Pregovori HDZ-a i lijevo-liberalne oporbe o ustavnim sucima su prekinuti i hrvatskom politikom trenutačno dominiraju odjeci nastupa Marka Perkovića Thompsona na dočeku hrvatske rukometne reprezentacije u organizaciji Vlade Andreja Plenkovića i ostavka/smjena ministra Marina Piletića. Ali, SDP najavljuje za idući tjedan »pokretanje procesa izbora tri ustavna suca«.

Osim toga, ta će stranka i realizirati prijedlog svog Savjeta za pravosuđe da se s 30 zastupničkih potpisa u Hrvatskom saboru otvori rasprava o izvješću predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti, a u dnevnom redu sjednice su ona za 2022., 2023. i 2024. godinu. Planirano je bilo da SDP već prošli tjedan prikupi potrebne potpise i dovede u parlament Gordanu Jalšovečki, koju je Državno sudbeno vijeće prije deset mjeseci ovlastilo za obavljanje upravnih poslova u Vrhovnom sudu, kako bi odgovarala na pitanja zastupnika. Odgođeno je to zbog činjenice da je kompletna javnost tada bila fokusirana na spomenuti doček, ali za koji dan će provedena biti ova inicijativa Zlate Đurđević, nove predsjednice SDP-ovog Savjeta za pravosuđe.

Što se tiče »pokretanja procesa izbora tri ustavna suca«, Saša Đujić, koji je u SDP bio zadužen za propale pregovore, nije htio otkriti o čemu bi tu konkretno bila riječ. No, SDP-u kao oporbenoj stranci saborski Poslovnik tu zapravo ne pruža puno izbora. Tim je dokumentom Odbor za Ustav određen kao tijelo koje vodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaže ih Saboru. Zastupnici o kandidatima potom raspravljaju na plenarnoj sjednici i tajno glasuju.

SDP bi, znači, mogao temeljem potpisa trećine članova Odbora za Ustav zatražiti sjednicu tog radnog tijela na kojoj bi ono usvojilo prijedlog ustavnih sudaca i poslalo ga Saboru. Predsjednik Odbora za Ustav Ivan Malenica (HDZ) imao bi, sukladno Poslovniku, rok od osam dana za sazivanje te sjednice. Na taj bi se način SDP, parlamentarna ljevica općenito, legitimirao kao konstruktivna politička opcija unatoč prekidu pregovora s HDZ-om o popunjavanju tri mjesta u Ustavnom sudu i to zbog odluke Vlade da zaobiđe lokalne vlasti u Zagrebu i preuzme odgovornost za organizaciju Thompsonovog nastupa za brončane rukometaše. Druga je stvar što je SDP zainteresiran za to da u ovom ciklusu ne bude izabran niti jedan ustavni sudac, da ih nakon sredine travnja i isteka mandata Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu ostane samo deset, a za svaku je odluku nužno minimalno sedam glasova. Što će učiniti Odbor za Ustav ovisi isključivo o HDZ-ovoj većini.

Ona može plenarnoj sjednici predložiti svih 13 kandidata za Ustavni sud koji su saslušani još u studenom, a može i taj popis suziti na samo tri imena. Potonje bi iz perspetive HDZ-a bilo političke oportunije jer ako je više kandidata, manje su šanse da barem jedan dobije 101 glas. Od kada je u Ustav 2010. ugrađeno pravilo da se ustavne suce bira dvotrećinskom većinom, još se nije dogodilo da je bez prethodnog dogovora HDZ-a i SDP-a nekog kandidata na glasačkom listiću zaokružio 101 zastupnik. Bilo je onih kojima je u takvim situcijama nedostajalo svega nekoliko glasova, ali uspio dosad nije nitko.

HDZ će sigurno ponuditi plenarnoj sjednici svoje kandidate, nadajući se da bi barem netko od njih mogao proći, ali to bi predstavljalo veliko iznenađenje. Ne samo da bi svi zastupnici desne oporbe, primjerice i Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić te Most, morali podržati HDZ-ove kandidate, a ne zna se zašto bi to napravili, nego bi i pokoji zastupnik ljevice trebao identično postupiti. Dakle, izvjestan je ishod neizbor niti jednog ustavnog suca, ali, kako je nedavno izjavio ministar Branko Bačić, u prošlosti je već bilo razdoblja u kojima je Ustavni sud funkcionirao s deset sudaca.