Konferencija Hrvatske gospodarske komore(HGK) na temu » Prometna budućnost RH – Što nam donose TEN-T koridori« koja će se održati u Hotelu Hilton u Rijeci, 3. studenog, kroz dva će panela prikazati važnost proširenja mreže glavnih europskih prometnih pravaca, za Republiku Hrvatsku i njeno gospodarstvo, kao i trenutačne prilike i izazove koji su pred svim sudionicima u prometnom lancu, od špeditera, prijevoznika, imatelja prometne infrastrukture, logističara, carinskih i inspekcijskih službi te posebice krajnjih korisnika – tvrtki u RH, odnosno u susjednim zemljama koje koriste naše kompletne prometne pravce.

Proces revizije i proširenja mreže glavnih europskih prometnih pravaca, TEN-T mreže, trenutno je u tijeku, nakon što je Europski parlament u travnju ove godine usvojio amandmane vezane uz proširenje mreže. Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta prihvatio je sve prijedloge o priključenju nekoliko trasa hrvatskih cesta i željeznica na transeuropske prometne mreže (TEN-T). U slučaju da se države članice usuglase oko teksta Uredbe i pripadajućih TEN-T karti, sljedeći korak je slanje prijedloga Uredbe na usvajanje Vijeću Europe početkom prosinca ove godine.

Na području Hrvatske prihvaćeni su amandmani o spajanju Istarskog ipsilona na slovenske autoceste, željeznički spoj Pula – Buzet – Divača – Trst, novi željeznički pravac Zagreb – Maribor – Graz, uvrštavanje riječke luke na koridor Baltik Jadran, cestovni spoj Rijeke i Trsta, kao povezivanje ličke pruge s Rijekom, Zagrebom i dalje prema sjeveru Europe. Nadalje, tu je i novi koridor Zapadni Balkan koji prolazi Hrvatskom, s lukom Ploče kao najvažnijom geostrateškom lukom na tom pravcu, uz uvrštavanje luke Split kao ulaznih vrata na Mediteranskom koridoru.

Ukupno, budu li svi prijedlozi prihvaćeni od država članica, Hrvatska bi se našla na čak četiri koridora TEN-T mreže, a to su Mediteranski koridor, Rajnsko-dunavski koridor, Baltičko more – Jadransko more te Zapadni Balkan – istočno Sredozemlje.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj ističe kako se, ukoliko takav prijedlog bude prihvaćen, otvara mogućnost da Hrvatska postane veliki logistički centar za centralnu i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu roba.

Hrvatska može postati veliki distribucijski centar za megakorporacije koje će koristiti naše logističke usluge za distribuciju svojih roba u EU. Ovo se već počelo događati, a vidljivo je kroz mnoge investicije u logističke centre i nova skladišta

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet

– Hrvatska može postati veliki distribucijski centar za megakorporacije koje će koristiti naše logističke usluge za distribuciju svojih roba u EU. Ovo se već počelo događati, a vidljivo je kroz mnoge investicije u logističke centre i nova skladišta. Otvaraju se mnoge mogućnosti, no sve to mora pratiti i država modernizacijom zakonske regulative i poticajnim mjerama prema investitorima i privatnom sektoru. Ne smijemo smetnuti s uma da se radi o najmanje deset godina izgradnje nove i moderniziranja postojeće željezničke infrastrukture pa je za to vrijeme potrebno posebnim mjerama zadržati postojeće robne tokove, a istovremeno se početi pripremati i za nove, ističe Čagalj.

U tom će smislu, dodaje, Udruženja HGK na području otpremništva i logistike, cestovnog prometa, luka i brodara te željezničkog prometa, biti na raspolaganju i po pitanju nove regulative i razvoja poticajnih mjera.

Riječkoj luci, smatra, uvrštenje na osnovni Baltik-Jadran koridor donosi nove mogućnosti i naravno povećanje rada kroz nove robne tokove.

