EKONOMSKI LAB

Koje zemlje EU su ekonomski najbolje prošle kroz 3 godine pandemije? Istraživanje pokazalo da je na 1. mjestu Hrvatska

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Hrvatska i Danska su ostvarile 104 od maksimalno mogućih 125 bodova i time su podijelile prvo mjesto na ovoj ljestvici poretka



Svjetska zdravstvena organizacija je 5.svibnja objavila kraj izvanrednog stanja zbog COVIDA-19, baš kao i Vlada RH 11.svibnja, piše arhivaanalitika.hr – Ekonomski lab. Sada kada je pandemija i „službeno završila“, a na tragu sličnog pokušaja još za vrijeme pandemije, istražimo kako su zemlje EU ekonomski prošle kroz zadnje tri godine. Koristit ćemo 5 kriterija na temelju kojih ćemo ocijeniti relativnu uspješnost prolaska kroz ovo vrlo izazovno vrijeme:


  1. Brzina dostizanja predpandemijske razine BDP-a
  2. Visina realnog BDP-a u 2022. naspram 2019.
  3. Broj zaposlenih u 2022. naspram 2019.
  4. Porast javnoga duga
  5. Visina deficita proračuna opće države u 2022.

Razlozi odabira ovih pokazatelja su više-manje samorazumljivi. Važno je kojom se brzinom oporavljala gospodarska aktivnost, na kojoj je razini BDP bio u prošloj godini u odnosu na 2019., kako se kretao broj zaposlenih, koliko je porastao javni dug (jer države su različitom količinom fiskalnih poticaja stimulirale oporavak) te kakav je bio saldo proračuna opće države u 2022., što je bitan kriterij jer pokazuje koliko je koja država dovela javne financije pod kontrolu u godini koja je bila vjerojatno vrhunac ovog ciklusa gospodarskog rasta (2023. i 2024. će biti, ako već ne recesijske, onda godine vrlo slabog gospodarskog rasta). Pa krenimo redom.


Na slici 1 prikazano je koliko je tromjesečja bilo potrebno pojedinoj zemlji da dostigne predpandemijsku razinu BDP-a tj. razinu BDP-a ostvarenu u četvrtom tromjesečju 2019. Uočavamo velike razlike među zemljama: Litvi je bilo potrebno svega 3 tromjesečja, Estoniji 4, Hrvatskoj i Poljskoj 5, potom slijedi skupina zemalja kojima je trebalo godinu i pol dana tj. 6 tromjesečja da dostignu pretkriznu razinu BDP-a itd. Na samom kraju nalazi se Češka kojoj je trebalo čak 10 tromjesečja, dok Španjolska ni do danas nije uspjela dostići razinu realnog BDP-a s kraja 2019.





Pogledajmo i na kojoj je razini bio realni BDP u 2022. u odnosu na 2019. Na slici 2 vidimo kako je poljski BDP prošle godine bio na 10,2% višoj razini od one na kojoj je bio 2019., što ovu zemlju svrstava na sam vrh poretka. Na drugom je mjestu Hrvatska s 9,9% višim BDP-om, potom slijede Malta, Slovenija, Litva itd. Jedina EU zemlja koja u 2022. nije uspjela premašiti BDP iz 2019. je Španjolska.



Za pokazatelj stanja na tržištu rada, umjesto stope nezaposlenosti, odabrao sam kretanje broja zaposlenih i to na temelju broja radnih sati, a ne samog broja zaposlenih osoba. Time dobivamo precizniji uvid u stvarno stanje promjene zaposlenosti jer je moguće da je za vrijeme korone došlo do rasta prijevremenih odlazaka u mirovinu, rasta zaposlenih na nepuno radno vrijeme i sl. Na slici 3 tako vidimo promjenu broja zaposlenih na temelju radnih sati u zadnje 3 godine. Ponovno uočavamo velike razlike među zemljama; iako je na razini cijele EU došlo do rasta broja zaposlenih od 0,8%, čak devet zemalja u 2022. još nije doseglo razinu zaposlenosti iz 2019.



