Europsko vijeće, odnosno šefovi država i vlada zemalja članica EU-a, u prosincu prošle godine donijeli su odluku o tome da će se EU kao cjelina na financijskim tržištima zadužiti za 90 milijardi eura koje će tijekom 2026. i 2027. proslijediti Ukrajini kao pomoć u borbi protiv ruske agresije koja traje sada već skoro četiri godine. Odluku su donijele 24 zemlje među kojima je i Hrvatska dok su Mađarska, Češka i Slovačka otklonile mogućnost sudjelovanja u ovom poduhvatu. Europski čelnici nakon višednevne drame ipak su na kraju odustali od toga da kao kolateral za kredit iskoriste 130 milijardi eura blokiranih ruskih sredstava pohranjenih u raznim europskim institucijama od kojih bi najviše bio izložen belgijski Euroclear. Europska komisija je trenutno u proceduri realizacije ovog kredita, ali i donošenja odluke o tome koliko će pojedina država članica biti izložena mogućnosti da mora vraćati kredit.

Više kriterija

– Još uvijek se ne zna kako će to na kraju ići, ali dosadašnji zajmovi koji su išli za Ukrajinu su išli tako da se Europska komisija zadužuje i prosljeđuje taj novac Ukrajini. A garancije za vraćanje zaduženja daju države članice. Ovisno o tome što točno piše u odluci koja će biti donesena, ako Ukrajina neće biti sposobna vratiti taj novac, on će kreditorima biti vraćen tako da države članice povećaju uplate u europski proračun ili na način da sam EU poveća svoje vlastite prihode kojim bi vratio ovo, ali i različita prethodna zaduženja. Tehnički će to biti odrađeno slično kao i onda kada je Europska komisija uzimala kredite za Plan za oporavak i otpornost. Tada je taj novac išao državama članicama kao zajam koje one onda vraćaju, a dio kao nepovratna sredstva, ali koja onda dijelom posredno vraćaju kroz uplate u proračun EU-a. Vidimo u novom Višegodišnjem financijskom okviru da se svake godine moraju izdvojiti sredstva za vraćanje zajmova za Planove za oporavak i otpornost. A kako će sad namaknuti sredstva za ovih 90 milijardi eura za Ukrajinu ako ih ona neće moći vratiti, države članice se dogovaraju. Ili će morati povećati uplate kako je sad i zamišljeno u europski proračun ili će se uvesti novi vlastiti prihod kao što je primjerice mogući novi porez na financijske transakcije ili na digitalne usluge ili na plastiku, smatra članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić.

Još uvijek se ne zna do kraja precizno koliko će hrvatski proračun biti izložen ako Ukrajina neće biti u stanju vratiti EU-u ovih 90 milijardi eura.

– Jedna od varijanti je da to bude proporcionalno veličini BDP-a. Kao što se računa uplata u europski proračun proporcionalno snazi gospodarstva, tako isto i jamstva. To u biti znači da najveće i najjače zemlje najviše sudjeluju u tome, smatra Maletić.

Udio hrvatskog BDP-a u ukupnom BDP-u EU-a je prema službenim podacima 0,5 posto. Ta se svota izračunala kao zbroj BDP-ova svih država članica. Međutim, to ne znači da bi Hrvatska u eventualnom vraćanju kredita sudjelovala baš točno s 0,5 posto. Na primjer, u proračun EU-a zemlje članice ne plaćaju fiksni udio od svog BDP-a već postoje i drugi kriteriji. Naravno, što je veći BDP, to jer veći i udio u doprinosima. Konačna odluka o udjelu Hrvatske još uvijek nije donesena.

Bivši ministar financija u SDP-ovoj Vladi Boris Lalovac najavljuje da će njegova stranka na početku proljetnog dijela zasjedanja Hrvatskog sabora od Vlade zatražiti detaljnije informacije o tome koliki je hrvatski udio u jamstvima za kredit Ukrajini od 90 milijardi eura.

Zamršen mehanizam

– SDP će od Vlade tražiti odgovor na koji način će se ovo napraviti. Uostalom to će od svojih vlada zatražiti i parlamenti drugih zemalja jer i oni žele znati koje su im točno obveze. Bilo bi dobro da vidimo koliko nam slijedi i za onaj zajam koji je EU podigao u borbi protiv korone. Koliko sam razumio, zajam za Ukrajinu neće ići odmah sa svih 90 milijardi, nego će se realizirati kroz dvije godine. Ono što mene najviše brine je način kako Europska komisija vrlo teško donosi odluke financijske naravi. Prvo imate blokadu Belgije pa onda tri zemlje koje u tome uopće ne žele sudjelovati. Pa se govori o tome da će se koristiti ruska imovina pa se od toga odustaje. U budućnosti da bi se rješavale takve krizne situacije u Komisiji moraju imati nekakav jednostavniji mehanizam zaduživanja, odnosno jednostavniji mehanizam kako djelovati u kriznim situacijama, rekao je Lalovac.

Financijski stručnjak i saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot smatra da će račun koji će doći Hrvatskoj nakon što Ukrajina neće moći vratiti kredit, biti negdje u razini troškova Pelješkog mosta.

– Sukladno EU proračunskoj logici to će biti otprilike 500 milijuna eura za 2026. i 2027. Znači svaka godina 250 milijuna eura. Otprilike vrijednost Pelješkog mosta u dvije godine, smatra Troskot.

Rusija: Građani EU-a prisiljeni plaćati rat iz svoga džepa

Rusija je jučer poručila da bi strane snage koje bi zapadne vlade poslale u Ukrajinu bile »legitimna borbena meta« nakon što su Britanija i Francuska najavile planove u sudjelovanju svojih vojnika u multinacionalnim trupama koje bi bile raspoređene u slučaju prekida vatre.

– Rusija upozorava da će razmještanje zapadnih vojnih jedinica, vojnih postrojenja, skladišta i druge infrastrukture na ukrajinskom teritoriju biti klasificirano kao strana intervencija, što predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti ne samo Rusije već i drugih europskih zemalja. Sve takve jedinice i objekti smatrat će se legitimnim borbenim metama ruskih oružanih snaga. Nove militarističke izjave koalicije voljnih i kijevskog režima predstavljaju pravu os rata. Planovi tih sudionika postaju sve opasniji i destruktivniji za budućnost europskog kontinenta i njegovih stanovnika koje zapadni političari također prisiljavaju da te težnje financiraju iz vlastitog džepa, poručili su iz Moskve.