– No, i to ovisi o tome koliko je dobra željeznička infrastruktura i kakve su brzine vlakova. Sada je procjena da je postojeća pruga iskorištena 30-40 posto. Za Split, Šibenik i Zadar se otvaraju mogućnosti da postanu morske luke za specijalizirane terete, a i putnički željeznički promet bi se trebao povećati. Luke i sami gradovi će postati lakše dostupni željeznicom, što će sigurno dovesti i do povećanja broja turista, tj. posljedično do gospodarskog rasta, ističe Čagalj.

O novom koridoru Istočno Sredozemlje – Zapadni Balkan tek se raspravlja, pri čemu je predviđeno da se spoje prometni pravci Zapadnog Balkana (Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo i Crna Gora) te dio postojećeg TEN-T koridora Orient – Est Med, odnosno prometni pravci istočnog Mediterana (Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Grčka), a bude li prihvaćen, također bi trebao imati veliki značaj za hrvatsko gospodarstvo.

– Puno naših tvrtki ima svoje akvizicije i investicije u tim zemljama, posebno u prehrambenoj i poljoprivrednoj industriji, pa će svi profitirati barem na bržem i sigurnijem prijevozu roba. Robna razmjena u regiji se ubrzava, vrijeme dostave roba i repromaterijala je brže i sigurnije. Sam transport postaje jeftiniji i sigurniji te će se sigurno pojačati postojeći, ali i otvoriti novi robni tokovi, što u konačnici znači bolju održivost i otpornost hrvatskih tvrtki. Naravno da kad je transport tereta pouzdan, točan i redovit na određenom pravcu, uz taj pravac se otvaraju velike mogućnosti za sve vrste industrije i usluga pa onda i samu logistiku, kaže Čagalj.

Inače, Koridor Orient/East-Med povezuje velike dijelove srednje Europe s lukama Sjevernog, Baltičkog, Crnog i Sredozemnog mora. Usredotočen je na poticanje razvoja ovih luka kao glavnih multimodalnih logističkih platformi i pružanje gospodarskim središtima u srednjoj Europi moderniziranih, multimodalnih veza s pomorskim autocestama. Koridor uključuje rijeku Elbu kao ključni unutarnji plovni put i poboljšat će multimodalne veze između Sjeverne Njemačke, Češke Republike; panonske regije i jugoistočne Europe. Koridor će također osigurati poboljšanu vezu s Ciprom.

Novi prometni pravci na TEN T mreži u Hrvatskoj znače i nove mogućnosti sufinanciranja izgradnje prometne infrastrukture iz fondova EU. Čagalj objašnjava kako je Uredba kojom se uspostavlja Instrument za povezivanje Europe (CEF) za razdoblje 2021. – 2027. službeno usvojena u lipnju 2021., te utvrđuje ciljeve i proračun CEF-a, oblike financiranja i pravila za osiguranje takvog financiranja. CEF 2021-2027 usmjeren je na podupiranje ulaganja u ključne projekte u područjima prometne, digitalne i energetske infrastrukture s ukupnim proračunom od čak 33,71 milijarde eura, od čega se na promet odnosi 25,81 milijardi eura. – Europska sredstva dodjeljuju se u sklopu sedmogodišnjih financijskih razdoblja ili perspektiva te smo upravo na početku novog financijskog razdoblja 2021.-2027. Omotnica proračuna Europske unije najveća je do sada te iznosi tisuću i 824 milijardi eura, a za Hrvatsku na raspolaganju je više od 25 milijardi eura u tekućim cijenama. Sredstva koja će državama članicama biti dostupna dodjeljuju se iz dva izvora. Jedan je uobičajen i nazivamo ga Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) koji se programira za sedmogodišnje razdoblje, dok je drugi izvor novost koja se pokazala potrebnom zbog krize uzrokovane koronavirusom. Taj je izvor EU sljedeće generacije (NGEU), kaže Čagalj.

Zanimalo nas je postoje li projekcije o ukupnoj, kumulativnoj koristi za hrvatsko gospodarstvo od eventualnog proširenja TEN T mreže, po pitanju gospodarskog rasta, rasta BDP-a i zapošljavanja.

