Predsjednica Židovske općine Koprivnica Sanja Švarc-Janjanin istaknula je da se ovaj dan ne odnosi samo na židovske žrtve, već i na sve progonjene skupine, uključujući osobe s invaliditetom, političke neistomišljenike i pripadnike seksualnih manjina.


Zamjenica gradonačelnika Koprivnice Ksenija Ostriž, podsjetivši da je 27. siječnja 1945. godine Crvena armija oslobodila koncentracijski logor Auschwitz, čime je svijetu razotkriven puni razmjer Holokausta. Naglasila je važnost očuvanja sjećanja na žrtve, posebno na pripadnike židovske zajednice koji su dali značajan doprinos razvoju grada.




Koprivničko-križevački župan Tomislav Golubić poručio je kako Holokaust predstavlja jednu od najmračnijih epizoda europske i hrvatske povijesti, dodavši da su se strahote događale i na području županije. Upozorio je na odgovornost današnjeg društva da čuva sjećanje i jasno poruči kako se takvi zločini više ne smiju ponoviti.


Kroz logor Danicu prošlo 5.600 zatočenika


Sabirni logor Danica bio je prvi takav logor u NDH, osnovan 15. travnja 1941. godine, samo pet dana od uspostave ustaškog režima. Nalazio se u prostorijama nekadašnje tvornice umjetnih gnojiva “Danica” u Koprivnici. Iako u njemu nisu obavljane masovne egzekucije, u drugoj polovici srpnja 1941. zatočenici su prebačeni u ustaške logore u Lici, logor Gospić i Jadovno, gdje su masovno pogubljeni.


Do kraja srpnja iz logora Danica za Gospić upućeno je 1960 logoraša, dok ih je 76 oslobođeno. U jesen 1941. Danica prestaje funkcionirati kao sabirni logor, kroz koji su prošli za režim nepoćudni ljudi iz svih dijelova NDH.


Budući da nije sačuvan registar logoraša, nije moguće utvrditi njihov točan broj. Prema izjavi logorskog blagajnika Martina Kokora, kroz Danicu je prošlo oko 5.600 zatočenika, međutim to nije dokazano metodom poimenične identifikacije.


Prvi upravnik logora bio je koprivnički ustaša-emigrant Martin Nemec. Zbog zločina osuđen je na smrt i javno obješen na ruševinama logora.