Foto Davor Kovačević
Zekanović mu je upadao u riječ pa ga je Grmoja izbacio sa sjednice. Nakon toga je Grmoja proglasio pauzu od 10 minuta, jer je "HDZ poslao provokatora koji želi ometati rad Vijeća"
povezane vijesti
Završena je sjednica saborskog Antikorupcijskog vijeća na kojoj su saslušani bivši članovi Uprave Ine. Pozvani su i premijer Plenković i bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, no oni su ranije poručili da se neće odazvati pozivu.
Plenkovićevo mjesto ostalo je upražnjeno.
Predsjednik vijeća Nikola Grmoja izjavio je prije početka sjednice kako će nesudjelovanje na sjednici Antikorupcijskog vijeća za Vladu Andreja Plenkovića biti smrtonosni udarac.
“Ne bojimo se da će nam premijerovo izvješće uzeti svjetla reflektora jer mislimo da nitko više ne želi slušati premijera koji u jeku inflacije priča o velebnim uspjesima ove Vlade i kako on svime dobro upravlja”.
Član Vijeća Željko Jovanović zatražio je pak od premijera ispriku ustvrdivši da je svojim izjavama uvrijedio članove Vijeća.
Ivan Krešić odgovorio je mailom da je o toj problematici dao detaljni pismeni i usmeni iskaz u nekoliko navrata.
Hrvoje Zekanović zatražio je da se na saslušanje na Vijeću pozovu Tomislav Panenić i Božo Petrov iz Mosta.
Na sjednicu se jedini odazvao član Uprave Ine Davor Mayer, koji je i započeo sa svojim iskazom.
Sve što je Krešić rekao, na identičan sam način prošao i ja i sigurno još neko vrijeme nakon ovoga iskaza neću davati izjave u medijima, nego ću surađivati sa službenim tijelima ove države, rekao je Mayer na početku, javlja Televizija N1 i dodao da ne može govoriti o poslovanju Ine, jer je vezan poslovnom tajnom.
O sebi je rekao da je inženjer kemijske tehnologije s dodatnim edukacijama u struci i da je tijekom godina radio u domaćim i internacionalnim kompanijama. U Upravu Ine imenovan je u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, 2011. godine, u vrijeme kad je Hrvatska ulazila u EU i kad su trajali pretpristupni pregovori, rekao je.
“Htio bih naglasiti, što svi prisutni znamo, da je energetika strateško političko pitanje i pitanje nacionalne sigurnosti jedne države. Proces dekarbonizacije u svijetu trajat će sigurno tridesetak godina, a uspjet će one države koje ugljičnovodične kompanije budu imale u svom vlasništvu. Republika Hrvatska, nažalost, nema pod potpunom kontrolom sektor nafte od 2009. godine”, rekao je Mayer, dodavši da članovi uprave strateških energetskih kompanija moraju imati doticaj s politikom.
U svim zemljama je kriterij da u naftnim korporacijama rade ljudi iz naftnog biznisa, samo kod nas to nije uvijek slučaj, dodao je.
Hrvatska od 2009. nema potpunu kontrolu nad naftnom kompanijom, kao što to ima nad HEP-om, rekao je.
“Energetika je geopolitičko pitanje, Ina je geopolitičko pitanje”, rekao je Mayer.
Mi, nažalost, kao država svoje stručnjake odbacujemo. Oni odlaze kako se mijenjaju politike i dolazimo do problema da nam pregovore vode političari, a ne stručnjaci. Dolazimo i do pitanja tko zaista jest naftni stručnjak, a tko nije, rekao je Mayer.
Naglasio je i da je četvrti predsjednik Uprave Ine od 2009. godine mađarski državljanin. “Nemam ništa protiv nacionalne pripadnosti, ali to bih istaknuo”, rekao je Mayer.
Zekanović: Most je Mayeru omogućio da u šest godina zaradi 12 milijuna kunaSaborski zastupnik Hrvoje Zekanović (HDS) ustvrdio je u utorak kako je Davoru Mayeru, članu Uprave Ine, koji će danas svjedočiti na Antikorupcijskom vijeću, Most omogućio da u zadnjih šest godina legalno zaradi 12 milijuna kuna. Dolazi nam Mayer koji je u upravi Ine 10-11 godina, 2016. trebao je ‘odletjeti’, ali ga je zaštitio Most, ostavili su ga na tom mjestu, pa je danas došao svjedočiti o korupciji, rekao je Zekanović u saborskom govoru na slobodnu temu. Naveo je da Mayer godišnje zarađuje oko dva milijuna kuna, a pomnoženo sa šest godina, zaradio je 12 milijuna kuna. Dužan je onima koji su mu to omogućili, izjavio je, dodavši kako bi pod takvim uvjetima i on došao svjedočiti, „a možda i ne bi“. Zekanović, koji je odnedavno član Antikorupcijskog vijeća, ustvrdio je i kako to tijelo radi suprotno saborskom Poslovniku, ali da se unatoč tome u medijima uvriježila tvrdnja da je važnije sudjelovati na “nelegalnoj“ sjednici Vijeća, nego nazočiti u Saboru današnjem premijerovom Godišnjem izvješću o radu Vlade. |
“Ono što vi ne možete reći, a ja mogu, a to je da iza MOL-a stoji Mađarska, mađarske obavještajne službe i mađarske institucije”, rekao je Grmoja, dodavši da je Mayer 2014. godine spriječio nepovoljnu odluku za Hrvatsku rušenjem kvoruma. “Dokad se taj instrument koristio i kada se prestao koristiti?”, upitao je Grmoja.
