Predstava je počela, a kako će i kada završiti, tek ćemo vidjeti. Naime, jučer su za više od devedeset zemalja svijeta, odnosno za robu koja iz njih pristiže u SAD, na snagu stupile carine koje je američki predsjednik Trump uveo kao svojevrsni »reciprocitet radi smanjivanja trgovinskog deficita«.

– Ponoć je!!! Milijarde dolara od carina sada se slijevaju u Sjedinjene Američke Države, objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social samo nekoliko trenutaka nakon što su carine stupile na snagu.

A one su doista šarolike. Tako se na Tajvan odnosi 20 posto carine, bez obzira što je riječ o ključnom američkom savezniku na Dalekom istoku.

Kanadi je, umjesto prvotnih 25, uvedeno 35 posto pod izlikom da službena Ottawa ne surađuje dovoljno u suzbijanju trgovine drogom preko američke granice. Laosu i Mijanmaru »odrezano« je 40 posto u carinama.

Neutralna Švicarska sada se nosi s carinama od visokih 39 posto, iako nikome nije jasno čime je Bern ovo »zaslužio«.

Udar na Indiju

Dio zemalja, poput Japana i Južne Koreje, iskoristilo je period od Trumpova dolaska u Bijelu kuću, kada je već najavio kako će carine bitio njegovo glavno oružje, da bi pregovorima ishodili niže, blaže stope.

I djelomično su uspjeli u tome jer se na robu koja sada dolazi iz Japana u SAD primjenjuje stopa od 20 posto, baš kao i za Južnu Koreju. No, nisu svi bili, niti su još uvijek, otvoreni za pregovore.

– Ne pada mi na pamet da sada otvaramo pregovarački proces s Trumpom. To bi bilo za našu zemlju ponižavajuće, a uspjeh bi bio vrlo upitan.

Pitanje je što bi od bilo kakvih pregovora sada dobili, ustvrdio je brazilski predsjednik Lula čiju zemlju, odnosno robu koja iz nje dolazi, SAD sada carini s ogromnih 50 posto.

Umjesto pregovora, Lula je najavio kako će radije razgovarati s Kinom kako bi veći dio brazilskih roba i usluga preusmjerio na kinesko tržište.

Ovo je jasan pokazatelj da će se zemlje BRICSA (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) pokušati organizirati i uspostaviti novo, paralelno svjetsko tržište kako bi izbjegli veće gubitke u svojoj proizvodnji. Iako osnovan prije petnaestak godina, BRICS do sada nije imao veći značaj, no ta bi se uloga mogla promijeniti.

– U ovome trenutku događa se redefinicija globalne ekonomije, i vjerojatno ništa više neće biti isto, neće biti ni nalik onomu na što smo navikli. Stvara se jedan novi globalni ekonomski poredak, kaže za naš list dr. Dino Ivan Dogan sa »Luxembourg school of business«.

Iako je carine najavio kao model izjednačavanja SAD-a s ostalim zemljama koje su ga, kako tvrdi, godinama iskorištavale i potkradale, carine se primjenjuju i na drugim osnovama, kao modeli pritiska, pa čak i kao sankcije.

Tako je Indiji uvedena carina od 50 posto jer New Delhi i dalje kupuje rusku naftu u ogromnim količinama. I to je prilično pametan potez.

Umjesto da sankcionira samu Rusiju zbog rata u Ukrajini, SAD sankcioniraju, i to prilično žestoko, one koji od Rusije kupuju energente i na taj način omogućuju ruske vojne poduhvate.

Meksiku su carine još u razmatranju budući da traju pregovori između njih i Washingtona, no glavno pitanje nije trgovinski disbalans, već pritok imigranata i krijumčarenje droge preko južne američke granice.

Povijesni problemi

Kako god bilo, diljem svijeta upaljen je znak za uzbunu, a gotovo sve zemlje danas traže model kako normalizirati međunarodnu trgovinu, kako naći alternativna tržišta i kako iz svega ovoga izaći sa što manje štete. Traže se nova ekonomska savezništva, novi partneri, a u tome će, izgleda, najuspješniji biti Brazil, Indija i Kina, iako su im uvedene carine vrlo visoke, a udio roba koje izvoze u SAD znatan.

Europska unija je, što se tiče uvedenih carina, prošla »relativno blago«, s carinama od 15 posto. No, to još uvijek ne znači da se taj udar neće osjetiti na europskom gospodarstvu. Problem kod Europske unije leži u nečem drugom.

– Europska unija prilično je nespremno ušla u sve, apsolutno je nepripremljena. Ako itko misli da se europske zemlje poput Francuske ili Njemačke, a pogotovo manje zemlje poput Slovačke ili Hrvatske, same mogu nositi s ovim redefiniranim globalnim gospodarstvom, taj živi u iluzijama.

