Izostanak dogovora HDZ-a i parlamentarna ljevice vjerojatno će dovesti do toga da će Ustavni sud od 12. travnja, kada najkasnije završava mandat Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu, nastaviti do daljnjeg djelovati s deset umjesto 13 sudaca. No, postoji, istina ne velika, mogućnost da sljedećih tjedana, prilikom glasovanja u Hrvatskom saboru, barem jedan kandidat dobije podršku dvije trećine zastupnika i tako postane ustavni sudac. I što bi se u tom slučaju dogodilo, koga bi taj novoizabrani ustavni sudac zamijenio, Šeparovića, Arlovića ili Selaneca?

Nikoga, konsenzus je ustavnih stručnjaka i ustavnih sudaca s kojima smo jučer razgovarali. Ako bi u ovim političkim okolnostima, nekim čudom izabrana bila tri suca Ustavnog suda, oni bi odmah stupili na dužnost jer je Šeparoviću, Arloviću i Selanecu u listopadu osmogodišnji mandat produljen za »najdulje do šest mjeseci«.

Ali, ni Ustav ni zakon ne predviđaju situaciju izbora manje ustavnih sudaca nego što je u Ustavnom sudu mjesta što ih treba popuniti. Stoga bi spomenuta trojica ostala na svojim pozicijama čak i da su, recimo, još u studenom jedan ili dva kandidata dobila u parlamentu po najmanje 101 glas. Čekalo bi se 12. travnja. Nema, znači, nikakvog razloga za žurbu u vezi odlučivanja o ustavnim sucima. SDP će idući tjedan predložiti da Odbor za ustav pošalje na plenarnu sjednicu Sabora listu kandidata, kako bi o njoj zastupnici raspravljali i glasovali.

Većinu u Odboru ima HDZ i on može to prolongirati do početka travnja, objašnjavajući da nema smisla glasovati dok se još odvijaju politički pregovori. Ustavni zakon o Ustavnom sudu propisuje da Odbor za Ustav »sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda«. Implicira to da ovo radno tijelo ne bi smjelo predložiti Hrvatskom saboru svih 13 pravnika koji su se prijavili na javni poziv, nego maksimalno njih 12. U istom se dokumentu navodi i da »lista u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira«.

S obzirom na to da više kandidata nije obaveza, u prošlosti ih je, primjerice i 2024., znalo biti točno koliko se biralo ustavnih sudaca jer su se tako dogovorili HDZ i SDP. Što se tiče načina glasovanja, Ustavni zakon o Ustavnom sudu određuje da se zastupnici pojedinačno javno izjašnjavaju o svakom kandidatu, kako je i bilo 2024. Međutim, proteklih se godina ponekad i tajno glasovalo o ustavnim sucima. Saborski Poslovnik definira da se »tajno glasovanje provodi u pravilu kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira«.

Parlamentarna većina predvođena SDP-om 2015. nije niti htjela pregovarati s HDZ-om, predložila je tri kandidata za dva mjesta u Ustavnom sudu i Sanji Barić su u tajnom glasovanju nedostajala tek dva glasa da bude izabrana. Sada bi HDZ-u također više odgovaralo tajno glasovanje. Jer, nitko ne može dobiti dvotrećinsku većinu bez potpore barem 25 zastupnika oporbe. Bitno bi, naravno, lakše bilo nekom zastupniku Mosta ili IDS-a na glasačkom listiću zaokružiti ime HDZ-ovog kandidata za Ustavni sud nego mu javno dati svoj glas.