ZAGREB – Od 7,6 milijardi kuna trošarina na energente i električnu energiju, što su ih u prošloj godini kupujući uglavnom gorivo platili hrvatski građani i tvrtke 2,89 milijardi kuna, odnosno 38 posto otišlo je u blagajne HC-a, HAC-a i HŽ-Infrastrukture – pokazuje to Vladino izvješće o izvršenju prošlogodišnjeg proračuna. Među tim trima tvrtkama najbolje je prošao HC koji dobiva 80 lipa po litri prodanog energenta, pa je tako lani od trošarina dobio 1,965 milijardi kuna, što je tek 1,6 posto manje nego u 2019. godini. Nešto više od 467 milijuna kuna dobile su Hrvatske autoceste, pa je njihov prihod od trošarina bio 3,1 posto manji nego godinu dana ranije, dok je HŽ Infrastruktura dobila isti iznos kao i godinu dana ranije, 462,5 milijuna kuna.

Te tri tvrtke u dijelu prihoda koji zakonski dobivaju iz trošarina nisu osjetile pad kakav su inače doživjele trošarine u prošloj godini, što je logično s obzirom na to da je potrošnja smanjena zbog lošije turističke sezone.

Lošija sezona

Tako je ukupan prihod države od trošarina na energente i električnu energiju, iz kojeg tri infrastrukturne tvrtke i dobivaju svoj dio trošarina, bio čak milijardu kuna, ili 13,3 posto manji nego 2019. godine kad je država od tih trošarina ubrala 8,76 milijardi kuna.

Trošarine na energente čine više od 50 posto prihoda od svih trošarina, pa nije ni čudo što je država od tih posebnih poreza lani ubrala 1,7 milijardi kuna manje nego u 2019. godini. Lani su trošarine u državni proračun donijele ukupno 14,5 milijardi kuna, odnosno 11 posto manje nego godinu dana ranije.
No, dok su trošarine na energente pale 13,3 posto, ukupan prihod trošarina na duhan manji je za »samo« 1,4 posto, jer je pad prodaje zbog lošije turističke sezone neutraliziralo povećanje trošarina prošle godine u travnju. Najveći pad prihoda od trošarina dogodio se naravno kad su u pitanju automobili i ostala motorna vozila. Poseban porez na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove u 2020. godini u državnu je blagajnu donio 738,3 milijuna kuna, što je 38,2 posto manje nego lani.

– Ovakvo kretanje je direktno pod utjecajem smanjenja kupnje automobila zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa i neizvjesnosti koju donosi budućnost, napominje Vlada u izvješću o izvršenju proračuna.

Pali su i prihodi od ostalih trošarina koji ukazuju na potrošnju u turističkoj sezoni, pa su tako prihodi od trošarina na pivo manji za 9,6 posto, trošarine na alkohol i alkoholna pića za 7,6 posto, a za 4,2 posto manji su prihodi i od posebnog poreza na kavu. No, među trošarinama postoji i jedna koja je u državni proračun lani u pandemijskoj godini donijela veće prihode. Riječ je o trošarini, odnosno posebnom porezu na bezalkoholna pića od kojeg je država lani, u odnosu na 2019., povećala prihode za 36,7 posto. Dogodilo se to prije svega zbog primjene drugačijeg obračuna ovog posebnog poreza jer je država od prošle godine povećala namete na pića koja u sebi imaju više dodanog šećera.

Porezna rasterećenja

Pad prihoda od trošarina za 13,3 posto otprilike je na razini prosječnog pada na sve potrošačke poreze, u koje spadaju i trošarine. Od tih je poreza na robe i usluge uključujući trošarine, lani prikupljeno 63,47 milijardi kuna što je čak deset milijardi kuna manje nego godinu dana ranije. No, zanimljivo, država je ipak zaradila ubrala milijardu kuna više nego što su bili njezini proračunski planovi iz studenoga prošle godine.
Najviše je, u odnosu na 2019., izgubljeno na PDV-u, koji je donio prihode od 47,2 milijarde kuna, što je 7,7 milijardi ili 14 posto kuna manje nego godinu ranije. Iako je najvećim dijelom taj pad prihoda posljednica smanjenje potrošnje, odnosno pada gospodarstva ipak je dio prihoda od PDV-a »otišao« i na određena porezna rasterećenja čije je primjene počela 1. siječnja 2020. ili ih je uvela tijekom godine kako bi lakše podnijeli udar pandemije. najznačajnija promjena dogodila se početkom prošle godine, kada je počela primjena smanjenja stope PDV-a s 25 na 13 posto za pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljstvu. Uz to uvedena i mogućnost plaćanja PDV-a po plaćenim ili naplaćenim računima, a sve s ciljem osiguravanja dodatne likvidnosti gospodarskih subjekata.