“Ne kažem da je gašenje rafinerije Sisak bila u interesu Mađarske, s njihove strane je to bilo potpuno logično. S hrvatske stane je bilo potpuno drugačije”, rekao je Mayer.
Rafinerija je bila zastarjela, ali njeno gašenje je naštetilo gradu i fakultetima, to je dugoročno loša odluka, rekao je.
“Naš prijedlog je bio da radi do modernizacije rafinerije Bar”, rekao je i dodao da nakon toga više nisu rušili kvorum, nego da su tek nekoliko puta prijetili tim instrumentom.
“Memorandum je slika i prilika problema u INA-i, ali nije ih uzrokovao nego ih je samo zakomplicirao. Strateški partner je još iz ugovora 2003. bio u obvezi sačuvati rafinerije i modernizirati one u Rijeci, a to se, nažalost, nije dogodilo”, rekao je.
2014. je MOL izašao s ultimativnim prijedlogom zatvaranja rafinerije Sisak, rekao je.
“Dobili smo prijedlog od danas do sutra, kontaktirali smo odmah tadašnjeg ministra, imali smo ponoćni sastanak, informiran je bio i tadašnji premijer i jedina opcija je bila da srušimo kvorum, što nije bilo popularno u korporacijama. 2016. na Badnjak Plenković obznanio da Hrvatska ide u vraćanje Ine, sve što se dogodilo nakon toga je bilo razmišljanje da moramo kupiti neko vrijeme da ne oštetimo kompaniju. RH u ovom odnosu u Ini već godinama je u situaciji da pregovora s ekipom koja ima ogromno iskustvo i oni su u upravljačkoj strukturi MOL-a, a mi naše stručnjake redovito odbacujemo, kako se mijenja politika, tako se odbacuju i oni”, rekao je Mayer.
Zekanović izbačen
Zatim je pitanja počeo postavljati Hrvoje Zekanović.
E, moj gospodine Mayeru, što ste vi uopće dolazili ovdje, nije mi jasno. Kažete da ne želite ulaziti u političke igre, a ovdje ste upravo to. Sad ste u jednom političkom cirkusu i nije mi jasno zašto ste došli, kad javnosti niste dali nijedan odgovor na pitanja o korupciji. Primate li vi legalno novac iz proračuna oko dva milijuna kuna godišnje i je li istina da ste u 11 godina primili oko 22 milijuna kuna legalnog novca?, upitao je Zekanović Mayera.
Zašto vi 11 godina nikada niste našli hrabrosti da kažete kako nešto ne valja? Je li vaš razlog dolaska ovdje to što vas je Plenković nabio iz Ine? Jeste li vi kao član Uprave Ine imali suradnju s ministrima Mosta?, nastavio je Zekanović.
Grmoja ga je upozorio da ne vrijeđa čovjeka.
To nisu pitanja, to je vaš performans, rekao je Grmoja.
“Kolika je vaša plaća?”, nastavio je Zekanović s pitanjima.
“Molio bih vas da me pustite da odgovorim do kraja pa onda komentirajte”, rekao je Mayer. “Prvo, ja više nisam član uprave Ine pa više ne znam otkud teza da ja svake godine primam plaću. Ja od 2020. nisam član uprave Ine”, rekao je Mayer.
Zekanović mu je upadao u riječ pa ga je Grmoja izbacio sa sjednice. Nakon toga je Grmoja proglasio pauzu od 10 minuta, jer je “HDZ poslao provokatora koji želi ometati rad Vijeća”.
Pitanje Dalije Orešković
Prvo pitanje proizlazi iz vašeg izlaganja, a to je da u ovakvim kompanijama koje se tiču i energetike i strateški su važne, da bi kriterij imenovanja ljudi u NO-ove i upravu trebao biti iskustvo u naftnom poslovanju, a istovremeno i radno iskustvo u Ini i da nisu nažalost svi članovi uprave i NO-a imenovani uz kumulativno poštovanje oba kriterija pa me zanima možete li reći koji to članovi te kriterije nisu ispunjavali, pitala je Orešković.
