Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u javno je savjetovanje stavilo izmjene i dopune Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a razlog je usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije te s preporukama OECD-a u okviru pristupnog procesa Hrvatske toj organizaciji.

U obrazloženju predlagatelj navodi kako je cilj izmjena dodatno jačanje zaštite prijavitelja nepravilnosti, tzv. zviždača. Između ostaloga, povećavaju se novčane sankcije za kršenje zakona. Preporuke OECD-a imaju utjecaj na izmjene zakona koje će sada izrijekom obuhvatiti kaznena djela protiv službene dužnosti, kaznena djela protiv gospodarstva, kazneno djelo pronevjere te kazneno djelo podmićivanje zastupnika.

Ubrzavanje postupaka

Što se tiče same procedure prijavljivanja kaznenih djela, osobe koje prijavljuju nepravilnosti izravno policiji ili državnom odvjetništvu ovim će prijedlogom imati pravo na zaštitu pod istim uvjetima kao osobe koje podnose prijavu nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje. Također se propisuju rokovi za odgovor na tužbu te rok za održanje ročište za glavnu raspravu, rok za okončanje postupka pred prvostupanjskim sudom te rok za donošenje odluke o žalbi za drugostupanjski sud, a kako bi se ubrzali sudski postupci za zaštitu “zviždača”. Zaključno, povećanjem donjih i gornjih granica novčanih kazni nastoji se postići da sankcije za prekršaje zbog kršenja odredbi Zakona budu učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

– Predložene izmjene zakona su “kozmetičke” te prijaviteljima nepravilnosti neće osigurati ravnopravnu borbu s moćnicima, smatra Adrijana Cvrtila, predsjednica Udruge za promicanje dobrog upravljanja i rada “Pomak”, držeći kako je zaštita prijavitelja nepravilnosti jedan od važnih preduvjeta uspješne borbe protiv korupcije. Dodaje da Vlada hrabre pojedince, koji se odluče ući u ovu nezavidnu borbu, ne želi zaštititi.

Adrijana Cvrtila. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

– U Hrvatskoj i dalje nema političke volje za pravi “obračun” s korupcijom, ocjenjuje Cvrtila, dodajući da Ministarstvo pravosuđa predlaže izmjene samo da zadovolji strane zahtjeve.

– Prvo su, prilikom donošenja novog zakona 2022. zadovoljavali kriterije europske direktive o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, a sada preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj kako bismo mogli postati članicom, podsjeća predsjednica Udruge Pomak.

Iz te udruge podsjećaju kako se sada predlaže nekoliko izmjena, među kojima je i ta da bi zakon ubuduće trebao obuhvatiti prijave podmićivanja stranih javnih službenika jer tako traži OECD. Također bi prijavitelji nepravilnosti ovim izmjenama trebali dobiti “novi kanal” prijavljivanja korupcije. Uz unutarnji i vanjski kanal (unutar tvrtke ili pučkoj pravobraniteljici) te javno razotkrivanje, nepravilnosti će ubuduće moći prijaviti nepravilnosti direktno državnom odvjetništvu ili policiji. Propisuju se rokovi sudskih postupaka za zaštitu prijavitelja nepravilnosti te povećavaju kazne poslodavcima koji krše zakon. Ako, primjerice, ne uspostave sustav za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, ne štite identitet prijavitelja nepravilnosti, osvećuju se…, bit će suočeni s kaznama koje s nekadašnjih maksimalnih 6.640 eura prijedlogom dosežu i do 35.000 eura.

Bez besplatne pravne pomoći

– Jedina izmjena koja bi uistinu bila od koristi prijaviteljima nepravilnosti nije prihvaćena. Udruga Pomak tražila je da se prijaviteljima nepravilnosti osigura besplatna primarna i sekundarna pravna pomoć bez imovinskog cenzusa, jer trenutno prijavitelj nema pravo na besplatnu primarnu i sekundarnu pravnu pomoć ako netko u kućanstvu prima primjerice minimalnu plaću, pojašnjava Cvrtila.

Praksa rada udruge Pomak pokazuje da prekršajni predmeti, kada prijavitelj nepravilnosti prijavi poslodavca za nastavak osvete i nepoduzimanje zaštite prijavitelja, na prekršajnim sudovima idu u zastaru koja nastupa nakon četiri godine.

– Osobno sam prijavila prekršajno poslodavca inspekciji prije više od tri godine i predmet još uvijek nema pravomoćnu presudu. Uskoro će nastupiti i zastara, tako da su kazne koje su podigli na 30 tisuća eura ovim izmjenama tragikomične, smatra Cvrtila.

Besplatna primarna i sekundarna pravna pomoć je najvažnija u zaštiti “zviždača” jer gotovo svaki prijavitelji nepravilnosti u radnom okruženju ostaje bez posla, a time i bez novca za pravne sporove koje najčešće vodi protiv političkih moćnika, koji sporove plaćaju javnim novcem.

– Udruga Pomak je tražila kroz Savjet za sprječavanje korupcije, čiji je član, besplatnu primarnu i sekundarnu pravnu pomoć bez imovinskog cenzusa, no predsjednik tog savjeta Ivan Crnčec, koji je ujedno i državni tajnik u ministarstvu pravosuđa, rekao je da to neće biti moguće zbog potrebe žurnosti u pripremi izmjena ovog zakona koji moraju prilagoditi preporukama OECD-a, kaže predsjednica Udruge Pomak, dodajući da prijavitelji nepravilnosti postupaju u javnom interesu i štite javni novac, a zauzvrat dobiju samo “muku i patnju” te su izloženi i dodatnim tužbama i enormnim financijskim troškovima.

Izraz nezadovoljstva

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti je izradio uži sastav Savjeta za sprječavanje korupcije, radnog tijela Vlade, bez uključivanja udruga Pomak i GONG, iako su udruge redovne članice tog savjeta, upozorava Cvrtila.

– Kao udruga čiji je fokus upravo zaštita prijavitelja nepravilnosti i borba protiv korupcije, javno izražavamo nezadovoljstvo netransparentnim procesom donošenja izmjena zakona koji bi trebao služiti prijaviteljima nepravilnosti, a koji je proveden bez konzultacija s onima koji imaju praktično znanje i iskustvo u ovom području, poručuje predsjednica Udruge Pomak.