UPITNA KVALITETA PROMJENA

Nove oštre kritike na Beroševu reformu zdravstva: ‘Država želi preuzeti sve bolnice, a baš ona generira većinu duga’

Barbara Čalušić

VEDRAN KARUZA

VEDRAN KARUZA

Država do sada nije uspjela konsolidirati ni one zdravstvene ustanove koje već jesu u njezinom vlasništvu, a sada bi trebala prijenosom osnivačkih prava postati vlasnik svih bolnica. Što se tiče zavoda za javno zdravstvo i zavoda za hitnu medicinu, ove ustanove posluju posve korektno, kaže dr. Dražen Jurković.



RIJEKA – Kad je nacrt izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti prošlog mjeseca dospio u javnost, izazvao je brojne, mahom negativne reakcije dionika zdravstvenog sustava koji se smatraju zakinutima njegovim prijedlozima. Detaljnijih pojašnjenja prijedloga novog zakona zasad nema, pa su se, primjerice, u Primorsko-goranskoj županiji koja je osnivač triju specijalnih bolnica, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, koji bi svi prema novom prijedlogu zakona trebali biti centralizirani i pripasti državi, nedavno požalili da još uvijek nisu dobili nikakvo očitovanje ministra zdravstva o prijedlogu novog zakona.


Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu dr. Dražen Jurković, podsjeća da nacrt ipak nije konačni prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, da na njemu radi radna skupina, što znači da se sadašnji prijedlog izmjena i dopuna zakona tijekom rada radne skupine može i mijenjati.


– Međutim, ono što se već sada može vidjeti kao najveći nedostatak je to što uz prijedlog nije priložena analiza predloženih zakonskih rješenja, nisu priloženi ciljevi koji se u konačnici žele postići te stoga ne vidimo strategiju. Dakle, da bi ovi prijedlozi bili kvalitetni, svakako su trebali uslijediti na temelju »cost-benefit« analiza, kako bismo vidjeli što taj prijedlog zakona donosi, upozorava Jurković.


Problem naknada




Osim centralizacije uspješnih zdravstvenih ustanova u koje su neke županije poput PGŽ-a uložile značajna sredstva, neke od kritika nacrta novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti su da ga ne prati i prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju, a tu je i sporan prijedlog o rodiljnim naknadama i bolovanjima.


Dražen Jurković
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL


– Predlagač zakona obavijestio nas je da će odmah nakon Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti u proceduru ići i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Što se tiče prijedloga o rodiljnim naknadama i naknadama za bolovanje, mi kao Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske predložili smo niz rješenja, a između ostalog, jedan od prijedloga je i taj da se rodiljne naknade i naknade za bolovanja, koje iznose otprilike tri milijarde kuna godišnje, izdvoje iz HZZO-a zbog toga jer su doprinosi koje plaćaju hrvatski građani namijenjeni za liječenje, a ne za financiranje naknada.


Te naknade treba premjestiti na neke druge proračunske stavke i eventualno u neka druga ministarstva, ne ulazeći u to koja. Naravno, sredstva za ove naknade ne bi se trebala prikupljati na teret građana. HZZO bi, po našem mišljenju, trebao financirati zdravstvene usluge, a ne naknade, smatra Jurković.


Ukupne obveze zdravstvenih ustanova 30. rujna ove godine iznosile su oko 12,7 milijardi kuna, a dospjele obveze oko 3,6 milijardi kuna. Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu objašnjava kako prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti ne nudi konkretna rješenja za smanjenje dugova u zdravstvu zato što se on odnosi na organizaciju zdravstvene zaštite, dok su promjene u smjeru financijske konsolidacije zdravstvenog sustava vidljive iz prijedloga koji se odnose na Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.


Bez analize


– Ako se misli da bi prijenos osnivačkih prava sa županija na državu kod nekih grupacija zdravstvenih ustanova, odnosno većine zdravstvenih ustanova, generirao određene uštede, mi nismo sigurni da je tome tako i to iz nekoliko razloga. Prije svega, bio je jedan takav pokušaj 2012. godine, kad su osnivačka prava svih općih bolnica, osim dvije, prenesena na državu, da bi u konačnici Vlada osnivačka prava bolnica vratila županijama, u sličnom financijskom stanju u kakvom su bile kod preuzimanja tih bolnica. S druge strane, 75 posto zdravstvenog duga generiraju kliničke bolnice koje su u vlasništvu države.