“Kriterij tada kad smo mi bili izabirani, da su uglavnom članovi uprave vrhovnih tijela jedne kompanije, osobitko kad govorimo o biznisu, imaju iskustva u naftnom biznisu i iskustva u kompaniji za koju se bira. Obično se rijetko kad dogodi da čovjek nema nikakve veze s naftnim poslovanjem, uz ogradu ako je član uprave pravne struke, ne mora nužno imati iskustva samo u naftnim kompanijama, i financijski stručnjaci koji dolaze iz drugih kompanija”, rekao je Mayer.
Što se tiče imena, Mayer je rekao da zna za neke ljude, ali ne bi govorio o imenima. “Načelno bih rekao da mi kao država jako dugo nemamo prave kriterije za izbor ljudi u državne korporacije”, rekao je Mayer.
Drugo pitanje tiče se afere u kojoj je Damir Škugor oštetio Inu za milijardu kuna. S obzirom da ste vi u trenutku imenovanja bili član uprave Ine, imate li saznanja kako je teklo imenovanje, tko je predložio, na temelju kojih kriterija, Damira Škugora kao direktora trgovačkog društva Inine tvrtke kćeri i jesu li članovi Ine iz kadrovske službe imali podatke da je Škugor već potpisivao štetne ugovore o prodaji plina ispod tržišne cijene talijanskoj tvrtki, čime je Ina oštećena za dvadesetak milijuna eura?, upitala je Orešković.
U cijelom nizu godina od 2011. pa do 2020. godine dosta su se često mijenjala korporativna pravila što dolazi na Upravu, a što ne. Krajem godine dobili bismo listu od 70-80 imenovanja, nekad i 150 imenovanja, gdje bi se produžavalo ili mijenjalo članovima uprava ili Nadzornih odbora njihovi mandati. Puno smo puta tražili, nismo bili zadovoljni time jer su uglavnom bile suhoparne ime i prezime i CV, pa temeljem toga vi ne možete ući u ime od svakoga i očekujete od ljudskih resursa da vam oni daju analizu. Mi kao kompanija tada nismo imali takvu sofisticiranu analizu da bismo imali osjetljivije podatke o osobi, nego suhoparnu analizu CV-ja. Tada kad se to događalo, sigurno nas nitko nije upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom. Ja sam ga upoznao 2017. ili 2018. godine, što je bilo nakon ovoga događaja što ste rekli, rekao je Mayer.
Treća tema, 2018. godine potpisan je Memorandum između Ine i Janafa, čiji je supotpisnik, ne kao ugovorna strana nego netko tko daje svoju političku podršku, bio resorni ministar. Zanima me imate li informacija o tome koliko se dugo pregovaralo o sadržaju toga memoranduma, tko je u ime Ine sudjelovao u potpisivanju i tijeku pregovora, koliko je to dugo trajalo, s kime se pregovaralo sa suprotne strane, od strane Janafa, i je li presudnu riječ o tome da se taj ugovor sklopi imao tadašnji ministar Ćorić?, upitala je Orešković.
Memorandum o Janafu potpisan je u kolovozu 2018. godine, koliko se sjećam. Dugo se pregovaralo, mi smo na neki način vršili poslovni pritisak da se što prije ugovori modernizacija rafinerije Rijeka. Bez toga Ina prestaje imati smisla osim samo kao distributivno skladište. Ne puno prije od potpisivanja memoranduma ne sjećam se da smo o memorandumu razgovarali. Došao je iznenada. Ne mogu reći da je bio u neskladu s onime o čemu smo razgovarali, ali tada je prvi put donesena odluka da se daje smjernica članovima uprave Janafa, da bi bilo dobro da naprave prespoj između rezervoara u Sisku na Janaf, jer samog trenutka kad to napravite, nama prestaje razlog zašto rafinerija Sisak treba raditi. Dok taj prespoj nije napravljen, nafta je morala biti prerađivana u Sisku, rekao je Mayer.
Mi smo rekli da bi bilo bolje da je završena evaluacija pa da se onda napravi prespoj. Imate jedan vrlo toksičan odnos između države i MOL-a. Kad je bio taj Memorandum, ja sam ga vidio možda dan dva prije nego što je potpisan. S mađarske strane bio je potpuno nebitan. Mi smo cijelo vrijeme tvrdili da ne možemo Sisak dirati dok se ne riješi pitanje domaće nafte. Ovim pitanjem smo riješili, samo je pitanje jesmo li od strane MOL-a dobili adekvatni uzvrat, rekao je Mayer.
Taj cijeli kontekst memoranduma je u kontekstu problema da strateški partner upravlja strateškom kompanijom, rekao je Mayer.
“Za vas kao člana Uprave taj je memorandum bio iznenađenje i niste imali utjecaj na njegov sadržaj? Kažete da ste zagovarali da se modernizira Rijeka, a Janafu je dan nalog da napravi premosnicu?”, upitala je Orešković.
