Novim izmjenama famozne mjere »roditelj-odgojitelj« koja je dosad iz godine u godinu sve više financijski iscrpljivala zagrebački gradski proračun postići će se uštede, a novac ciljano usmjeriti u dugoočekivanu gradnju novih javnih vrtića i prenamjenu postojećih. Nakon što je prvu verziju predloženih izmjena početkom srpnja ukinuo Visoki upravni sud smatrajući da je Grad Zagreb krenuo radikalno s dinamikom ukidanja povlastica roditeljima predstavljena je druga po redu odredba mjera i upućena u javnu raspravu.

– Ukupno 21 projekt izgradnje i prenamjene vrtića već je prijavljen, a većina projekata ostvarit će se u 2023. i 2024. godini, objavila je krajem srpnja zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec uoči predstavljanja modificiranog prijedloga izmjene Odluke o novčanoj pomoći za roditelje-odgojitelje kojom je najavljeno postupno smanjenje i ukidanje naknade kako je i sugerirao sud. Podsjećamo, samo lani je iz zagrebačkog proračuna na takve naknade utrošeno rekordnih 528 milijuna kuna, s početnih 21 milijun kuna u 2016., što je više nego sve socijalne naknade koje su se izdvajale za građane Zagreba. Od prije šest godina kada ju je uveo bivši zagrebački gradonačelnik Milan Bandić do lani utrošeno je vrtoglavih 2,1 milijardu kuna jer se iz godine u godine povećavao broj zainteresiranih roditelja za primanje oko 5.000 kuna naknade pod dubioznim uvjetom – da se ne zapošljavaju i djecu ne upisuju u vrtiće. To se uglavnom odnosilo na majke, a protivnici izmjena, udruge roditelja koje su žalbu podnijele sudu okupile su se oko ultrakonzervativne aktivistice i poduzetnice Željke Markić i bivšeg pročelnika za obrazovanje Ivice Lovrića, svojedobno najbližeg suradnika pokojnog Bandića. Zajedno s desnom oporbom iz zagrebačke skupštine optuživale su aktualnog gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića i platformu Možemo! za socijalnu neosjetljivost i ideološke motive, pa je i ta priča dobila politikantsku dimenziju koja se tendenciozno forsirala na nacionalnoj razini. Oni pak ključni financijski razlozi zbog čega se krenulo u izmjene pali su u drugi plan, manje atraktivan za dnevno-politička pripetavanja. Ipak, Dolenec je na predstavljanju novog prijedloga podsjetila da su istraživanja javnog mijenja pokazala da 70 posto građana Zagreba podržava izmjene.

Pravo na rad

– Prvih šest mjeseci od donošenja ove odluke, koju očekujemo u rujnu, ništa se neće mijenjati za korisnike. S 31. ožujka iduće godine, naknada se smanjuje na iznos minimalne plaće. Tri mjeseca kasnije naknada će biti iznos od 50 posto od minimalca sve dok korisnici ne izađu iz mjere. Nakon 30. rujna prvi korisnici izlaze iz mjere. Svaki sljedeći mjesec korisnik kojem dijete napuni sedam godina završava s primanjem naknada, a prihvata novih korisnika više neće biti, kazala je Dolenec.

– Važno nam je omogućiti priliku da se majke mogu zapošljavati i da djeca smiju pohađati vrtiće. Neustavno je priječiti ljude da se zapošljavaju i da upisuju mališane u vrtiće. Takve zabrane u novopredloženoj mjeri više nema, napomenula je Dolenec.

Prema dosadašnjim računicama preko 5.400 djece apriori nije imalo mogućnost pohađanja vrtićkih ustanova što je bilo suprotno svim stručnim preporukama o važnosti uključivanja djece u institucionalni odgoj i obrazovanje. Osim toga, roditelj, mahom majke djece bile su praktički trajno isključene s tržišta rada što je nedvojbeno otvorilo pitanje i njihovih prava na izbor i prava na rad.

Osim financijske nerealnosti i uskraćivanja prava djeci i roditeljima na socijalizaciju i rad dosadašnja mjera bila je sporna i po formalnim ciljevima. Iako je bila najavljena kao demografska i pronatalitetna mjera, rezultate nije polučila što je, podsjetila je Dolenec, zaključio i Visoki upravni sud dajući za pravo lokalnoj samoupravi da predloži nove odredbe. Zapravo i u vrijeme kad je donesena takva mjera ona se činila kao populistički potez tadašnje Bandićeve gradske vlasti. Uz dugoročni negativni učinak na stanje gradskih financija ista je utjecala i na raspodjelu socijalnih izdataka prema ostalim osjetljivim skupinama građana.

Postupne izmjene

Visoki upravni sud nedvosmisleno je zaključio da Grad Zagreb kao jedinica lokalne samouprave ima legitimno pravo donositi odluke i da eventualne pogreške ne isključuju pravo da se donese novi prijedlog.

– Pazili smo da u novom prijedlogu imamo postupne izmjene prema preporuci suda. Nadam se da smo sada uspjeli pripremiti neprobojne mjere. Kao i prvi put, pripremit ćemo kvalitetno očitovanje. Kod drugog prijedloga je drugačije, što je sud u najvećoj mjeri potvrdio i ocijenio naše stavove kao legitimne. Ostaju procjene razmjernosti. Očekujemo prijedloge. I prošli put je bilo nekoliko stotina podnesaka na javnom savjetovanju, najvećim dijelom korisnika. Važno nam je da se provede još jedna javna rasprava, a vjerujem da će biti sigurno interesa i lokalnih stranaka, poručila je Dolenec.

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, jedna od troje profesora koji su sudjelovali u savjetodavnoj raspravi pred Visokim upravnim sudom, jasno je obrazložila presudu smatrajući da nema govora ni o retroaktivnosti na koju su ukazivali podnositelji žalbe sudu. Suprotno od teza udruga sud je utvrdio da nije riječ o ugrožavanju stečenih prava, nego da je riječ o privilegijama. Barić ne dvoji da lokalna samouprava ima pravo ukinuti mjere koje je donijela prethodna gradska administracija.

– Legitimni cilj lokalne samouprave postoji, a postoje i kvalitetnije pronatalitetne mjere od prethodne mjere »roditelj-odgojitelj«. Neki od očitih učinaka mjere ustavnopravno vrlo su dvojbeni, zaključila je ustavna ekspertica.