Dakle, država do sada nije uspjela konsolidirati ni one zdravstvene ustanove koje već jesu u njezinom vlasništvu, a sada bi trebala prijenosom osnivačkih prava postati vlasnik svih bolnica. Što se tiče zavoda za javno zdravstvo i zavoda za hitnu medicinu, ove ustanove posluju posve korektno, što znači da nisu ni u kakvim dugovima, financijski su stabilne te zato s financijskog aspekta ne vidimo razlog da bi se trebale ukidati. Primjerice, u slučaju zavoda za javno zdravstvo, radi se o mreži ustanova, odnosno o mreži javnog zdravstva koju gradimo 30 godina te ona uspješno i stabilno egzistira što se tiče stručnog kadra, kao i financijskog poslovanja. Stoga ne vidimo da bi se ovakvim prijedlogom mogle ostvariti neke uštede, ističe Jurković.


Prema njegovim riječima, teško je predvidjeti što bi moglo donijeti stavljanje zdravstvenih ustanova čiji su osnivači županije pod državnu kapu i nije siguran da bi takav potez mogao donijeti pozitivne efekte.


– U sustavu javnog zdravstva, primjerice, ukidanjem županijskih zavoda za javno zdravstvo stvorili bismo jednu megaustanovu s oko 4.500 do 5.000 zaposlenih, kojom bi se upravljalo iz jednog centra. U Udruzi poslodavaca u zdravstvu Hrvatske nismo sigurni da je to dobar način razmišljanja. Naravno, potrebno je ojačati poziciju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u stručnom i upravljačkom dijelu.


Javna nabava


No, ukidanje županijskih zavoda za javno zdravstvo po našem mišljenju nije opravdano te što se tiče javnog zdravstva, neće donijeti ništa dobro. Mišljenja smo da svaka županija korektnije i kvalitetnije može organizirati primarnu zdravstvenu zaštitu na svom teritoriju, odnosno na prostoru svoje županije, nego što se to može organizirati iz jednog centra, odnosno iz Zagreba. Slična situacija je i sa zavodima za hitnu medicinu, s tim da granice županija ne smiju biti i granice intervencije. Što se tiče specijalnih bolnica koje također korektno posluju, ne vidimo nikakvog smisla ni logike u predloženoj formulaciji da osnivači specijalnih bolnica mogu biti država, fizičke osobe i pravne osobe, ali osim županija, gradova i općina, naglašava Jurković.


Ugrožen razvoj Thalassotherapije

Županije su osnivači nekih vrlo uspješnih ustanova poput opatijske Thalassotherapije u koju je Primorsko-goranska županija uložila značajna sredstva, a scenarij po kojem bi centralizacija mogla urušiti dosad postignuto u takvim ustanovama, Jurkoviću se čini izvjesnim.
– Osobno mislim da bi se to doista i dogodilo te da se, primjerice, spomenuta Thalassotherapia Opatija uistinu ne bi razvijala ni tim intenzitetom, a ni svojim kapacitetima na način na koji se dosad razvijala, ako se promijene osnivačka prava. Mišljenja smo da je korist od promjene osnivačkih prava vrlo upitna i da bi moglo doći do obrnutih procesa kod ovakvih ustanova, poručuje Jurković.

Kao jedan od razloga centralizacije spominje se i objedinjena javna nabava, no Jurković upozorava da se objedinjena javna nabava može provoditi i bez promjene vlasništva te ne može biti jedini razlog za prijenos osnivačkih prava. Koliko bi objedinjena javna nabava pridonijela uštedama, prema njegovom je mišljenju pitanje na koje trebaju odgovoriti stručnjaci koji se bave javnom nabavom.


– U razgovoru s nekima od njih i po mojim spoznajama, sigurno je da se mogu ostvariti uštede u objedinjenoj javnoj nabavi, s obzirom da se sada isti materijali nabavljaju po različitim cijenama u zdravstvenim ustanovama. Međutim, ovdje se također nalazi i velika opasnost od toga da nakon određenog vremena dođe do stvaranja monopola, odnosno djelovanja samo jednog dobavljača. Moglo bi se dogoditi da, zbog gubitka tržišta, ostali dobavljači prestanu imati interes, što bi u konačnici moglo dovesti do stvaranja monopola koji posljedično može rezultirati i višim cijenama.


Dakle, potrebno je voditi računa o tome da objedinjena javna nabava ne bi dovela do ovakvih pojava koje bi se mogle pokazati kontraproduktivnima, upozorava Jurković.