“Da je završilo otkupom Ine cijela ova priča, ili da završi, ovo ne bi bio nikakav problem. Ako ne završi otkupom Ine, ili nekim drugim aranžmanom u kojem strateški partner neće upravljati strateškom kompanijom, onda se postavlja pitanje što je hrvatska strana dobila. To je bilo kompleksno pregovaranje, dva dana prije sam vidio taj memorandum, ja na njega nisam mogao utjecati, ali nama kao upravi on nije bio bitan, rekao je Mayer.
Kad smo odlučili da ćemo otkupiti Inu, bila je logika kao i ministra Ćorića, pustimo sad to, znate kakav je smjer kompanije. Znamo kakav je smjer kompanije, s naše strane bilo je da se ide u smjeru povratka u hrvatske ruke, bilo otkupa ili pronalaska novog strateškog partnera, rekao je Mayer.
Ovdje je problem da imate susjedni interes, susjednu državu, susjedni interes s našom strateškom kompanijom, rekao je Mayer.
“Vi ste jasno potvrdili da je ovo bio čisti dogovor Tomislava Ćorića i mađarske strane. I vi ste dovedeni u zabludu. Cijela je ova priča s povratkom Ine u hrvatske ruke bila jedna maska”, rekla je Orešković.
Petrov: Vlada je poticala gašenje rafinerije
Ovo sad što je Mayer iznio bilo je ujedno i moje pitanje. Imamo situaciju u kojoj u RH strateška energetska tvrtka Ina u potpunosti u rukama Mađara, a nonsens cijele priče je da Mađari nemaju 50 posto i nemaju nikakvog razloga upravljati tvrtkom, a u potpunosti upravljaju i to uz pomoć naše Vlade, rekao je Božo Petrov.
Što je najgore od svega, Vlada je u javnosti plasirala jednu priču, a iza je radila potpuno suprotno. Govoreći o otkupu Ine, dovela je u zabludu javnost i ljude koje je dovela u Inu, radeći doslovno u dosluhu s Mađarima. Meni je neprihvatljivo da Vlada ljude koje je imenovala u tu tvrtku niti ne obavijesti o ključnom dokumentu koji će utjecati na budućnost strateške kompanije, rekao je Petrov.
Ključna rečenica koju je i Mayer rekao upravo je da je Vlada poticala potpis dokumenta s kojim smo ugasili rafinerije i predali svoje energetsko poslovanje u ruke tuđe strateške kompanije, rekao je Petrov.
Članovi povjerenstva su bili gospodin Ćorić, Validžić i mislim gospodin Vuković, koji je bio pravnik u ministarstvu, rekao je Mayer o sastanku.
Prvi problem je da imamo stratešku kompaniju kojom upravlja druga država. Članove uprave biramo na temelju natječaja. Moj je trajao 11 minuta. Dao sam CV, upoznali smo se i u 11 minuta sam trošio vrijeme da kažem da neke stvari ne smijem govoriti zbog poslovne tajne. Trebao sam govoriti i predstaviti se ljudima, reći im o sebi, a ne smijem im reći o sebi, a oni ne smiju ni slušati što govorim. To je jedna apsurdna situacija. Ja se sad predstavljam ministru, koji me zna već tri godine, rekao je Mayer.
Tko odlučuje o cijenama?
U izlaganju ste govorili da se prilikom odluka koordinirate s Vladom. Ono što bi trebao biti rezultat i ovih sjednica Vijeća i svega što imamo saznanja oko Ine i MOL-a jest raskid suradništva, koje je i Vlada Andreja Plenkovića 2016. slavodobitno najavljivala, rekla je Mirela Ahmetović.
Mene zanima, tko odlučuje po kojim cijenama Ina dobavlja derivate iz MOL-a. Kad je nabavljala derivate iz MOL-a, tko je odlučio po kojim cijenama? Je li tu postojalo pregovaranje, je li cijena fiksna ili se odlučuje po formuli? Je li cijena benzina ista, viša ili manja od troška koji bi Ina imala da to sama radi u svojoj rafineriji?, upitala je Ahmetović.
“Morat ću napraviti ogradu, ali ću vam pokušati odgovoriti. To je javni dokument sa suđenja Ivi Sanaderu, ja sam upravo to objašnjavao i tada me sudac Turudić oslobodio davanja poslovne tajne i tada sam rekao da nažalost to ne dolazi na upravu, iako smo mi držali sve vrijeme da to nije banalan podatak. Mi smo za to inzistiranje da takav podatak mora doći na upravu Ine vrlo često bili komentirani da nismo kapacitet za članove Uprave kad inzistiramo da takve stvari dođu na upravu. Kolege su objašnjavali da ovako velike korporacije sve puštaju na niže razine. Ja sam radio u puno većim korporacijama pa sam znao da to nije tako. Mi smo tražili da se tako uredi i u Ini”, rekao je Mayer.