Da bi očuvale zaposlenost i potakle oporavak gospodarske aktivnosti, zemlje su na različite načine poticale gospodarstvo. Fiskalni poticaji mahom su bili snažni, stoga je vrlo važno pratiti jesu li se i koliko pogoršale javne financije. Na slici 4 vidimo kako se i za koliko promijenio javni dug zemalja u ove 3 godine.



Španjolska je najviše povećala svoj javni dug i to za čak 15 postotnih bodova BDP-a; ako to stavimo u kontekst ranije iznesenih podataka o slabom oporavku gospodarske aktivnosti imamo jasne indicije da španjolski fiskalni poticaji nisu bili naročito efikasni. Francuska, Češka, Malta, Rumunjska, Italija, Estonija i Slovačka također su značajno podigle javni dug, dok je šest zemalja među kojima je i Hrvatska na kraju 2022. imalo niži javni dug (promatrano kao udio u BDP-u) nego prije pandemije.


U jeku krize 2020., sve zemlje EU imale su vrlo visoke deficite državnih proračuna zbog pada ekonomske aktivnosti i istovremenog pokretanja spomenutih fiskalnih poticaja. U 2021. je pak zbog početka oporavka gospodarstava stanje već bilo malo bolje, da bi se u 2022. stanje po pitanju deficita počelo približavati „normalnim“ razinama. Ipak, na slici 5 vidimo kako i dalje veliki broj zemalja ima deficit proračuna opće države veći od 3 posto (maastrichtski kriterij), Mađarska i Rumunjska pak imaju deficit veći od 6 posto, a stanje je najalarmantnije u Italiji koja je i u 2022. imala deficit iznad 8% BDP-a.



Ako su zemlje s desnog dijela spektra na prikazanom grafikonu imale tako visoke deficite i u 2022., godini visokog rasta realnog BDP-a i visoke inflacije koja djeluje blagotvorno na punjenje državnih proračuna, postavlja se pitanje zdravlja i održivosti takvih javnih financija. Možemo samo nagađati što će biti s njima ako uskoro ponovno dođe do recesije, a za što postoji nezanemariva vjerojatnost. Kako god bilo, za nas je važno da je Hrvatska u potpunosti eliminirala deficit te je u 2022. ostvarila višak proračuna opće države čime se svrstala u skupinu od svega pet EU zemalja kojima je to pošlo za rukom.


Bodovanje i zaključak


Na kraju, kada smo prošli kroz svih 5 pokazatelja, pokušajmo kvantificirati dobivene rezultate. To ćemo napraviti tako da najbolje rangiranoj zemlji po svakoj od navedenih kategorija dodijelimo maksimalnih 25 bodova, a svakoj sljedećoj na ljestvici jedan bod manje (najgore rangirana zemlja dobiva 1 bod). Iznimka je samo pokazatelj brzine oporavka (slika 1) gdje smo najbolje rangiranoj zemlji dodijelili 25 bodova, a svakoj sljedećoj na ljestvici poretka 3 boda manje (zemlje kojima je trebao jednak broj tromjesečja da dostignu predpandemijsku razinu BDP-a dodijeljen je isti broj bodova). Rezultat ovako postavljenih kriterija vidimo na sljedećoj tablici.



Kao što vidimo, Hrvatska i Danska su ostvarile 104 od maksimalno mogućih 125 bodova i time su podijelile prvo mjesto na ovoj ljestvici poretka. Na 3. mjestu je Litva, na 4. Cipar, na 5. Poljska, na 6. Nizozemska itd. Najgore je prošla Španjolska koja je ostvarila samo 16 bodova, a ni Češka i Italija se nisu naročito proslavile.


Dakle, možemo zaključiti kako je Hrvatska jedna od zemalja koja je, ekonomski gledano, najbolje prošla kroz zadnje 3 godine. Koji su točno razlozi za takav rezultat (izdašnost EU fondova u pravo vrijeme, relativno blage protuepidemijske mjere u usporedbi s drugim zemljama, puka sreća ili nešto četvrto), ostavljam slobodnom tumačenju. Činjenica je da sada kroz krize prolazimo puno bolje nego ranije, a onima koji detaljnije prate podatke to nije naročito iznenađenje (podsjetimo, primjerice, na moju prognozu od prije više od dvije godine kako će desetljeće 2021.-2030. biti najuspješnije razdoblje u novijoj hrvatskoj povijesti).