“Rusija mora biti prisutna za (pregovaračkim) stolom. Ako se to ostvari, svaki napor bio bi opravdan, a u suprotnom, trebat će udvostručiti napore”, rekao je Merz na rubu samita EU-a i Afričke unije u Luandi u Angoli.




Berlin je pozdravio napredak koji su Amerikanci, Ukrajinci i Europljani postigli na pregovorima u Ženevi.


Podloga za pregovore bio je prijedlog plana od 28 točaka koji je iznio Washington, a koji je ocijenjen kao uglavnom naklonjen Moskvi.


“To je mukotrpan proces (…), ne očekujem proboj ovaj tjedan”, rekao je Merz.


Šef američke diplomacije Marco Rubio rekao je ranije da je “jako optimističan” u pogledu mogućnosti da se “jako brzo” sklopi dogovor.


Europljani će morati odobriti svaki aspekt koji uključuje njihovu sigurnost u budućem sporazumu o okončanju rata u toj zemlji, upozorio je također njemački kancelar.


“Nama je važno da mirovni plan za Ukrajinu ne bude dogovoren bez našeg pristanka kada je riječ o pitanjima koja se tiču europskih interesa i europske suverenosti”, rekao je.


Početna verzija američkog dokumenta izazvala je protivljenje Kijeva i njegovih europskih saveznika – Pariza, Londona, Berlina i Rima – koji su se okupili u nedjelju u Ženevi ne bi li spriječili dogovor o miru koji bi odgovarao kapitulaciji.


No nakon tih razgovora, SAD i Ukrajina “izradili su novu, revidiranu, verziju okvira za mirovni sporazum”, koji bi trebao “u potpunosti poštovati suverenost Ukrajine”, po zajedničkom priopćenju.


Početni Trumpov prijedlog preuzeo je nekoliko zahtjeva koji su ključni Moskvi: da Ukrajina prepusti teritorij, da prihvati smanjenje svoje vojske i da se odrekne ambicija da uđe u NATO.


Sadrži i zapadna sigurnosna jamstva za Kijev kako bi se spriječio novi ruski napad.