Ovi poslovni procesi nisu se namjerno htjeli mijenjati i dolazimo do onoga kad je jedan državni dužnosnik rekao da nije bitno tko Inom upravlja nego je bitno ostvaruje li Ina dobit na kraju godine. To su smiješne teze. Ako je pregovarano i ako je cijena nečega danas bila tržišno 100, a oni su na 20 ugovorili s nekim, to u svim korporacijama svijetle crveni gumbi. A to nisu ne znam kako skupe stvari. Takav neki program košta milijun, dva, tri eura. U Exxonu je program koštao 800 milijuna dolara. Kod nas da takav program bude od ne znam koliko milijuna dolara, ali mora postojati interes da se takvo što dogodi, rekao je Mayer.
Ja sam član uprave, ja sam njemu nadređen, a ja njega uznemiravam kako radi. To sam rekao i na suđenju u Ženevi. Isto tako, kad sam tražio cijenu nafte, onda mi je bilo ponuđeno da siđem kod izvršnog direktora pa da slobodno izračunam. Pa za izračunati cijenu nafte trebate biti stručnjak. Meni bi trebalo dva-tri dana i rekao sam da je to bilo ispod často sići u kancelariju dolje. I država je trebala reagirati, evidentno je gdje ja na tri stranice objašnjavam nešto i na najmanje bitnoj rečenici ispada da ja to temeljem svog ega ne radim, rekao je Mayer.
Ne možete sve aktima propisati, morate imati ljude moralnog digniteta i stručnih znanja. Možete opet izabrati krivog ili pravog čovjeka, ali morate imati neke kriterije, rekao je Mayer.
Slično je i s nabavom sirove nafte, o čemu odlučuje MOL, a ne Ina, kazao je bivši član uprave Ine.
Moje pitanje je trebalo biti tko odlučuje po kojoj se cijeni hrvatska nafta prodaje MOL-u i je li s tom politikom upoznat NO, rekla je Ahmetović.
Dužan sam vam još jednu stvar. Pitali ste me je li predsjednik uprave MOL-a nadređen operativnom direktoru. Ne izravno, nego je cijeli paket upravljanja Inom napravljen na način – a to je da upravu Ine vodi uprava društva, ali stvarno vodi jedan čovjek, predsjednik uprave koji ima većinski glas. On ima sve mogućnosti koje drugi članovi uprave nemaju i on operativno upravlja kompanijom. Njemu su izvršni direktori asistenti. Kad je to promijenjeno, MOL je pametna korporacija, optimizira na razini svoje grupe i oni su upozoreni da je to protuzakonito i to je prilagođeno zakonu tako da operativni direktori nisu bitni, nego su postali kontrola direktorima sektora, koji su baza. Uprava je kao satelit izbačeno iz te priče, mi smo bili faktor koji se stalno pokušavao miješati u poslovanje i dolazimo do ključnog problema. MOL horizontalno upravlja, ista razina menadžera u Ini može reći da po papirima nije istina. Kompanija se vodi dvostruko, to nije štetno za financijski rezultat kompanije i to je ono gdje ne možete podvući crtu. Vi i dalje imate postavljen sustav tako da odgovarajuća razina u MOL-u upravlja odgovarajućom razinom u Ini i imate situaciju da ja kao član Uprave odgovaram što radi Škugor, a on kad donosi neku odluku, mailovima provjeri tu odluku s MOL-om, provjeri sa svojim nadređenim u Ini i tek kad se dobro zapakira paket, to dolazi na upravu na glasanje. Oni na taj način vrše kontrolu nad korporacijom, a to nije dobro za Republiku Hrvatsku, rekao je Mayer.
O prijevozu nafte
Tomislav Ćorić je rekao da je izvoz hrvatske nafte isplativije nego prijevoz u Rijeku, a cijenu je odredio MOL. Zanima me je li se na upravi analiziralo ili odlučivalo o nekom drugom, po Inu povoljnijem scenariju od izvoza hrvatske nafte u Mađarsku, rekla je Ahmetović.
Vaša konstatacija ima potpuno utemeljenje, međutim, do njega nismo došli iz razloga. Naime, odluka ne dolazi na Upravu Ine. Mi smo tada, kolega Krešić i ja inzistirali da to mora doći do uprave. Prijedlog od strane MOL-a i nije bio tako nekorektan, ali tu se ne radi o tako velikim količinama. MOL je jedna relativno dobro uređena kompanija, koja kotira na burzi i svjesni su da prijevoz nafte u Mađarsku ne može ići po totalno neuređenim cijenama. Oni su odredili cijenama na temelju jedne međunarodne nafte koja najviše odgovara hrvatskoj nafti. Oni su došli s prijedlogom da to bude ta cijena nafte minus kotacija dva na burzi. Bila je +0,5. To je bio početak 2020. godine, tada ni prvi kontingent nije krenuo, jer je sisačka rafinerija radila. Mi nijednim aktom kao uprava nismo donijeli odluku da se sisačka rafinerija gasi. U onom trenutku kad je bilo dogovoreno, ta nafta je bila relativno po međunarodnim standardima, ali ja ne znam kako je dalje išlo. To se, naravno, može provjeriti, rekao je Mayer.
