Reuters
Budući da se i sve skuplja pšenica, kukuruz, soja i riža također prodaju u dolarima, mnogim siromašnijim zemljama slamaju se državne financije i pogađa ih nestašica hrane te goriva. To se već dogodilo Šri Lanki
povezane vijesti
ZAGREB – Poremećaji u gospodarstvu sve su dublji, što potvrđuje i naglo jačanje dolara prema gotovo svim valutama u svijetu. Američka valuta postala je toliko tražena da se njezina vrijednost ovih dana izjednačila s eurom, što se ne pamti već 20 godina. To je još jedan od pokazatelja da se svijetom širi strah od izbijanja krize. Ljudi i institucije masovno kupuju dolar jer ga tradicionalno smatraju sigurnim utočištem za očuvanje vrijednosti svoje ušteđevine u crnim danima.
Oni koji tečajnice ne prate redovito sigurno će biti iznenađeni kada vide da za američku valutu treba dati 7,51 kunu, gotovo isto kao za euro. Dolar se počeo izjednačavati s eurom od početka ovog tjedna, ali njegovo uspinjanje traje već dulje vrijeme. U prošlih godinu dana ojačao je prema euru 15 posto, prema britanskoj funti 14, japanskom jenu 25 posto, kineskom juanu 4, a australskom dolaru 10 posto.
Poskupljuje uvoz
Međutim, slabljenje svjetskih valuta prema američkoj osobito se ubrzalo od početka agresije na Ukrajinu te širenja ekonomskog rata Zapada i Rusije. Znakovito je pritom da se dolar izjednačio s eurom kada su bojazni od recesije u Europi dosegnule vrhunac. Moskva je zbog godišnjeg remonta zatvorila plinovod Sjeverni tok, što je podgrijalo strah od dodatnog snižavanja isporuka ruskog plina Europi. Ako se dotok obustavi, ove zime njemačko i europsko gospodarstvo urušit će se. U tom sklopu, slabljenje eura prema dolaru znak je straha da će potencijalna kriza u Europi biti teža od one u Americi. Mnogi misle da će euro stoga nastaviti s padom.
Ekonomisti banke UBS i konzultantske kuće Nomura, primjerice, predviđaju da bi u slučaju nestašice plina u Europi ove zime burze mogle pasti dodatnih 20 posto, a euro još 10 posto, čime bi vrijedio samo 0,9 dolara.
Obuzdavanje inflacije
Glavni povod za jačanje dolara jest odluka američke središnje banke (Fed) da naglo poveća kamatnu stopu kako bi obuzdala nezapamćeni rast inflacije, na razinu višu od osam posto. Fed je od proljeća kamatnu stopu podignuo s nule na 1,5 posto, a tržište očekuje dodatno povećanje – na više od tri posto do kraja godine. Središnje banke ostalih velikih zemalja kasne za SAD-om u povećanju kamata, pa i njihove valute slabe prema američkoj. Za Fedom osjetno kasni i Europska središnja banka koja je prvo povećanje kamate stope, nakon 11 godina, najavila za idući tjedan, ali samo za 0,25 postotnih bodova. |
Za Hrvatsku i ostatak Europe jačanje dolara nije dobra vijest jer to znači da zemljama poskupljuje uvoz, što pogoršava inflaciju. Njemačka je već u svibnju zabilježila trgovinski manjak, veći uvoz od izvoza, prvi u nekoliko desetljeća. Mora, naime, davati sve više novca za uvoznu energiju. Povećanje manjka u robnoj razmjeni prijeti i ostalim članicama EU-a koje su također izložene dvostrukom udarcu. S jedne strane, moraju plaćati više za naftu, plin i ugljen kojima cijene divljaju. S druge strane, energenti dodatno poskupljuju zbog jačanja američke valute koja je glavno platežno sredstvo na svjetskom tržištu. Čak i u slučaju da nafta padne sa 100 na 85 dolara po barelu, Europa će i dalje morati izdvajati isti novac za energente, jer će njihovo pojeftinenje poništiti sve skuplji dolar koji je u godinu dana ojačao 15 posto prema euru.
Amerikancima se jačanje dolara na prvi pogled vrlo isplati. Cijene uvozne robe u Sjedinjenim Državama su pale, što usporava američku inflaciju, dok su građanima pojeftinila putovanja u inozemstvo. Za dolar mogu dobiti 15 posto eura više nego lani, pa su američki turisti ovog ljeta navalili u Europu. Nagrnuli su i u Hrvatsku. S druge strane, jačanje dolara odvraća strance od putovanja u Ameriku koja im već dva desetljeća nije bila tako skupa.
Poticanje krize
Jačanje dolara je loša vijest i za ostatak svijeta, posebice za zemlje u razvoju. Budući da se i sve skuplja pšenica, kukuruz, soja i riža također prodaju u dolarima, mnogim siromašnijim zemljama slamaju se državne financije i pogađa ih nestašica hrane te goriva. To se već dogodilo Šri Lanki, gdje je masa prosvjednika nagnala predsjednika države na bijeg iz zemlje. Problem je što će skuplji dolar – u kombinaciji s rastućim kamatama na kredite – i ostalim državama u svijetu otežati vraćanje dugova i zaprijetiti im bankrotom. Skuplji dolar može potaknuti svjetsku dužničku i financijsku krizu koja se, prema procjenama međunarodnih institucija, može proširiti i na razvijene zemlje, osobito na europske države koje su zadužene do grla.
Ni u SAD-u ne mora sve završiti dobro. Iako jačanje dolara sputava američku inflaciju i prebacuje je na druge zemlje, istodobno poskupljuje američki izvoz i povećava trgovinski deficit SAD-a. Mnoge američke kompanije bit će ponukane na preseljenje proizvodnje u inozemstvo, gdje je roba jeftinija nego u SAD-u. Jačanje dolara možda neće biti kratkog vijeka. Mark Zandi, ekonomist u kreditnoj agenciji Moody’s, vjeruje da će dolar jačati prema euru još barem godinu-dvije.
– Ne vidim da će dolar značajno oslabjeti u skorije vrijeme, rekao je ovih dana Mark Zandi.
