Latvijski predsjednik umjereni konzervativac Edgars Rinkēvičs najavio je da će prijedlog zakona o povlačenju zemlje iz Istanbulske konvencije vratiti Parlamentu na drugo čitanje ne krijući strah da će se zemlja osramotiti u očima EU ali i vlastitih građana. No, nakon toga ako parlament potvrdi svoju odluku više neće moći vraćati zakon i miješati se bez da ne pokrene ustavno-pravni spor s parlamentom čiji su zastupnici uz potporu radikalnih neokonzervativaca i populista iz inozemstva inicirali sporno izvlačenje Latvije iz Konvencije.

U Bruxellesu se s velikom pažnjom prati događanja u Latviji a građani su peticijama i prosvjedima ustali protiv štetnog prijedloga zahtjevajući od predsjednika da se usprotivi parlamentu i „ide do kraja“.

Istanbulska konvencija već je puno desetljeće omiljena fiksacija međunarodne mreže vjerskih fanatika i krajnje desnih krugova koji u zaštiti žena od nasilja vide onu famoznu izmišljenu poštapalicu „rodnu ideologiju“. No, njihovi motivi su, zapravo, prizemniji – iracionalni strah od međunarodno priznate rodne ravnopravnosti žena i muškaraca, odnosno njihove ravnopravne uloge u sekularnom društvu.

Prosvjedi na ulicama Rige / Foto: LSM/ Latvia Public TV

EU obavezala sve članice na Istanbulsku konvenciju

Predsjednik Latvije, Edgars Rinkēvičs, najavio je da neće potpisati zakon koji je 30. listopada usvojio parlament u Rigi o povlačenju iz Istanbulske konvencije, međunarodnog ugovora o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama. Latvija riskira da postane prva zemlja EU koja se povlači iz Konvencije, ističe Eunews.

U pismu upućenom predsjedniku Saeime, latvijskog parlamenta, Rinkēvičs je izrazio neke zabrinutosti i strahove, uključujući utjecaj na kredibilitet baltičke zemlje i njezinu predanost međunarodnim obavezama unutar europskog pravnog okvira. Naime, sama Europska unija ratificirala je ugovor prije dvije godine, obavezujući sve države članice – čak i one nekoliko suzdržanih koje to još nisu učinile, uključujući Latviju u to vrijeme – da se pridržavaju Istanbulske konvencije.

Opasan presedan

Rinkēvičs, član desnocentrističke stranke Jedinstvo, kao i premijerka Evika Siliņa, istaknuo je da bi izlazak Latvije bio prvi slučaj da neka država članica EU napusti međunarodni ugovor o ljudskim pravima. Upozorio je da bi to moglo postaviti opasan presedan i ugroziti zajedničku arhitekturu vladavine prava u Europi.

Iako priznaje da Saeima ima pravo odlučiti o povlačenju Latvije iz međunarodnog sporazuma koji je sama odobrila, predsjednik ističe da „potrebne pripreme nisu dovršena da bi se takvo povlačenje adekvatno opravdalo“. Prema Rinkēvičsu, povlačenje iz Konvencije prije izrade sveobuhvatnog nacionalnog zakona o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja stvorilo bi pravni vakuum i nesigurnost, slabeći mehanizme za zaštitu žrtava.

U svom pismu predsjednici Parlamenta, Daigi Mieriņi – koja je, nakon odluke iz Bruxellesa, prije dvije godine glasala za ratifikaciju Konvencije, a prošli tjedan protiv – Rinkēvičs je predložio da sljedeći saziv Saeime, nakon izbora zakazanih za sljedeću jesen, razmotri to pitanje.

Činjenica je da latvijski predsjednik ima ustavno pravo vratiti zakon Domu, ali ne može jednostrano poništiti odluku Parlamenta. Ako Parlament, nakon drugog čitanja, odluči ne prihvatiti predsjednikove prigovore, potonji ne može ponovno odbaciti zakon, osim ako nije spreman izazvati ustavni sukob koji bi mogao ugroziti dužnost samog predsjednika

U tom slučaju, posljednje rješenje bio bi potencijalni referendum o ukidanju zakona. Progresivna javnost – i ne samo ona, s obzirom na stavove predsjednika i premijera, obojice umjerenih konzervativaca – već se mobilizirala i s preko 60.000 potpisa na peticiji pozvala Rinkēvičsa da se usprotivi izlasku Latvije iz Konvencije i uđe u sukob s parlamentom, piše Eunews.