To smo mi kao članovi uprave razmatrali, ali nismo to tada tražili niti smo više imali priliku jer nismo htjeli ugroziti drugi dio procesa, rekao je Mayer.
Petrov Mayeru: Bili ste poprilično naivni
Na kraju me zanima, budući da se dogodilo ubrzanje od potpisivanje memoranduma, koji je doveo do gašenja rafinerije u Sisku, po meni, izdaja nacionalnih interesa, a vi ste rekli da ste bili u tjednom kontaktu s ministrom Ćorićem, vjerujem da vam je na nekakav način objasnio zašto se to treba napraviti i zašto se memorandum treba potpisati. Molio bih vas da objasnite kako je vama ministar Ćorić objasnio kako se izdaja treba dogoditi, rekao je Božo Petrov.
Tjedno, dvotjedno, nekad su bili češći, nekad rjeđi sastanci. Tada je bilo rečeno, ajmo napraviti sve što možemo da moderniziramo rafineriju Rijeka. Da smo prevršili rok od možda šest mjeseci, godinu dana, da nismo tada ugovorili modernizaciju Rijeke, sigurno strateški partner u jeku covid-krize ne bi dozvolio modernizaciju. Dogodila nam se pomalo i sreća. U kontekstu toga su se dogodili i događali odnosi s ministrom Ćorićem, pa tako oko rafinerije Sisak nije bilo disonantnih tonova, jer smo mi očito krivo razumjeli nešto ili možda i nismo, da Ina ide u smjeru povratka. Moja logika nekih internacionalnih pregovora spajanja obično traje dvije do tri godine. Od 2016., neka logika nama treba neko vrijeme, mi bi tamo negdje 2020. zadnje trebali imati riješenu situaciju. Tada se dugo, dugo odlučivalo koja će korporacija iz tih konzultantskih ugovora raditi proučavanje Ine i tu se nije razgovaralo o tome da to nije dobro za Hrvatsku. Teško mogu reći taj trenutak memoranduma. On je problematičan, ako ostane ovaj odnos kao sada, onda je on problematičan i možemo se vraćati na to gdje nas to vodi, rekao je Mayer.
S obzirom na vaše poslovno iskustvo, moram procijeniti da ste bili poprilično naivni u smislu pomaganja državi. Potpuno je jasno da ste dovedeni u zabludu i da od spajanja neće biti ništa, rekao mu je Petrov.
Je li jedino obećanje bilo – mi ćemo modernizirati Rijeku ili je bilo još nekakvih razloga zbog kojih se trebalo ići u prespoj i gašenje sisačke rafinerije? Je li jedini razlog bio modernizacija Rijeke?, upitao je Grmoja.
Jedini razlog na koji bismo mi pristali i jedan jedini na koji bismo mi pristali. Može ispasti da smo bili naivni, ali s obzirom na to kako stvari u Hrvatskoj funkcioniraju i traju duže nego vani, morali smo tako raditi. Opravdanje nije da Hrvati loše upravljaju kompanijama. To je nažalost činjenica, ali to moramo mijenjati. S poslovnog stanovišta nije normalno da mi to tako puštamo i da traje dovijeka, rekao je Mayer.
Zanima me je li u tim razgovorima bilo još nekakvih razloga zbog kojih bi Hrvatska trebala ići u prespoj?, upitao je Grmoja.
Ne, nije znao, ali s druge strane su bile puno jače ucjene, tražilo se pokretanje pojedinih sudskih postupaka, vukla su se i suđenja Sanaderu i Hernadiju, svašta se vuklo. Cijelo vrijeme je MOL bio nezadovoljan modernizacijom rafinerije Rijeka i oni zaista to nisu htjeli. To što smo mi tada uspjeli dobiti, da to nismo dobili, mi bi danas trebali biti osuđeni zato što smo ugrozili interes hrvatske države. To je kao u onoj dječjoj igri Hugo, izaberi jedan broj, sigurno ćeš pogriješiti. Jasno smo komunicirali podpredsjedniku Vlade, ako ovo ne prođe, da se mi sami povlačimo iz uprave Ine, rekao je Mayer.
Vlada je zbog Schengena i OECD-a izdala nacionalne interese, konstatirao je Mostov Zvonimir Troskot.
