Vladimir Putin prvi je ruski čelnik koji je bio prisiljen zatražiti vojnu pomoć od Kine, koju je Moskva još od komunističkih vremena oduvijek doživljavala “mlađim partnerom”, isključimo li povremene granične čarke dviju vojski.

Kasnije je taj strategijski odnos nastojala zadržati i Rusija. Otkrića Financial Timesa o tome da je Rusija od Kine zatražila vojnu pomoć jasno govore o tome da su se ta vremena nepovratno promijenila nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin nepromišljeno pokrenuo invaziju na Ukrajinu.

Svakako nijedan drugi sovjetski, a kasnije i ruski čelnik nije sebi želi dopustiti da se svede na to da bilo kakvu pomoć, a kamoli onu u oružju traži od “mlađeg brata” – Kine.

No, Putin je Rusiju upravo sveo na “mlađeg partnera” Kini i u praksi ju spustio na razinu drugorazredne sile. Teško je realno drugačije opisati situaciju u kojoj je od Kineza zatražio vojnu pomoć u oružju visoke tehnologije, koja Putinovoj vojsci, koja je već tjednima zapela u ukrajinskom blatu, očito bolno nedostaje.

Što je sve zatražio od Kineza

Kako piše Financial Times, Sjedinjene Države saveznicima su rekle da je Rusija od Kine zatražila vojnu opremu, uključujući projektile, dronove i oklopna vozila te da je Kina “pozitivno odgovorila” na zahtjev.

Novinar Financial Timesa Demetri Sevastopulo također je izvijestio da su europski saveznici koji su primili ove informacije zatražili od Sjedinjenih Država da s njima podijele obavještajne podatke koje koriste kako bi došli do ovog zaključka.

#NewChinaRussiaScoop – US told allies that Russia requested 5 types of military gear from China, including #SurfaceToAirMissiles. Also #drones, armored vehicles, logistics vehicles & intelligence-related equipment. US did not provide underlying intelligence in cables to allies. https://t.co/ScFbhl93LU

— Demetri (@Dimi) March 14, 2022

Iz poruka Sjedinjenih Država saveznicima nije jasno pruža li Kina već traženu podršku ili se jednostavno obvezala da će to učiniti, izvijestio je Financial Times.

Treba mu i pomoć u hrani

Da bi stvar bila gora, CNN javlja da je Rusija također od Kine zatražila pomoć u prehranjivanju svojih vojnika.

“Ruski zahtjev za vojnom pomoći uključivao je i zahtjev za nekvarljivu hranu, odnosno gotova jela za vojnike”, javlja CNN.

Ovakvi zahtjevi doista pokreću pitanja o osnovnoj spremnosti ruske vojske, izvještava CNN.

CNN reports that among the assistance 🇷🇺 supposedly requested from 🇨🇳 included MREs (meals ready to eat), underscoring the most basic logistical deficits its military is facing. Here's a photo of Chinese MREs I took, incidentally, at a Russian military expo a few years back: pic.twitter.com/fdQTPlKU5z

— Melissa Chan (@melissakchan) March 14, 2022

Sedmosatni sastanak SAD-Kina

Sjedinjene Države izrazile su u ponedjeljak zabrinutost zbog “sporazuma” između Rusije i Kine, nakon što su visoki američki i kineski dužnosnici sedam sati sastančili o ukrajinskom ratu i drugim sigurnosnim pitanjima, izvijestila je agencija France-Presse.

“Duboko smo zabrinuti zbog kineskog svrstavanja uz Rusiju”, rekao je visoki američki dužnosnik novinarima, govoreći pod uvjetom anonimnosti.

Dodao je: “Bio je to vrlo iskren razgovor.”

Sjedinjene Države održale su “intenzivne” razgovore na visokoj razini s Kinom u pokušaju da Peking odvrate od isporuke oružja Rusiji, na sastanku u Rimu koji Bijela kuća smatra kritično važnim ne samo za rat u Ukrajini nego i za budućnost globalne ravnoteže snaga, prenosi The Guardian.

#ChinaRussiaSCOOP
US has told allies that China has responded positively to Russia’s request for military equipment. Cables to allies in Europe & Asia do not say if China has provided help or just told Moscow that it would provide support. (@FT)https://t.co/YoknDAYWar

— Demetri (@Dimi) March 14, 2022

Jake Sullivan, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, sastao se u ponedjeljak sa svojim kineskim kolegom Yangom Jiechijem na cjelodnevnim razgovorima u talijanskoj prijestolnici, nakon što su objavljena novinska izvješća da je Rusija od Kine zatražila oružje kako bi podržala svoju posrnulu invaziju na Ukrajinu.

Je li sesija u Rimu bila uspješna?

“Bila je to intenzivna sedmosatna sesija, odražavajući ozbiljnost trenutka, kao i našu predanost održavanju otvorenih linija komunikacije”, rekao je visoki američki dužnosnik.

“Ovaj sastanak nije bio o pregovaranju o konkretnim pitanjima ili ishodima, već o iskrenoj izravnoj razmjeni mišljenja”, dodao je.

Na pitanje je li ta razmjena mišljenja bila uspješna, dužnosnik je odgovorio: “Pretpostavljam da ovisi o tome kako definirate uspjeh, ali vjerujemo da je važno zadržati otvorene linije komunikacije između Sjedinjenih Država i Kine, posebno u područjima u kojima se ne slažemo.”

Dužnosnik nije htio opisati kineski odgovor na američke argumente u Rimu, niti komentirati izvješća da su SAD u ponedjeljak, prije sastanka, izvijestile saveznike da je Peking pokazao spremnost pružiti vojnu pomoć Rusiji.

Sastanak u Rimu planiran je još prije ruske invazije, a pokrio je i druge teme, uključujući nuklearni arsenal Sjeverne Koreje i Tajvan.

Kina je ljutito reagirala na izvještaje u više medija koji su se pozivali na američke dužnosnike. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian rekao je da SAD šire “zlonamjerne dezinformacije”, sa “zlokobnim namjerama”.