– Nemamo za sada takve informacije, ali iz iskustva možemo reći da svakako dolazi do povećanja gospodarskog rasta, zapošljavanja, a onda i BDP-a. Već i same najave da bi se naši amandmani mogli usvojiti doveli su do novih velikih ulaganja stranih investitora u logističke i skladišne kapacitete, primjerice Maersk u Luci Rijeka.

Dosadašnja iskustva u korištenju bespovratnih sredstava EU, primjerice u cestogradnji i lučkim projektima su uglavnom bila pozitivna, uz iskorištena sredstva i izgrađenu infrastrukturu, a najnoviji primjer je kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali u Rijeci i pripadajuća, pola milijarde kuna vrijedna cesta D 403 koja do njega vodi. Na željeznici projekti uglavnom kasne, otkazuju se natječaji, raspisuju novi, pa smo potpredsjednicu HGK pitali i koliko bi to moglo negativno utjecati na odluke EU o proširenju TEN T mreže u Hrvatskoj.

– Neće utjecati na odluke EU jer su one već donesene, a mi se moramo javljati na raspisane natječaje s kvalitetnim projektima i iskoristiti sredstva koja su nam na raspolaganju. Hrvatska je težište sa cestovne mreže prebacila na željeznice te je već planirano u narednih deset godina na željezničku infrastrukturu potrošiti nešto više od pet milijardi eura. Čitava EU je veliko gradilište sa svrhom ispunjavanja ciljeva postavljenih Strategijom održive i pametne mobilnosti te Europskim zelenim planom, kojim se želi smanjiti emisija CO2 za 90 posto do 2050. godine, kaže Čagalj, ističući kako se dijelovi pruge od Rijeke do Mađarske granice, kao dio Mediteranskog koridora već grade, uz korištenje postojećih EU fondova.

Proširenje TEN-T mreže imat će posebno veliko značenje za hrvatske luke i prateći logistički sektor, u smislu njihova razvoja i jačanja na mađunarodnom tržištu transporta roba, a Čagalj ističe Rijeku kao primjer.

– Za Rijeku je to jako važno jer će napokon dobiti mjesto koje joj pripada. Ovdje ističem Rijeka Gateway projekt koji je vrlo važan za dugoročno pozicioniranje Hrvatske kao prometnog i energetskog čvorišta u EU koje Hrvatskoj može donijeti velike koristi. APM Terminals, tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller-Maersk i Enna Logic, hrvatska logistička tvrtka koja posluje u sastavu PPD grupe, investirat će ukupno 500 milijuna eura, s koncesijom za idućih 50 godina, čime će pridonijeti da Luka Rijeka bude još veće prometno čvorište kada ja riječ o robama za Europu. Ovo će kada bude završen biti jedan od najmodernijih terminala na svijetu s potpunom automatizacijom.

Proširenje u smislu ostalih vidova razvoja prometnih pravaca, logističkog biznisa i pratećih poslova, poput digitalizacije, energetske učinkovitosti, održivosti i konkurentnosti, s posebnim naglaskom na razvoj pratećih industrija poput projektiranja i logističke potpore za razvoj transporta uz korištenje alternativnih goriva, poput projekta Dolina vodika u kojemu sudjeluju hrvatske tvrtke i institucije, uz potporu EU i partnera u projektu sigurno će, smatra, dovesti do razvoja ukupnog gospodarstva, ali i demografske obnove.

– Razvojem prometne mreže smanjuje se pritisak na gradove pa tako padaju i cijene nekretnina i najamnina. Vremena putovanja putnika i robe se skraćuju pa onda i cijene prijevoza padaju što dovodi do porasta konkurentnosti gospodarstva, a posebno malog i srednjeg poduzetništva. Ovdje ne govorimo samo o cestama, prugama, zračnim lukama i slično, sada je to i infrastruktura za alternativna goriva, digitalizacija sustava za upravljanje prometom i signalno-sigurnosnih uređaja, zeleno i održivo, pametna mobilnost itd. Ovakvi projekti angažiraju kompletno gospodarstvo i sve industrije, koriste se najnovije tehnologije i znanja. Za sve to će trebati i dosta stručne radne snage pa se mora voditi računa da država i privatni sektor zajedno sa sustavom školovanja odgovore ovim izazovima. Fondovi su tu, treba pripremiti projekte koje će voditi stručni ljudi, pronaći kvalitetne i pouzdane izvođače radova i ubrzati proces javne nabave jer su ovo strateški projekti. Svi se moramo aktivno uključiti u realizaciju ove prilike kako bismo iskoristili maksimalna sredstva koja nam stoje na raspolaganju, zaključuje Čagalj.