Pitanje Karoline Vidović Krišto
Apsolutno je jasno da tu odluku ministar nije donio sam i da je to odluka predsjednika Vlade, a i jasno je i da sam premijer ne može napraviti toliko štete koliko je Sanader napravio, bez pomoći ministara u njegovom okruženju pa je apsurdno da je za sve optužen bivši predsjednik Vlade, a ne i ljudi oko njega, rekla je Karolina Vidović Krišto.
Ovakav DORH neka mene ne štiti, neka ne štiti nacionalne interese. Da radi svoj posao, da poštuje zakon, onda bi za Inu bio optužen i Stipe Mesić i Dragičević, rekla je Vidović Krišto, kako javlja televizija N1.
Koji je razlog da RH nikada nije zatražila poništenje međudioničarskih ugovora na sudu?, upitala je Mayera.
“Što se tiče ovog konkretnog pitanja, zašto nije pokrenuto pitanje poništenja ugovora na relevantnom domaćem sudu, dosad je bila uvijek neka informacija da se čekala pravomoćna presuda. Dogodilo se da je ona jednom srušena odlukom Ustavnog suda, da je Ustavni sud vratio na ponovno suđenje. Ja ovdje ne branim nikoga, nego samo kažem da je možda postojala logika da se čeka odluka Ustavnog suda. Ona je sad donesena. To mi kao članovi uprave niti ne možemo artikulirati, to pokreće Vlada Republike Hrvatske”, rekao je Mayer.
Dodao je da ne zna zašto to Vlada nije napravila. “Iz svega što smo dosad razgovarali, nisam siguran što bih rekao, ne želim nikoga optuživati, a s druge strane nelogično mi je zašto to nije pokrenuto. Ne mogu ulaziti u razloge, nisam pravnik, ali ne vidim razloga zašto nije pokrenuto, a razloga može biti zilijun. Žao mi je, ako se moglo, da se nije pokrenulo i žao mi je, ako se može, da se ne pokrene”, rekao je Mayer.
Drugo pitanje, Barbara Dorić je kao članica HNS-a imenovana u upravu Ine. I novi član Marin Zovko također je na prijedlog HNS-a imenovan. Je li to novi način kadroviranja koje premijer Plenković primjenjuje?, upitala je Vidović Krišto.
“Kolegu Zovka poznajem i on je stručan, radio je u Plinacru. Kao osobi i stručnjaku o njemu mogu reći samo lijepe stvari, ali mislim da o njemu neće ništa ovisiti u upravi Ine, zato što se mora mijenjati kompletan odnos. Ne mogu to članovi uprave, kao što mi nismo mogli, tako neće ni oni moći. A gospođa je radila u LNG-u. Kad se mi više nismo birali, naprosto su bili izabrani novi članovi uprave, koji u jednom trenutku vjerojatno nisu pravili takve probleme MOL-u kao što smo mi pravili. Mislim da je to bio kriterij u relaksaciji odnosa, kad dođu novi članovi uprave da neće praviti probleme MOL-u”, rekao je Mayer, dodavši da su oni probleme stvarali u pokušaju da zaštite nacionalne interese te interese Ine.
Pitanje Sandre Benčić
Sandra Benčić je Mayeru zahvalila što je odgovorio na pitanje koju je argumentaciju Vlada koristila da bi opravdala ne samo predaju upravljačkih prava u ruke MOL-a, kao i činjenicu da je zatvorena rafinerija u Sisku.
“Imam dva pitanja za vas s obzirom na vaše iskustvo rada u upravi Ine. Je li moguće bilo donijeti odluku o zatvaranju rafinerije Sisak, a da ju eksplicitno premijer nije donio? Drugo, jesu li se ikada radili proračuni, izračuni potencijalnih gubitaka za Inu, a posljedično i za proračun RH, zbog činjenice da ćemo izvoziti sirovu naftu, a uvoziti naftne derivate i jesu li se ikada radile procjene mogućih gubitaka ovisno o kretanju cijena na međunarodnom tržištu?”, upitala je Benčić.
“Vezano za donošenje odluka, ne može se nijedna važna odluka donijeti bez znanja premijera, ali po pitanju stručnog pitanja netko mu mora sugerirati je li to OK, a po pitanju državnog pitanja on sam mora odlučiti je li to dobro ili nije. Ako idemo u otkup Ine, onda je logično zašto se to donosi. Situacija je kompleksna već zbog toga što se mađarska država vrlo, vrlo agresivno i protektivno odnosila i spremni su bili puno toga napraviti, pa i blokirali su nam ulazak u OECD, a razlog je bila Ina. Nismo radili analize, jer smo svjesni toga što konkretno toga domaća nafta donosi, bili smo svjesni da je za RH dobro da se Sisak zatvori zbog drugih razloga, a ako smo zaštitili cijenu u neposrednim pregovorima, onda smo zaštitili da nafta nije prodana po lošoj cijeni. Mi smo to dogovorili po onoj cijeni koja je tada bila tržišno OK. Ne možete povući crtu, član uprave jeste, vaš posao nije da se bavite politikom, ali morate razumjeti politiku jer vas postavlja šef Vlade na prijedlog ministara. Meni nije bio problem da se maknem. Postojalo je tu i boljih aranžmana, ali oni bi tek došli kasnije, što će Hrvatska napraviti s kompletnim setupom kompanije”, rekao je Mayer.
