EKONOMSKA PROGNOZA

Mladen Vedriš: Trebao bi konačno stati ovaj galop cijena, optimistično bi bilo očekivati i njihov pad

P. N.

Mladen Vedriš / Foto Davor Kovačević

Mladen Vedriš / Foto Davor Kovačević

Ako se gledaju indeksi pojedine robe, prehrambene ili građevinske, oni su se relativno smirili. Dodatni impuls s te strane ne bi trebao doći, rekao je Vedriš



Profesor Mladen Vedriš gostovao je u Dnevniku HTV-a i govorio o rastu depozita te inflaciji.


Rastu depoziti građana u hrvatskim bankama. Tijekom lipnja depoziti su u odnosu na isti mjesec lani porasli za gotovo 42 milijarde kuna. I u odnosu na mjesec prije, svibanj, depoziti su rasli, i to za 12 milijardi. Ukupno građani na žiro i tekućim računima trenutačno imaju više od 160 milijardi kuna.


Mladen Vedriš je rekao kako ne iznenađuje količina novca koja se slijeva na račune građana.




– Jedan razlog je skora promjena u eure i svatko tko je iz raznih razloga držao dio gotovine kod kuće ili negdje drugdje stavit će ih na račun da ih jednostavnije promijeni. Drugi razlog je turistička sezona, cijene nekretnina su porasle. Svatko tko je dobio određen iznos, zaradio, nema što drugo napraviti nego staviti taj iznos na račun. Hrvatska ima relativno skučene mogućnosti ulaganja. Nemamo kao društvo naviku ulagati veće iznose u dionice. Dio kuna je došlo i s POS-ovim kreditima, tvrtke i pojedinci primili su pojedinačne iznose i sve to čini tu količinu novca na računima veću. Inflacija je učinila svoje da za isti krug transakcije, danas trebate više kuna. Ako odete na benzinsku postaju to je 50 posto više, u samoposluživanje za istu količinu i vrstu robe koju smo kupovali prije, platit ćemo 30-40 posto više, rekao je.


Smatra kako ne treba ništa više sumnjati u porijeklo imovine nego prije tri mjeseca ili pola godine.


– Sad radimo samo puku transakcijsku promjenu iz kune u euro, a svi drugi mehanizmi utvrđivanja podrijetla pojedinih financijskih iznosa ostaju isti mehanizmi, svejedno je li u pitanju kuna ili euro. Sama provjera valute nije presudna za utvrđivanje podrijetla imovine, rekao je.


Na pitanje očekuje li daljnje brzanje inflacije, odgovorio je kako to ne bi trebalo biti.


– Ako se gledaju indeksi pojedine robe, prehrambene ili građevinske, oni su se relativno smirili. Dodatni impuls s te strane ne bi trebao doći. Optimistično bi bilo reći da očekujemo neki značajniji pad cijena. Realistično bi bilo da bi mogao biti zaustavljen ovaj galop cijena u proteklih šest mjeseci, zaključio je.