I jučerašnja proslava Dana državnosti potvrda je sve boljih, konstruktivnijih odnosa između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Doduše, Milanović je kao i prošlih godina odbio sudjelovati u manifestacijama u povodu praznika koji on ne priznaje, ali nije o tome ništa javno govorio, a Plenković je ovaj put bio vrlo blag prema predsjednikovom bojkotu Dana državnosti, koji on smatra zapravo HDZ-ovom stranačkom stvari.

– Ignorira Dan državnosti kao i inače, nije se tu ništa promijenilo, komentirao je neki dan predsjednik Vlade i to je bilo praktično sve od njega ove godine što se tiče Milanovićevog negativnog stava o nacionalnom prazniku koji je zamišljen kao glavni.

Protivljenje oporbe

HDZ-ova je većina u Saboru u proljeće 1991., uz glasno protivljenje tadašnje i lijeve i desne oporbe, ozakonila 30. svibnja kao Dan državnosti. Tog je dana 1990. konstituiran Sabor poslije prvih višestranačkih izbora, HDZ je preuzeo vlast, ali nije stvorena nikakva država budući da je SR Hrvatska još skoro godinu i pol dana ostala u Jugoslaviji. Ipak, predsjednik Franjo Tuđman odabrao je upravo ovaj datum za Dan državnosti. Kada je početkom 2000. HDZ izgubio parlamentarne izbore i prešao u opoziciju, vladajuća koalicija lijevog centra izmijenila je službeni kalendar, a u sklopu toga Dan državnosti premješten je na 25. lipnja, kako bi se na taj način obilježilo donošenje saborske Odluke o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske.

U HDZ-u su bili nezadovoljni zbog toga, ali njihovi kasniji premijeri Ivo Sanader i Jadranka Kosor nisu dirali Dan državnosti. Nije ni Plenković odmah po ulasku u Banske dvore, ali učinio je to s trogodišnjim odmakom. Milanović, koji je u vrijeme zakonskog vraćanja Dana državnosti na 30. svibnja bio u kampanji za predsjedničke izbore, odmah je to oštro kritizirao. I nakon svega dva i pol mjeseca obnašanja dužnosti predsjednika Republike, Milanović je objavio da je Dan državnosti 30. svibnja HDZ-ov privatluk i da ga nema namjere slaviti.

Vladimir Šeks reagirao je na to apelom Saboru da pokrene postupak Milanovićevog opoziva jer je povrijedio Ustav i »s prijezirom gleda na ustavni poredak Republike Hrvatske«. U sljedećim godinama prigodom Dana državnosti Plenković se koristio sličnom argumentacijom protiv Milanovića, tvrdio je za njega da je jedini predsjednik članice Europske unije koji ne priznaje dan vlastite države i da to predstavlja kršenje Ustava. No, Milanović se nije mijenjao, a onda su Plenković i on proteklih mjeseci obustavili sukobe i međusobne uvrede i premijeru više toliko ne smeta što predsjednik ne prihvaća Dan državnosti.

Višegodišnji zastoj

Važnije mu je da, nakon višegodišnjeg zastoja, može s njim obaviti neke poslove i da mu Milanović stalno ne puše za vrat. Stoga se premijer pomirio s tim da predsjednik niti ne čestita građanima Dan državnosti. Milanović je jučer bio na svečanosti dodjele priznanja Grada Zagreba, u povodu obilježavanja Dana Grada Zagreba, gdje je i održao govor u kojem ni slova nije posvetio Danu državnosti. Plenković je, pak, s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem položio vijence kod Spomenika domovini u Zagrebu, a bili su i na misi u crkvi sv. Marka, pogledali demonstraciju vještina pripadnika Hrvatske vojske na Jarunu i navečer nazočili svečanom koncertu u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Plenkovića nitko od novinara nije ni pitao o Milanoviću, a Jandroković je bio krajnje suzdržan.

– Ne želim polemizirati na ovaj svečani dan, koji treba obilježiti dostojanstveno. Zahvalni smo predsjedniku Tuđmanu, braniteljima i saborskim zastupnicima iz 1990. koji su danas s nama, izjavio je predsjednik Sabora.

Tuđman je za HDZ-ove dužnosnike obavezna figura u ovakvim prilikama.

Hvatati korak

– Deset točaka iz govora predsjednika Tuđmana na dan konstituiranja Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. utrlo je put hrvatskoj državi i društvu, gospodarstvu, svim hrvatskim institucijama, našem međunarodnom pozicioniranju koje je uslijedilo. I zato danas, 35 godina kasnije, možemo biti ponosni da je Hrvatska tada, u nezavidnim okolnostima, ostvarila međunarodno priznanje, obranila se i oslobodila svoj teritorij od velikosrpske Miloševićeve agresije, stvorila svoje institucije, ojačala demokraciju, afirmirala se, najprije kao članica Ujedinjenih naroda, a potom i drugih asocijacija sve do Sjeveroatlantskog saveza i Europske unije, naglasio je Plenković.

U svojoj opširnoj čestitci, premijer se, osim na Tuđmana i nesebičnu žrtvu branitelja, osvrnuo i na velika postignuća Vlade koju vodi već devet godina.

– Unatoč brojnim globalnim krizama i izazovima, Vlada je čvrsto stajala uz hrvatske građane i gospodarstvenike, poduzimajući pravovremene mjere za očuvanje socijalne kohezije. Ohrabruju nas pokazatelji: naš gospodarski rast među najbržima je u EU-u, investicijski kreditni rejting je na razini A, imamo rekordan broj zaposlenih i najnižu nezaposlenost od stjecanja neovisnosti. Ti rezultati potvrđuju da Hrvatska ide u dobrom smjeru i da ćemo u razdoblju pred nama još brže hvatati korak s najrazvijenijim članicama Europske unije, napisao je Plenković u čestitci građanima za Dan državnosti.