Kako su se po pitanju prespoja ponašali raniji ministri, a kako se ponašao ministar Ćorić?, upitao je Grmoja.
Svi ministri u dogovoru s predsjednicima Vlada nisu dali Janafu konačno odobrenje da se prespoj napravi, a rukovodstvo Janafa je bilo svjesno da je taj prespoj presudan za sisačku rafineriju, a nitko to nije htio dati znajući što to nosi, rekao je Mayer.
Iz mog konteksta je bio problem, ali ja ne mogu sve artikulirati. Ja ako mislim da mi nismo dovoljno dobili tim razgovorima, to je možda politička procjena, a moja procjena kao člana uprave je da mi možda nismo dobili, ali možda i da ja nisam do kraja u pravu, rekao je Mayer.
Pitanje Zvane Brumnića
Dolazimo do problema da ova Vlada nije sposobna upravljati onime što joj je dano na upravljanje i da odluke ne donosi u interesu državljana Republike Hrvatske, rekao je zastupnik Zvane Brumnić.
Govorite o modernizaciji rafinerije. Otkad traje ta modernizacija? Ja mislim da traje barem deset godina, rekao je Brumnić.
Vjerujete li vi da je ova Vlada svojim odlukama bila samo zla ili je bila korumpirana? Brine li Vlada o Ini ili bilo čemu što je strateški interes?, upitao je Mayera.
Vezano za modernizaciju, do prosinca 2019. godine priča o modernizaciji je bila priča. 2019. godine u prosincu je potpisan početak projekta izgradnje postrojenja za duboku preradu nafte. Taj projekt mora biti gotov za dvije godine najduže, ako ga netko sada zaustavi, morat će objasniti svim dioničarima zašto, kad je uz toliko veliku medijsku popraćenost bio pozdravljen taj projekt, rekao je Mayer.
Što se tiče revizorskih izvješća, svjesni smo mi bili jako puno tih rizika, ali još gorih rizika od prevare. Nama je puno veći rizik bio da druga država upravlja strateškom kompanijom. To nam je bio puno veći rizik od prevare. U Ini su radili ozbiljni profesionalci koji su radili za Interpol i koji su radili na prevarama, tako da je ovo vrlo čudno, da nisu otkrili ovu veliku prevaru, rekao je Mayer.
Ina je kao i država, složen mehanizam, prevare postoje, moguće su, uvijek je onaj tko je na čelu odgovoran za to, a mi smo uvijek nakon izvješća reagirali, rekao je Mayer.
Kad imate ovakve odnose među dioničarima, onda se može dogoditi da se ovakvi propusti namjerno zanemare, ali ovdje je veliki iznos u pitanju i taj novac fizički nije otišao iz kompanije van, rekao je Mayer.
Pitanje Katarine Peović o cijeni naftnih derivata
Pitanje je postavila zastupnica Katarina Peović. “Procijenite koja je cijena naftnih derivata”.
“Razumijem pitanje, ali cijena domaće nafte nije toliko krucijalan problem. Molu nije u interesu da bude stigmatiziran. No ta cijena koju smo dogovorili, nije bila loša za Inu”, odgovorio joj je Mayer.
Pitanje Nikole Grmoje o Predragu Sekuliću
Govori Nikola Grmoja. Predrag Sekulić dosta je istupao u javnosti o Rafineriji Sisak. Što mislite o njemu i molim da objasnite kontekst arbitraže, pitao je Grmoja.
“O kolegi Sekuliću iz domoljubne perspektive mogu reći sve najbolje. Imali smo puno kontakata, on je štitio interes radnika Rafinerije Sisak. On je stručna osoba, a ima i kvalitete da je prepoznavao i interes države. Šokiralo me što je izašao iz ove priče i da njega naša država ne treba, smatram da on može dosta pomoći, rekao je Mayer.
Na pitanje o arbitraži Mayer kaže: “Mislim da je negdje 2013. godine Mol pokrenuo tužbu protiv RH u Washingtonu. Tada je Mol tražio 1,2 milijarde dolara štete. Malo mi čudno i da sam na mjestu Vlade ja bih ovo prezentirao kao uspjeh Vlade, jer RH je platila 280 milijuna dolara, a tuženi smo bili za milijardu i 200”.
Nikola Grmoja zaključio je sjednicu. Bilo je jako korisno, kazao je. Vijeće će donijeti zaključke temeljem serije saslušanja, javlja televizija N1.
