
Photo: Robert Anic/PIXSELL
Postoje velike šanse da se sadašnja američka administracija dogovori sa svojim najvećim trgovinskim partnerima, ističe Njavro
povezane vijesti
Dekan ZŠEM-a Mato Njavro gostovao je u Dnevniku HTV-a te komentirao cijene u Hrvatskoj i gospodarsku situaciju u zemlji i svijetu. Naglašava kako imamo zajedničku monetarnu politiku s Europskom centralnom bankom, ali pola hrvatske inflacije ovisi o faktorima koji su izvan naše kontrole.
Inflacija u travnju je 3,1 posto. Na godišnjoj razini cijene i dalje rastu, no taj rast usporava 4. mjesec zaredom.
Mato Njavro je mišljenja kako je trend dobar.
– Kao mala otvorena ekonomija, kao članica eurozone, pola hrvatske inflacije ovisi o faktorima koji su izvan naše kontrole. Imamo zajedničku monetarnu politiku s Europskom centralnom bankom, ali pola faktora su specifični baš za Hrvatsku. Prvenstveno na povećanu potražnju, povećanu potrošnju, na rast plaća većinom u javnom sektoru, veliki broj investicija prvenstveno financiranih iz EU i kada imate tako povećanu potražnju, s druge strane gledamo što se dešava na strani ponude, tu vidimo da se zbog nekakvog nedostatka interne konkurentnosti, zbog raznih administrativnih prepreka, naša ekonomija, naš industrijski sektor nema baš kapacitet za povećati ponudu i onda kada potražnja raste, ponuda ne može pratiti, to se reflektira na cijenama, rekao je Njavro.
Neotkriveni dragulj
Naglasio je kako se prije pet ili deset godina moglo pričati o Hrvatskoj kao neotkrivenom dragulju i jeftinom za ono što nudimo, ali to danas više nije tako.
– Cijene hotela i restorana su od 2021. do 2024. rasle skoro 50%, najviše u cijeloj Europi. Nema baš puno prostora za rast daljnji u sektoru turizma jer bi to jako loše utjecalo na cijelu destinaciju Hrvatske i mislim da neće dalje u tom sektoru rasti, doda je.
“Nije potpuno jasno hoće li se napetosti pretvoriti u trgovinski rat”
Dotaknuo se svjetske trgovinske napetosti.
– Još uvijek ne znamo kako će izgledati. Sigurno utječe na inflaciju i to su vanjski faktori, ekspanzivne monetarne politike, pogotovo nakon COVID-a, rat u Ukrajini koji je značajno povećao cijenu energenata, također i sankcije koje su tome slijedile. Carine su samo jedan od faktora koji će bitno utjecati, ako zaista se pretvore u trgovinski rat. Još nije potpuno jasno hoće li se napetosti pretvoriti u trgovinski rat. Postoje velike šanse da se sadašnja američka administracija dogovori sa svojim najvećim trgovinskim partnerima. Tu mislim na Kinu, na Europsku uniju i onda postoji šansa da jednostavno dođe do velikog dogovora u kojem slučaju neće doći do globalne inflacije, rekao je.
Istaknuo je kako je Hrvatska u samom vrhu Europe po rastu BDP-a, a jedan od velikih katalizatora tog rasta upravo je bio veliki investicijski ciklus pokrenut državom kroz razne investicije financirane prvenstveno kroz EU fondove.
– Ako se Hrvatska kao rezultat tih investicija pretvori u destinaciju gdje će se hrvatski poduzetnici osjećati ugodno za investiranje, a isto tako i međunarodni investitori shvate Hrvatsku kao atraktivnu lokaciju, onda Hrvatska itekako ima šanse produžiti taj ekonomski rast. Hrvatska je danas sigurno puno bolja, sređenija, atraktivnija, za međunarodne investitore. Hrvatski poduzetnički sektor je jači nego što je ikad bio. Naravno, puno prilika smo propustili, ali u velikoj mjeri Hrvatska je danas na puno boljem mjestu nego što je bila prije deset godina. Ako su ove investicije napravljene na produktivan način, onda će Hrvatska i dalje nastaviti rasti, rekao je.
“Nikom nije u interesu trgovinski rat”
Komentirao je prognoze rasta svjetskih institucija koje govore i o smanjenom rastu i u Americi, Kini i Europi. Mato Njavro je rekao kako Amerika ima jednu od najdinamičnijih ekonomija na cijelom svijetu.
– Trenutno nitko ne zna u kojem smjeru će sadašnja administracija odvesti američku ekonomiju, ali vrlo malo treba Americi da doživi streloviti rast. Ono što treba je dogovor s glavnim trgovinskim partnerima oko carina jer nikom nije u interesu trgovinski rat, niti u SAD-u, Kini i Europi. Carine generalno imaju inflatorni efekt, ali s druge strane sadašnja američka administracija ima radikalno drugačiji pristup i pogled na energetsku politiku, rekao je Njavro.