Kad pamet zasmeta…Latvijski parlament / Foto: LSM / Juris Vīgulis, Saeima

Sukob oligarhijskih i antioligarhijskih snaga

Latvijski parlament glasao je s 56 „za“ i 32 “protiv” odbacivanja Istanbulske konvencije o borbi protiv nasilja nad ženama, unatoč tisućama ljudi koji su prosvjedovali na ulicama Rige. Kako se nešto takvo moglo dogoditi u jednoj uređenoj baltičkoj zemlji EU?

Una Bergmane, latvijska povjesničarka i istraživačica na Sveučilištu u Helsinkiju, identificirala je nekoliko važnih odgovora u nedavnoj analizi za baltički feministički portal Feministeerium.

– Glasovanje u parlamentu prvenstveno je rezultat političkog vrludanja. Proizašlo je iz saveza između oporbenih stranaka, latvijske radikalne desnice, stranke ruskog govornog područja i populista i jedne od vladinih koalicijskih članica, Unije Zelenih i poljoprivrednika (ZZS). ZZS je želio kazniti svoje koalicijske partnere desnocentrističku stranku Jedinstvo i progresivno-lijevu opciju Progresivce zbog niza sukoba, uključujući neslaganja oko zakonodavstva o šumarstvu. Odlučili su udariti tamo gdje bi to najviše zaboljelo liberalne i lijeve birače. Istanbulska konvencija bila je samo prikladna meta; jednako tako to su mogle biti regulativa o životnom partnerstvu ili neko drugo simbolično pitanje – ističe Bergmane navodeći da je recentni politički sukob odražava jedan od najstarijih i najdubljih raskola u latvijskoj politici –  sukob između oligarhijskih i antioligarhijskih snaga.

Una Bergmane / Foto: Helsinki University / Feministeerum

Trumpistički narativ i moguće rusko petljanje

– ZZS, zajedno s određenim populističkim skupinama, još uvijek predstavlja oslabljene, ali još uvijek postojeće ostatke starog latvijskog oligarhijskog političkog poretka. Latvijski populisti, radikalni desničari i stranka ruskog govornog područja Stabilnost pripremaju se za sljedeće izbore. Kako bi okupili svoje baze, odlučili su se zajahati na valu transfobije i mizoginije u Trumpovom stilu koji se širi mnogim demokracijama. Tvrde da će uvesti nove „zaštitne“ zakone protiv obiteljskog nasilja slične mjerama predviđenim Istanbulskom konvencijom, ali bez ikakvog priznanja da je rod društveni konstrukt. U stvarnosti, nikada neće, jer ih nije briga za obiteljsko nasilje – upozorava Bergmane i dodaje:

– Vrijeme će pokazati je li Moskva bila izravno uključena, ali ne bi bilo iznenađujuće. Povijesno gledano, dezinformacije protiv Istanbulske konvencije bile su jedno od oruđa u ruskom propagandnom arsenalu. Trenutni preokret u latvijskoj politici – umjetno stvorena kontroverza oko konvencije ratificirane prije dvije godine bez ikakvih problema – savršeno se uklapa u plan Kremlja. Valja napomenuti da su neki od najglasnijih zagovornika osude Konvencije, poput proruske stranke Stabilnost! i populističke, oligarhijske Latvija Prva, dugo bili suosjećajni prema Rusiji koliko im to dopušta trenutna politička klima. Ono što je zaista zbunjujuće jest da je latvijska radikalna desnica, Nacionalni savez, glasala uz njih, upozorava istraživačica sa Sveučilišta u Helsinkiju.

Već viđeno i u susjednoj Litvi

– Vrijedno je spomenuti činjenicu da se slični destruktivni populistički trendovi i snažan otpor prema njima mogu vidjeti i u Litvi, upravo sada, napominje Bergmane.

– Ovo nije kraj, ovo je tek početak. Civilno društvo se mobilizira u neviđenim razmjerima protiv povlačenja Istanbulske konvencije. Predsjednik još uvijek ima na raspolaganju ustavne alate: može vratiti zakon Parlamentu ili raspisati nacionalni referendum. Ako zakon stupi na snagu, očekuje se da će nevladine organizacije slučaj pokrenuti pred Ustavnim sudom. Ali osim pravnog i političkog procesa, ovo označava početak mnogo veće i opasnije faze. Latvija ulazi u izbornu godinu usred vrlo napetog domaćeg i međunarodnog konteksta, zaključuje istraživačica za Feministeerium.