto iz travnja).

Na četvrtom je mjestu Ivan Penava s izborom od 5,5 posto (prema 2,8 posto prije mjesec dana), dok je Siniša Hajdaš Dončić na petom mjestu s 3,2 posto izbora (prema 1,6 posto iz travnja).

Šesti izbor na ovoj ljestvici je Milorad Pupovac s 2,9 posto (prije mjesec dana 3,2 posto), a za vrat mu pušu Gordan Grlić Radman (2,8 posto) i Sandra Benčić (2,7 posto).

U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Josip Dabro (2,4 posto) i Ivana Kekin (1,4 posto).

Smjer kretanja zemlje

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom svibnja podupire 19,5 posto građana (prema 19,7 posto iz travnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 68,7 posto (prema 70,9 posto u travnja). Kakav je smjer zemlje ne zna 11,8 posto građana.

Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 58,3 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 9,2 posto. Glasači oporbenih stranaka su kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 10,3 posto; Drito 6,4 posto, SDP 5,3 posto; Možemo 4,6 posto).

Ocjene za rad Sabora, Predsjednika i Vlade

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,12 (prema 3,14 iz prethodnog mjerenja u travnju). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,92), a slijedi ocjena birača Mosta (3,29), platforme Možemo! (3,22), DP (2,84), Drito (2,55) i HDZ-a (2,46).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,16 (prema 2,15 iz travnja). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 3,05 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,70.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,33 (prema prošlih 2,34). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,79), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,37; Drito 2,16; Most 2,00; SDP 1,80; Možemo 1,54). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u dvadeset i četvrtom mjesecu trećeg mandata podržava 28,4 posto ispitanika (u travnju 28,9 posto).

Najvažnije teme mjeseca

Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana, već treći mjesec zaredom, je rat na Bliskom istoku s izborom od 28,5 posto (prije mjesec dana 48,2 posto).

Na drugom mjestu s izborom od 16,1 posto su dojave o navodnim bombama u hrvatskim školama, kojeg su na početku najprije označili kao oblik hibridnog rata, dok se istragom došlo do domaćih “hibridnih uzbunjivača”.

Stara i neomiljena tema inflacija je postala svakodnevica na koju su se naši ljudi već i polako navikli, pa je unatoč hrvatskog neslavnog prvog mjesta među zemljama u eurozoni, tema inflacije tek na trećem mjestu na mjesečnoj ljestvici događaja i tema s izborom od 15,6 posto (premda gotovo dvostruko više od prošlomjesečnih 8,6 posto izbora).

Kriminal i istrage USKOK-a u hrvatskim sportskim savezima (judo, skijanje, šah, odbojka, HOO) je najvažnija tema za 14,3 posto građana.

Ostale teme znatno zaostaju za prvih četiri, pa je tako najava rekordne investicije od 50 milijardi EUR-a za gradnja data-centra Pantheon dobila svega 3,7 posto izbora, dok je prosvjed sindikata i umirovljenika za veće plaće i mirovine izbor 3,4 posto ispitanika.

Četiri su teme s izborom iznad 2 posto: sukob Trumpa i pape Lava XIV. (2,3 posto), Zakon o plivajućem PDV-u za naftne derivate, zbog divljanja cijena goriva (2,2 posto), skrivanje direktora Hrvatskog skijaškog saveza Vedran Pavlek (2,2 posto) i kritika Trumpa na račun saveznike u NATO i njegova najava o povlačenje SAD-a iz NATO (2,1 posto).

Dvije su teme zabilježile isti izbor (1,7 posto): rat u Ukrajini, nastavak borbi bez pregovora u posljednjih nekoliko mjeseci i veliki poraz Viktora Orbana na izborima u Mađarskoj. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1,7 posto.