REAKCIJA STRUKE

Liječnička komora traži formiranje agencije za određivanje cijena zdravstvenih usluga: ‘Ne stvaraju bolnice gubitke, nego HZZO’

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Ne stvaraju bolnice gubitke, nego HZZO postavlja neodrživo niske cijene koje ne pokrivaju stvarni trošak zdravstvene usluge. Zadržavanjem takvog modela financiranja nije moguće financijski stabilizirati sustav, kaže predsjednik HLK Krešimir Luetić



ZAGREB – Financijska održivost zdravstvenog sustava jedan je od glavnih ciljeva Beroševe reforme zdravstva, ali upitno je može li se ona postići dok bolnice raspolažu s mjesečnim limitima koji jedva da pokriju plaće zaposlenih. Zbog toga iz mjeseca u mjesec one gomilaju nove dugove, a Vlada povremeno, jednom do dvaput godišnje, poseže u državni proračun za nekoliko novih milijardi kuna da podmiri neplaćene bolničke račune za lijekove i potrošni materijal. Reforma zdravstvenog sustava trebala bi prekinuti taj začarani krug i trajno izvući bolnice iz minusa, ali to će se teško postići dok je na snazi postojeći model ugovaranja zdravstvenih usluga. A u njega ministar Beroš nije dirao.


Svoje su iznenađenje tom činjenicom izrazile strukovne udruge liječnika i ravnatelja bolnica, uvjerene da Beroševa reforma zdravstvu neće donijeti očekivanu financijsku stabilnost. Iz Hrvatske liječničke komore (HLK) začudili su se nad činjenicom da se sustav ugovaranja zdravstvene zaštite u predloženim zakonima uopće ne mijenja, a važeći je zakon dopunjen samo jednom novom odredbom, onom koja predviđa šire ugovaranje usluga s privatnim zdravstvenim ustanovama. Koliko su cijene usluga koje određuje i plaća HZZO niže od tržišnih, pokazuje primjer magnetske rezonance koja u privatnoj poliklinici stoji oko 1.600 kuna, dok HZZO tu uslugu ugovornim ustanovama plaća po cijeni od 700 do 800 kuna.


Financijska stabilnost


– Nužno je da HZZO prestane samostalno određivati cijene zdravstvenih usluga, jer to u pravilu rezultira nemogućnošću velike većine bolnica da stvarne troškove svedu u maštovito niske »procjene« troška HZZO-a. Ako govorimo otvoreno, ne stvaraju bolnice gubitke, nego HZZO postavlja neodrživo niske cijene koje ne pokrivaju stvarni trošak zdravstvene usluge. Zadržavanjem takvog lošeg modela planiranja, financiranja i plaćanja zdravstvenih usluga jednostavno nije moguće financijski stabilizirati sustav, upozorio je predsjednik HLK Krešimir Luetić.




Istog je stava i Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koji tvrdi da ovakva reforma neće dati financijske rezultate koji bi značajnije doprinijeli financijskoj stabilnosti zdravstvenog sustava. »Smatramo da je financijska stabilnost temelj ostalih reformskih mjera te da je bez financijske održivosti teško govoriti o jednakosti zdravstvene zaštite za sve građane niti o kvaliteti i dostupnosti zdravstvenih usluga«, poručio je Berošu.


Ako se, drugim riječima, bolnice ne dovedu u poziciju da s mjesečnim prihodom mogu uredno podmirivati svoje troškove poslovanja, pacijenti u narednim godinama ne trebaju očekivati bitno bolju, kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu uslugu nego danas. Rješenje je, poručuju iz udruga, primjena realnih cijena zdravstvenih usluga i dogovorno utvrđivanje tih cijena. Cijene zdravstvenih usluga i limiti utvrđivali bi se, po uzoru na susjednu Sloveniju, jednom godišnje i vrijedili bi za naredno jednogodišnje razdoblje, kako bi se mogli prilagođavati kretanju troškova rada. S vremenom, sustav plaćanja prema limitima trebao bi prijeći u plaćanje prema učinku i ishodima liječenja.


Dugoročna održivost


Iz HLK se zalažu za formiranje agencije ili drugog neovisnog tijela koje bi određivalo cijene zdravstvenih usluga, a u njemu bi uz predstavnike HZZO-a bili i predstavnici bolnica, strukovnih komora i Ministarstva zdravstva. UPUZ zagovara model u kojem bi cijene usluga i limite sporazumno utvrđivali HZZO i bolničke uprave, a tamo gdje se ne dogovore, arbitriralo bi Ministarstvo zdravstva.


– Smatramo da bi, radi dugoročne financijske održivosti zdravstvenog sustava, bilo dobro da se cijene zdravstvenih usluga utvrđuju na način da odgovaraju troškovima pružanja tih usluga, a limiti da se prilagode tako utvrđenim cijenama, putem sporazuma između predstavnika nacionalnog osiguravatelja i predstavnika ugovornih pružatelja zdravstvenih usluga, uz arbitriranje ministarstva nadležnog za zdravstvo o iznosima o kojima se ne postigne sporazum, stoji u prijedlogu UPUZ-a na Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.


Niska dostupnost terapija u odnosu na EU


Koliko nam je zdravstvo daleko od efikasnog, i zašto su ishodi liječenja toliko lošiji nego u ostatku Europske unije, svjedoče liste čekanja na MR mozga dulje od 400 dana, kao i niska dostupnost terapija koje se koriste u EU-u. Prema podacima koje je u javnoj raspravi o zdravstvenoj reformi iznijela udruga Inovativna farmaceutska inicijativa (IFI), hrvatski građani u usporedbi s ostalim građanima EU značajno kasnije dobivaju inovativne lijekove uvrštenjem na liste lijekova HZZO-a, jer nakon centralnog odobrenja novog lijeka, oni postaju dostupni u Hrvatskoj nakon prosječno 479 dana.


– Od 160 odobrenih inovativnih lijekova, EU zemlje prosječno imaju dostupno na listama 74 lijeka, dok Hrvatska ima samo 35, po čemu je četvrta najgora članica EU. Reforma zdravstva ne smije se bazirati na uštedama, nego na viziji i mora biti temeljena na cjelovitoj reorganizaciji zdavstvenog sustava prema zdravstvu u kojem se prate ishodi liječenja kao osnovno mjerilo vrijednosti svih procesa, jer je za svakog pacijenta ishod liječenja najvažniji, poručili su iz IFI-ja.