ZAGREB – Nema sumnje da su privatne investicije, strane i domaće, jedan od ključnih uvjeta za oporavak hrvatskoga gospodarstva od pandemije. Međutim, da bi Hrvatska bila uspješnija u privlačenju investitora, njezine vlasti moraju znatno ubrzati donošenje administrativnih odluka i njihovu primjenu, a pravosuđe mora biti djelotvornije, rekao je jučer Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj.

– Najvažnija promjena koja se u Hrvatskoj mora dogoditi jest brzina, počevši od brzine donošenja odluka i njihove implementacije, digitalizacije, do brzine donošenja sudskih odluka, kazao je Fogec. Prema njegovim riječima, Hrvatska napreduje u olakšavanju posla investitorima, ali to radi sporo, pa je prestižu Rumunjska, Bugarska i ostale zemlje koje su joj nekoć gledale u leđa.

Sudske odluke

– Mi polagano hodamo, a drugi trče, slikovit je bio Fogec. Govoreći u Poslovnom tjednu Hrvatskog radija, naglasio je da su strani investitori u svojoj Bijeloj knjizi, koja izlazi svake godine, pobrojili sve prepreke za ulaganja u našoj zemlji. Najvažnije što treba učiniti za poboljšanje konkurentnosti Hrvatske na investicijskoj karti Europe jest povećanje brzine donošenja odluka. Kao primjer iznio je državnu i lokalnu administraciju te pravosuđe.

Sudske ili upravne odluke, kaže, mogu za investitore biti dobre ili loše, ali najvažnije je da se one donose, kako bi se ulagači mogli žaliti. Ako administracija šuti, a sudovi odluke donose godinu, dvije, tri ili četiri, onda se ne možete ni žaliti, a investicije se pretvaraju u nepoželjne, rekao je Fogec. Nedopustiva sporost u administrativnim odlukama vidljiva je i na drugim područjima, posebice kad je riječ o obnovi Banovine i Zagreba, pogođenih potresom.

– Prošla je godina i pol od potresa, ali ništa se ne događa. Sadašnjim tempom obnova tih područja Hrvatske trajat će 210 godina, procijenio je predsjednik Udruženja stranih ulagača.
Fogec kaže da je u Hrvatskoj nužno promijeniti odnos prema investitorima. Prepreke im često postavljaju predstavnici lokalnih vlasti, najviše u južnim dijelovima Hrvatske. »Spremnost lokalne samouprave za prihvaćanje investicija, pogotovo stranih, smanjuje se kako se krećemo od sjevera prema jugu zemlje«, kaže. Jedan župan iz Dalmacije svojedobno se pohvalio da je njegova županija za 50 posto skratila trajanje procedure prilikom odobravanja investicija.

Međutim, oni su tu proceduru skratili s četiri na dvije godine, ne shvaćajući da se u biznisu vrijeme ne mjeri u godinama, nego u tjednima ili mjesecima, primjećuje Fogec. S druge strane, Vlada nastoji promijeniti odnos prema investitorima, ali je problem u tome što nema koordinacije između središnjih i lokalnih vlasti.

​Objediniti agencije

– Ne postoji mehanizam koji Vlada može povući da natjera lokalne dužnosnike kako bi počeli provoditi ono što trebaju. Ta kopča ne postoji, kazao je Fogec. Osim toga, ako se razlikuju vladajuće stranke na središnjoj i lokalnoj razini, komunikacija među njima još je teža. Prema Fogecu, sve bitne promjene moraju početi s vrha vlasti. No, nevolja je što su posljednjih 20 godina, primjerice, hrvatske vlade »triput otvorile i triput zatvorile agenciju za investicije i konkurentnost«, koja je trebala biti jedno mjesto (one stop shop) na kojem strani investitori mogu pokrenuti ulaganja u našoj zemlji.

Hrvatska bi trebala poduzetništvo promovirati odgojem i obrazovanjem ljudi, ali i na nacionalnoj razini, smatra Mario Petrović, član nadzornog odbora Jadranka grupe u Malom Lošinju, poduzetnik kojem je trebalo nekoliko godina da bi pokrenuo dvije investicije, među ostalim i Visoku školu za komunikacijski menadžment Edward Bernays.

– Državu trebamo promovirati ne samo kao turističku destinaciju, u čemu smo uspješni, nego i kao ulagačku destinaciju, po uzoru na Dansku i druge zemlje, kaže Petrović. Agencije na različitim područjima, kaže, treba objediniti u jednu koja će promovirati investicije.

Slično misli i Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, koji naglašava da je Vlada u Strategiju razvoja zemlje do 2030. zapisala promociju Hrvatske kao privlačne poslovne i investicijske destinacije, kao i promociju hrvatskih proizvoda i usluga. Lucić smatra da se investicijska klima u zemlji pozitivno mijenja, da nije tako loša kako se prikazuje. Primjerice, prema anketi koju je Njemačka trgovinska komora u Hrvatskoj nedavno provela među članicama, čak 75 posto tvrtki reklo je da je zadovoljno poslovanjem u našoj zemlji i da bi ponovo ulagalo u Hrvatsku.