Europska unija treba tražiti nove dodatne partnere. I treba vidjeti tko bi taj partner mogao biti. S jedne strane, Europskoj uniji treba novo tržište, ali isto tako treba joj partner koji posjeduje mineralna bogatstva. I sve upućuje na Afriku, kaže dr. Dogan.

Na žalost, u tome leži i jedan povijesni problem. Do prije stotinjak godina velikim dijelom afričkog kontinenta vladale su upravo europske zemlje, a one danas na svoje nekadašnje kolonijalne vladare ne gledaju baš lijepim očima.

Za vrijeme belgijske vladavine Kongom, koji je rudama i mineralima najbogatija afrička država, počinjeni su ogromni zločini u kojima su stradali milijuni ljudi. Zločini koji se danas savršeno uklapaju u opis genocida. A to se ne zaboravlja tako lako.

– Naravno, iako je od tada prošlo dosta godina, ne može se reći »sada više to ne vrijedi, bilo pa prošlo«. Ljudi pamte, i uspostavljanje jakih i značajnih veza s državama koje su prolazile kalvariju bit će jako teško.

Uz to, na afričkom kontinentu već dvadesetak godina Rusija i Kina znatno jačaju svoje prisustvo i pitanje je koliko sada tu još ima mjesta za nove igrače, kaže dr. Dogan.

Poluvodiči i čipovi

Uz ove, nazovimo ih redovne carine, Donald Trump najavio je jučer da će uvesti i carine od 100 posto na poluvodiče i čipove što će, vrlo vjerojatno, izazvati i globalno poskupljenje elektroničkih uređaja. No i tu ima »kvaka«.

Naime, tvrtke za proizvodnju elektroničkih čipova koje su izgradile, ili će tek izgraditi svoja postrojenja u SAD-u, bit će izuzete iz ove mjere.

Tako će za najvećeg svjetskog proizvođača, TSMC s Tajvana, carina biti 0 posto. Carine, ali znatno smanjene, na čipove plaćat će i Samsung te SK Hynx, no pod kojim uvjetima i zbog čega su one dobile povlašteni status, ni Bijela kuća ni sami proizvođači nisu htjeli komentirati. Nvidia i Intel, koji su bazirani u SAD-u, naravno, neće biti dužni plaćati nikakve dodatne namete.

Ovaj plan o carinjenju poluvodiča posebice je zatekao dalekoistočne kompanije koje ogroman dio svog izvoza temelje upravo na izvozu elektronike.

Kako je komentirao Dan Lachica, predsjednik udruge proizvođača poluvodiča i čipova s Filipina, ove će carine biti za njegovu zemlju pogubne jer se oko 70 posto izvoza odnosi upravo na poluvodiče.

Trumpove nove carine, odnosno davanja u iznosu od 100 posto koje se primjenjuju na sve zemlje i sve proizvođače, osim iznimki koje su sklopile posebne ugovore, bit će službeno objavljene sljedećeg tjedna. Što znači da veliki igrači na polju elektroindustrije imaju samo nekoliko dana da za sebe ishode posebne povoljne uvjete, jer u protivnom čak i njihov opstanak dolazi u pitanje. Ma koliko god moćni i tehnološki napredni u ovome trenutku bili.

Potražnja za kontejnerskim prijevozom ne pada

Svjetska potražnja za kontejnerskim prijevozom odolijeva neizvjesnosti u svjetskoj trgovini, budući da su slabije rezultate u Sjevernoj Americi nadoknadile pojačane narudžbe iz drugih dijelova svijeta, izvijestio je danski brodarski div A.P. Moller-Maersk.

Obujam kontejnerskog prijevoza tereta trebao bi ove godine porasti za dva do četiri posto, procjenjuju u danskom divu, izmijenivši svibanjsku procjenu koja je pokazivala mogući pad za jedan posto, ali i rast za četiri posto.

SAD je smanjio uvoz, ali druge su ga regije pojačale, uključujući i Europu, i time više nego nadoknadile američki pad, navodi Maersk u izvješću o poslovnim rezultatima u drugom tromjesečju.

– Potražnja je ostala otporna, čak i uz oscilacije na tržištu i povijesnu neizvjesnost u svjetskoj trgovini, a mi smo ponovo reagirali primjerenom brzinom i fleksibilnošću, rekao je izvršni direktor Vincent Clerc.

Dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) porasla je u razdoblju od travnja do lipnja za sedam posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosila je 2,3 milijarde dolara, pokazuje izvješće danske kompanije.