Ministar Butković o korištenju potencijala hrvatskog geoprometnog položaja

Hrvatska se danas nalazi na dva koridora TEN-T mreže, Mediteranskom i Rajna-Dunav koridoru, a po usvajanju revidirane TEN-T Uredbe, Hrvatska će se naći na još dva dodatna koridora, Baltičko more – Jadransko more te Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture

Mi smo površinom mala zemlja, ali s iznimnim geoprometnim položajem i za nas će to biti uistinu velika stvar i dodatan vjetar u leđa ovom velikom investicijskom ciklusu u prometnu infrastrukturu koji se trenutno događa. Položaj na karti europskih prometnih mreža otvara mogućnosti ponajprije za financiranje tog dijela mreže – i željezničke, cestovne, zračne, pomorske i riječne, a onda naravno i znatno bolju povezanost, i u gospodarskom smislu kada govorimo o teretu, i u putničkom prometu kada govorimo o poboljšanju usluge za putnike.

Činjenica je da mi danas najveći dio ulaganja, kada govorimo primjerice o željeznici, na čijoj modernizaciji i izgradnji ostaje najveći naglasak u slijedećih desetak godina, provodimo uz pomoć EU sredstava i to zahvaljujući upravo tome jer se nalazimo na prometnim koridorima. Uostalom, i u luci Rijeka, zahvaljujući tome što je pozicionirana kao glavna luka na Osnovnoj mreži događa se veliki investicijski ciklus vrijedan više od 136 milijuna eura kada govorimo samo o europskim sredstvima, a tu su i riječne luke za koje su osigurana sredstva jer se također nalaze na koridorima, kao što su luke Osijek, Vukovar i Slavonski Brod.

Dakle, mogućnosti su velike, a ovim predloženim pristupom to bi otvorilo vrata i nekim drugim pravcima. Kada govorimo o lukama i tu situacija postaje puno povoljnija jer bi umjesto dosadašnjih 7, čak 15 hrvatskih luka bilo dio TEN-T mreže. Zatim tu su istarske pruge, podravska pruga od Koprivnice do Osijeka i još nekoliko kraćih dionica. Intenzivno radimo i na produljenju Mediteranskog koridora do Zadra i Splita, što je od početka pregovora s Komisijom bio jedan od glavnih zahtjeva od kojeg nismo odustali nego smo zajedničkim naporima, uz zalaganje hrvatskih zastupnika i potpisivanjem svih hrvatskih eurozastupnika, uspjeli postići da se taj amandman proširenja koridora do Splita usvoji kroz Europski parlament.

Tako da, iza nas je puno „nevidljivog“ posla, pregovora, dogovora, bilateralnih sastanaka… a sve to dovelo je do toga da je dio naših prijedloga uvršten u verziju TEN-T Uredbe koja prolazi proces trijaloga. Sada se svih 27 država članica mora usuglasiti oko predložene varijante TEN-T Uredbe, a taj postupak bi trebao biti gotov do travnja iduće godine. Treba sačekati završetak tog procesa da bi sa sigurnošću mogli reći što će sve biti uvršteno u novu Uredbu, ali signali koje imamo su dobri i mislim da smo blizu tom cilju, a sve zahvaljujući zalaganju svih uključenih službi, prije svega ovog Ministarstva, da se Hrvatska što bolje pozicionira na prometnim koridorima EU i time dodatno učvrsti svoj dobar položaj i iskoristi sve mogućnosti koje nam se s ovim pružaju za daljnji razvoj cijelog prometnog sustava.

Više o konferenciji dostupno je OVDJE.

Sadržaj nastao u suradnji  s partnerom HGK