On se oglasio nakon što je Vijeće sigurnosti na zahtjev Rusije i uz potporu Kine prošle noći održalo zatvorene konzultacije o stanju u BiH. Zamjenik ruskog veleposlanika Dmitrij Poljanski nakon te sjednice održane iza zatvorenih vrata pred novinarima u New Yorku je kazao kako je inzistirao na tezi da Christian Schmidt nije zakonito izabran za visokog predstavnika u BiH i da svojim djelovanjem potkopava stabilnost te zemlje. Dokaz tomu, ustvrdio je, predstavlja presuda Dodiku.

“To je prijetnja stabilnosti Bosne i Hercegovine, i mi smo odlučili skrenuti pozornost članovima Vijeća sigurnosti UN-a na ovaj veoma nesretan razvoj događaja”, kazao je Poljanski.

No, veleposlanik Lagumdžija je nakon toga kazao kako ovaj politički manevar Moskve nije dao nikakav rezultat.

U objavi na društvenoj mreži Facebook naveo je kako je Rusija ostala usamljena u kritikama na račun Ureda visokog predstavnika (OHR) i Christiana Schmidta dok su sve druge države-članice Vijeća sigurnosti iskazale potporu teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH što je uključuje i dosljedno poštivanje vladavine prava odnosno svih odluka sudova i Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP).

Vijeće sigurnosti UN je pozvalo na dijalog u BiH, napisao je Lagumdžija, ali je istaknuo i kako to podrazumijeva i da ne smije biti utjecaja na vladavinu prava i ustavno uređenje države.

“Pokušaj osovine MBB (Moskva, Beograd, Banja Luka) da, po svaku cijenu, pa i kroz zloporabu Vijeća sigurnosti krenu u ‘spašavanje vojnika Dodika’ je i ovaj put neslavno završio”, zaključio je Lagumdžija.

Potporu Dodiku nakon što je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika uz Rusiju su iskazale jedino Srbija te mađarski premijer Viktor Orban.

Ključne oporbene stranke iz Republike Srpske odbacile su njegov poziv da se kao odgovor na tu presudu u entitetu uspostavi vlada nacionalnog jedinstva.

Dodik je oporbi ponudio mjesto premijera RS kao i praktično neograničen broj ministarskih pozicija, uključujući tu i upražnjenu fotelju ministra sigurnosti BiH.

Tu su ponudu odlučno otkloniti Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP).

“Takva vlada nije rješenje i nastale bi samo dodatne podjele”, kazao je predsjednik PDP-a i banjolučki gradonačelnik Draško Stanivuković nakon što je stranački vrh u četvrtak razmatrao Dodikovu ponudu.

Jedina razlika između dvije najveće oporbene stranke u RS je odnos prema prijevremenim izborima za predsjednika RS koje bi SIP trebao raspisati u roku od najviše 90 dana.

U SDS-u drže da bi oporba na njima trebala sudjelovati s jednim jakim kandidatom dok se Stanivuković zalaže da to bude izvanstranačka osoba koja bi na neki način zatomila sukobe između sadašnje vlasti i oporbe. Vjeruje da bi se na taj način bolje pripremio teren za redovite izbore planirane za listopad 2026. godine.

Dodik za sada nije potvrdio da će dragovoljno napustiti ured predsjednika RS i traži raspisivanje referenduma na kojemu bi se birači očitovali o tome podržavaju li ga unatoč sudskoj presudi.

Njegovi su odvjetnici najavili kako će sada podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH i tražiti ukidanje presude Suda BiH, uključujući i zahtjev za privremenom mjerom suspenzije provedbe sudske presude do odluke o apelaciji.

Već su zatražili da se zatvorska kazna Dodiku preinači u novčanu.